1959
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | 1963. | > | >>
Gregorijanski | 1959 MCMLIX |
Ab urbe condita | 2712 |
Islamski | 1378 – 1379 |
Iranski | 1337 – 1338 |
Hebrejski | 5719 – 5720 |
Bizantski | 7467 – 7468 |
Koptski | 1675 – 1676 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2014 – 2015 |
- Shaka Samvat | 1881 – 1882 |
- Kali Yuga | 5060 – 5061 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4595 – 4596 |
- 60 godina | Yin Zemlja Svinja (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11959 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1959 (MCMLIX) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
- decembar 1958 - mart 1959 - Tito na turneji "Galebom": Indonezija, Burma, Indija, Šri Lanka, Etiopija, Sudan, Egipat, Grčka.
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Kubanska revolucija: diktator Fulgencio Batista beži iz Havane, nekoliko sati nakon što je pokret Fidela Kastra zauzeo grad Santa Klara.
- 1. 1. - Austrijska televizija ORF prvi put prenosi Bečki novogodišnji koncert.
- 2. 1. - Sovjeti lansirali "Lunu 1", prvi umjetni satelit koji je okružio Sunce.
- 3. 1. - Aljaska postala 49. država SAD.
- 3. 1. - Atol Addu se otcepio od britanskih Maldiva (Ujedinjena Suvadivska Republika - vratili se 1963).
- 4. 1. - Pobunjeničke trupe (na čelu Che Guevara i Camilo Cienfuegos) ulaze u Havanu.
- 8. 1. - Charles de Gaulle inauguriran za prvog predsednika francuske Pete republike.
- januar - Jugoslovenska vlada protestuje jer je sud u Los Angelesu odbio izručenje Andrije Artukovića, zbog "nedovoljnih dokaza".
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 2. - The Day the Music Died: pogibija Buddy Holly-ja i još trojice muzičara u padu čarter-aviona.
- 9. 2. - Uhapšene ubice studeničkog isposnika Nestora Maričića (mislili su da ima mnogo više novca nego što je imao).
- 16. 2. - Fidel Castro postao premijer Kube.
- 16. 2. - Grupa naučnika iz instituta u Vinči se vratila u zemlju nakon lečenja u Francuskoj od posledica ozračivanja prošlog oktobra.
- 17. 2. - Lansiran američki satelit Vanguard 2, prvi meteorološki satelit.
- 19. 2. - Ciriški i londonski sporazum: Kipar će dobiti nezavisnost.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Kiparski arhiepiskop Makarios III se vratio na Kipar (bio proteran 1956).
- 7. 3. - Tito se vratio u Beograd nakon duge posete zemljama Azije i Afrike.
- 9. 3. - Pojavila se lutka Barbika (Barbie).
- 10. 3. - Pobuna na Tibetu protiv kineskih vlasti, ugušena do kraja meseca.
- 18. 3. - Predsednik SAD Dwight D. Eisenhower potpisao zakon o ulasku Havaja u Uniju.
- 31. 3. - Dalaj Lama XIV pobegao s Tibeta u Indiju.
- mart - Povučen jugoslovenski ambasador iz Tirane[1].
- mart - Austrijski parlament podržao odluku koruških vlasti o prekidu upotrebe slovenačkog u osnovnim školama; demonstracije u Mariboru.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 4. - 31. dodjela Oscara, najbolji film Gigi, ukupno devet nagrada iz isto toliko nominacija; najbolji strani film je Mon Oncle Jacquesa Tatija.
- 15. 4. - Štampan prvi broj časopisa "Bagdala" u Kruševcu.
- 19. 4. - Centralna proslava 40-godišnjice KPJ u Beogradu, Tito podnosi referat na svečanoj sednici CK SKJ.
- 23 - 26. 4. - Četvrti kongres Saveza sindikata Jugoslavije.
- 28. 4. - Nacionalni narodni kongres NR Kine izabrao Liu Shaoqi-ja za predsednika zemlje, nakon Mao Tse-tung-a (koji ostaje na čelu partije).
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- maj - Ukinuto pravo Jugoslovenima da donose robe vrednosti do $165 i primaju pakete vrednosti do $65 svaka tri meseca bez carine (borba protiv crne berze)[1].
- 1. 5. - Unija Gana-Gvineja preimenovana u Uniju Afričkih Država (Mali se pridružio 1961, razišla se 1962).
- 12. 5. - Predsednik Tito dobio na poklon (drugi?) tom Vojne enciklopedije.
- 16. 5. - Jugoslavija prihvata opšte principe GATT-a.
- 28. 5. - Dva majmunčeta, Able i Miss Baker, su prva živa bića koja su se vratila iz svemira, sa američkom raketom PGM-19 Jupiter.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 6. - Samouprava za Singapur pod britanskom vlašću, na čelu Lee Kuan Yew.
- 14. 6. - Dominikanska Republika: emigranti upadaju u zemlju, uz Kastrovu pomoć, u nameri da zbace diktatora Truhilja ali bez uspeha.
- 25. 6. - SSSR predložio uspostavljanje zone bez nuklearnog oružja na Balkanu i u Jadranskom moru.
- 28. 6. - Delegacija Vlade Popovića, iz Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom, kreće na turneju dobre volje u 10 zemalja Latinske Amerike[1].
- jun - Zbog podrške alžirskim pobunjenicima, zategnuti odnosi Jugoslavije i Francuske[1].
Jul/Juli/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 7. - Inaugurirana zastava SAD sa 49 zvjezdica - trajaće samo godinu dana.
- 5. 7. - Indonežanski predsednik Sukarno raspustio Ustavotvornu skupštinu i vratio ustav iz 1945. (zvanična ideologija je "vođena demokratija").
- 17. 7. - Bračni par Leakey otkrio u Tanzaniji prvu lobanju roda Australopithecus.
- 22. 7. - Otkriveno džinovsko Groningensko gasno polje, najveće u Evropi.
- 24. 7. - U Moskvi otvorena Američka nacionalna izložba, došlo do "Kuhinjske debate" između Nixona i Hruščova.
- 25. 7. - 5. 8. - 6. Filmski festival u Puli, najbolji film "Vlak bez voznog reda"[2].
- 28. 7. - Ivan Meštrović u posjeti Jugoslaviji, danas je razgovarao s predsjednikom Titom, tijekom ljeta je posjetio i kardinala Stepinca.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 13-21. 8. - Kubanska misija dobre volje, na čelu sa Če Gevarom, u poseti Jugoslaviji - Beograd, razgovor sa Titom 18. 8., Zagreb, Rijeka, Ljubljana (ali na Brionima je bio 28. 8.[3]).
- 14. 8. - Američki satelit Explorer 6 šalje prve slike Zemlje iz svemira.
- 15. 8. - Haile Selasije u poseti Jugoslaviji.
- 17. 8. - Izdat album Kind of Blue Miles Davisa, najprodavaniji džez album ikad.
- 21. 8. - Havaji primljeni u SAD kao 50. i za sada poslednja država.
- 22. 8. - Otvoren Ilički neboder u Zagrebu.
- 25. 8. - Na jugoslovensku inicijativu potpisan Sporazum o okončanju vojne pomoći SAD (trajala od 1952)[4].
- 26. 8. - Lansiran automobil Mini.
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 9. - Otvoren zagrebački Most slobode.
- 13. 9. - Sovjetska Luna 2 je prva letelica koja je dodirnula Mesec.
- 15 - 25. 9. - Poseta Nikite Hruščova Sjedinjenim Državama.
- 20. 9. - Velenje u Sloveniji proglašeno gradom.
- 26. 9. - Budistički monah ubio premijera Šri Lanke S. W. R. D. Bandaranaike-a.
- 30. 9. - Nikita Hruščov stigao u posetu NR Kini: napeta atmosfera, ovo se smatra početkom Kinesko-sovjetskog raskola.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 10. - Debituje prva sezona TV serije "Zona sumraka" Rod Serlinga.
- 7. 10. - Sovjetska Luna 3 snimila "tamnu" stranu Meseca (poslato na Zemlju nekoliko dana kasnije).
- 11. 10. - Veliki miting socijalističke omladine u Beogradu povodom 40-godišnjice SKOJ[5].
- 15. 10. - Savezna skupština donosi zakon kojim standardi dobre poljoprivrede postaju obavezni za individualne proizvođače[1].
- 21. 10. - Otvorena zgrada Muzeja Guggenheim u New Yorku, projekt Franka Lloyda Wrighta.
- 29. 10. - Umro kralj Laosa Sisavang Vong, nasleđuje ga sin Sisavang Vatthana - poslednji kralj, zbačen 1975.
- 30. 10. - PGP RTB objavio prvu ploču - "Zvižduk u osam" Đorđa Marjanovića.
- jesen - Otvoren civilni zračni promet na Plesu (v. Zračna luka Zagreb).
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 11. - Tutsiji pretukli Hutu političara Dominika Bonjumutvu u belgijskoj Ruandi, sledi period nazvan "Vetar uništenja" u kome ginu desetine hiljada ljudi.
- 18. 11. - Premijera filma Ben Hur, koji će dobiti 11 Oskara.
- 20. 11. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i spol.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Potpisan Antarktički ugovor - 12 zemalja se obavezalo da će Antarktik biti naučno područje.
- 2. 12. - Nakon pucanja brane poginulo preko 400 ljudi u gradu Fréjus, na Azurnoj obali.
- 18. 12. - Osniva se preduzeće Rafinerija nafte u Pančevu.
- 28. 12. - U Institutu "Vinča" ("Boris Kidrič") pušten u rad veliki istraživački nuklearni reaktor[6].
Datum nepoznat[uredi - уреди | uredi izvor]
- Izgrađena Palata Federacije na Novom Beogradu (danas Palata Srbije), u upotrebi od 1961.
- Spomenik streljanim građanima u Kragujevcu.
- Početkom godine loši odnosi između Jugoslavije i ostalih komunističkih zemalja[1] (naročito Kine i Albanije).
- Izgrađena HE Gojak kod Ogulina. [1].
- Jaka suša krajem leta izaziva nestašicu električne energije u Jugoslaviji krajem godine[1].
- Branko Zebec prešao iz Partizana u Zvezdu.
- Obnovljena sportska kladionica u Jugoslaviji.
- "Lepotica '59" je Romana Milutin iz Dubrovnika.
- Mihail Talj pobeđuje na čelendžer turniru u Jugoslaviji.
- U pirotskom "Tigru" otvorena fabrika autoguma.
- Grade se deonice Autoputa Bratstva i jedinstva Paraćin - Niš (otvorena 22. 11.) i Demir Kapija - Negotino, ukupno 110 km[7].
- Izložbe jugoslovenskog savremenog slikarstva u Parizu i u SAD[8].
- U RR Niš proizveden prvi tranzistorski radio aparat (prototip po Filipsovoj licenci je proizveden 1958 TESLA 59 TV, ali serijska proizvodnja počinje 1959).
1959. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Petar Stambolić
- Televizija. TV serija: "Servisna stanica" (1959-60) (TV Beograd).
- Neki domaći filmovi: "Vlak bez voznog reda", "Tri Ane", "Campo Mamula", "Vetar je stao pred zoru" (→ Kategorija:Filmovi 1959.).
- Proglasila nezavisnost Ujedinjena Suvadivska Republika (nepriznata, vratila se Maldivima 1963):
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 13. 1. - Merima Isaković, glumica
- 16. 1. - Mladen Čutura, hrvatski glumac
- 16. 1. - Sade, pevačica
- 22. 1. - Linda Blair, glumica
- 22. 1. - Dejan Ajdačić, filolog, folklorista
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 2. - Predrag Antonijević, srpski reditelj
- 15. 2. - Joseph R. Gannascoli, američki glumac
- 16. 2. - John McEnroe, teniser
- 16. 2. - Aleksandar Petrović (košarkaš)
- 16. 2. - Suzana Petričević, glumica, pevačica
- 18. 2. - Lepomir Ivković, glumac
- 22. 2. - Kyle MacLachlan, američki glumac
- 26. 2. - Ahmet Davutoğlu, turski političar
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 3. - Duško Vujošević, košarkaški trener
- 5. 3. - Aleksandra Janković, psiholog, srpska političarka
- 6. 3. - Zlatan Fazlić Fazla, bosanskohercegovački kantautor, pjevač i kompozitor
- 7. 3. - Zijad Gračić, glumac
- 11. 3. - Dejan Stojanović, srpsko-američki pesnik, publicista i esejista
- 12. 3. - Milorad Dodik, premijer, predsjednik Republike Srpske
- 16. 3. - Jens Stoltenberg, premijer Norveške, gen. sekr. NATO
- 18. 3. - Luc Besson, francuski filmski režiser, scenarist i producent
- 18. 3. - Irene Cara, pevačica
- 22. 3. - Josip Vancaš, bosanskohercegovački arhitekt
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 4. - Margita Stefanović, arhitekta, pijanistkinja, članica "EKV" († 2002)
- 3. 4. - David Hyde Pierce, američki glumac
- 14. 4. - Don Roos, američki scenarist i filmski režiser
- 15. 4. - Emma Thompson, britanska glumica
- 15. 4. - Andreja Maričić, glumac
- 17. 4. - Madžid Madžidi, iranski filmski režiser i scenarist.
- 17. 4. - Sean Bean, glumac
- 21. 4. - Robert Smith, pevač The Cure-a
- 30. 4. - Stephen Harper, kanadski političar i premijer
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 5. - Mira Kosovka, pevačica
- 5. 5. - Brian Williams, TV voditelj
- 11. 5. - Milivoje Mlađenović, dr književnosti, upravnik NP u Somboru i SNP u Novom Sadu († 2009)
- 13. 5. - Perica Vučinić, novinar, osnivač "Reportera" († 2005)
- 22. 5. - Morrissey, pevač
- 25. 5. - Tomislav Karamarko, hrvatski političar
- 29. 5. - Rupert Everett, glumac
- 30. 5. - Blaž Slišković, bosanskohercegovački nogometaš i selektor
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 6. - Snežana Đurišić, pevačica
- 9. 6. - Zorica Marković, pevačica
- 10. 6. - Carlo Ancelotti, fudbaler, trener
- 11. 6. - Hugh Laurie, britanski glumac
- 13. 6. - Klaus Iohannis, predsednik Rumunije
- 13. 6. - Bojko Borisov, premijer Bugarske
- 28. 6. - Brad Fraser, kanadski scenarista
- 29. 6. - Mirjana Bobić-Mojsilović, novinarka
- 29. 6. - Zorica Tomić, sociolog, kulturolog
- 30. 6. - Vincent D'Onofrio, glumac
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 7. - Victoria Abril, glumica
- 11. 7. - Suzanne Vega, pevačica
- 18. 7. - Ljerka Anić, hrvatska i bosanskohercegovačka književnica
- 24. 7. - Darko Kocjan, novinar, radio-voditelj
- 26. 7. - Kevin Spacey, glumac
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 10. 8. - Rosanna Arquette, glumica
- 13. 8. - Danny Bonaduce, glumac, disk-džokej
- 13. 8. - Mirko Jović, srpski političar
- 14. 8. - Magic Johnson, košarkaš
- 17. 8. - David Koresh, lider verskog kulta († 1993)
- 25. 8. - Miodrag Kostić, biznismen
- 27. 8. - Jeanette Winterson, engleska spisateljica
- 29. 8. - Milivoj Bebić, hrvatski vaterpolist
- 29. 8. - Stephen Wolfram, kompjuterski naučnik, preduzetnik
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 9. - Ana Bekuta, pevačica
- 9. 9. - Stanko Subotić, biznismen
- 10. 9. - Branko Vidaković, glumac
- 13. 9. - Nenad Radulović - Neša Leptir, muzičar († 1990)
- 18. 9. - Boris Bakal, hrvatski glumac, pisac, redatelj i intermedijalni umjetnik
- 19. 9. - Oliver Njego, operski pevač
- 19. 9. - Branislav Zeremski, glumac
- 23. 9. - Jason Alexander, glumac, komičar
- 30. 9. - Boško Buha, general srpske policije († 2002)
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 10. - Youssou N'Dour, pevač
- 4. 10. - Chris Lowe, član dueta Pet Shop Boys
- 7. 10. - Simon Cowell, muzički i TV producent, TV osoba
- 8. 10. - Stela Ćetković, glumica
- 15. 10. - Sarah, Duchess of York, bivša supruga princa Andrewa
- 17. 10. - Biljana Jevtić, pevačica
- 18. 10. - Milčo Mančevski, režiser, scenarista
- 20. 10. - Midhat Ajanović, bosanskohercegovački novinar, karikaturista i književnik
- 21. 10. - Ken Watanabe, glumac
- 21. 10. - Saša Marković Mikrob, umetnik († 2010)
- 23. 10. - "Weird Al" Yankovic, američki muzičar
- 23. 10. - Gordana Bjelica, glumica
- 26. 10. - Evo Morales, predsednik Bolivije
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 11. - Nenad Čanak, srbijanski političar
- 2. 11. - Saïd Aouita, atletičar
- 4. 11. - Dejan Cukić, rok muzičar
- 4. 11. - Dominique Dunne, glumica († 1982)
- 5. 11. - Bryan Adams, kanadski kantautor, gitarist i fotograf
- 13. 11. - Hari Kostov, makedonski političar i državnik
- 27. 11. - Zvonko Varga, fudbaler
- 28. 11. - Judd Nelson, glumac
- 29. 11. - Stevan Koprivica, dramski pisac i profesor FDU u Bg.
- 29. 11. - Rahm Emanuel, američki političar
Decembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 15. 12. - Branko Dragaš, ekonomista
- 21. 12. - Florence Griffith-Joyner, atletičarka († 1998)
- 22. 12. - Bernd Schuster, fudbaler, trener
- 30. 12. - Tracey Ullman, glumica, komičarka
- 31. 12. - Val Kilmer, glumac
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Slobodan Antonić, srpski politički analitičar
- Vicko Ruić, glumac
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 19. 1. - Dragan Rakić, narodni heroj (* 1914)
- 21. 1. - Cecil B. DeMille, američki filmski redatelj i producent (* 1881.)
- 30. 1. - Josip Hatze, hrvatski skladatelj i dirigent (* 1879.)
- 30. 1. - Dimitrije Georgijević, general JNA (* 1884)
- 3. februar - muzičari poginuli u avionskom udesu:
- Buddy Holly, američki muzičar (* 1936)
- The Big Bopper (* 1930)
- Ritchie Valens (* 1941)
- 14. 2. - Konstantin Fotić, pravnik, diplomata (* 1891)
- 19. 2. - Nikola Grulović, član CK KP Srbije (* 1888)
- 3. 3. - Lou Costello, glumac, komičar (* 1906)
- 21. 3. - Milivoj Presečki, glumac (* 1900)
- 26. 3. - Raymond Chandler, pisac (* 1888)
- 29. 3. - Barthélemy Boganda, premijer Centralnoafričke Republike (* 1910)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 4. - Henri-Pierre Roché, francuski novinar i književnik (* 1879)
- 9. 4. - Frank Lloyd Wright, američki arhitekt i teoretičar arhitekture (* 1867.)
- 9. 5. - Hamdija Kreševljaković, historičar (* 1888)
- 17. 5. - Stanko Karaman, biolog (* 1889)
- 24. 5. - John Foster Dulles, donedavni državni sekretar SAD (* 1888)
- 16. 6. - George Reeves, glumac (* 1914)
- 18. 6. - Ethel Barrymore, glumica (* 1879)
- 23. 6. - Boris Vian, francuski književnik, muzičar, glumac, inženjer... (* 1920)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 7. - George Grosz, njemački grafičar i slikar (* 1893)
- 17. 7. - Billie Holiday, američka pjevačica (* 1915)
- 27. 7. - Aleksandar Cankov, bivši premijer Bugarske (* 1879)
- 6. 8. - Preston Sturges, filmski režiser, scenarista (* 1898)
- 16. 8. - Wanda Landowska, poljska čembalistica i skladateljica (* 1879.)
- 16. 8. - William Halsey, Jr., američki admiral flote (* 1882)
- 26. 9. - S. W. R. D. Bandaranaike, premijer Cejlona (* 1899)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 10. - Josip Mandić, skladatelj (* 1883)
- 14. 10. - Errol Flynn, glumac (* 1909)
- 14. 10. - Rodoljub Malenčić-Rodac - pravnik, fotograf, golman, prvi naš olimpijski izveštač (* 1903)
- 15. 10. - Stepan Bandera, ukrajinski nacionalista (* 1909)
- 16. 10. - George Marshall, general, bivši državni sekretar SAD (* 1880)
- 22. 10. - Husnija Kurt, kemičarka, političarka (* 1900)
- 24. 10. - Đorđe Nešić, očni lekar, akademik (* 1873)
- 28. 10. - Camilo Cienfuegos, kubanski revolucionar (* 1932)
- 29. 10. - Sisavang Vong, kralj Laosa (* 1885)
- 15. 11. - Charles Thomson Rees Wilson, fizičar, nobelovac (* 1869)
- 15. 11. - Stevan Moljević, pravnik, političar (* 1888)
- 15. 11. - Ante Mandić, bivši kraljevski namesnik (* 1881)
- 16. 11. - Gregorij Rožman, ljubljanski biskup u emigraciji (* 1883)
- 21. 11. - Max Baer, bokser, glumac (* 1909)
- 26. 11. - Jean Gremillon, francuski režiser (* 1902.)
- 27. 11. - Borivoje Jevtić, književnik, učesnik Sarajevskog atentata (* 1894)
- 6. 12. - Jovan Palavestra, srpski književnik i publicista (* 1893)
- 6. 12. - Marijan Stilinović, društveno-politički radnik (* 1904)
- 28. 12. - Ante Pavelić, hrvatski pravnik, političar, poglavnik NDH (* 1889.)
- 30. 12. - Josip Rijavec, operski pevač, tenor (* 1890)
Nobelova nagrada za 1959. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Fizika: Emilio Segrè i Owen Chamberlain (otkriće antiprotona)
- Kemija: Jaroslav Heyrovský (otkriće i razvoj polarografskih metoda analize)
- Fiziologija i medicina: Severo Ochoa i Arthur Kornberg (otkriće mehanizama u biološkoj sintezi RNK i DNK)
- Književnost: Salvatore Quasimodo (za lirsku poeziju koja s klasičnom vatrom izražava tragično iskustvo u našem vremenu)
- Mir: Philip Noel-Baker (napori za razoružanje)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 Collier's Year Book za 1959. (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ 6. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
- ↑ Prijem kubanske misije dobre volje, na čelu sa Ernestom Gevarom Sernom. foto.mij.rs
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 158
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 201
- ↑ Na svečanosti povodom puštanja u rad velikog istraživačkog reaktora u institutu "Boris Kidrič", u razgovoru sa naučnicima i graditeljima reaktora u zgradi Direkcije Instituta. foto.mij.rs
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 205
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 321
Literatura/Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Džuboks na ledu, amika.rs (mešano ćirilica i latinica)
- Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
- Radio Moscow Continues Attacking Yugoslav Leaders for Revisionism, Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Radio Moscow: Friendship with Yugoslav People -- Ideological War Against Yugoslav Leaders, Stanković, OSA-RFE
- Tito Back in Belgrade - Signal for a "Tougher" Line, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Paper on Three Phases in the Struggle of Soviet Bloc Against Yugoslav "Revisionism" in Economy, DP, OSA-RFE
- Yugoslav Indignation Over "Arrogant Provocation" By Chinese Correspondent in Belgrade, Stanković, OSA-RFE
- Survey Of Recent Yugoslav Press Coverage Of China, Stanković, OSA-RFE
- Tit-for-Tat in Belgrade-Tirana Spy Hunt, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Paper Accuses Enver Hoxha of "Anti-Democratism" and "Chauvinism", Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Diplomats Protest against Albanian and Slovak Anti-Yugoslav Statements, Stanković, OSA-RFE
- Tito Very Popular in Poland, Yugoslav Paper Claims, Stanković, OSA-RFE
- Hungarian Book on Yugoslav Revisionism, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-Rumanian Trade: Oil Vanishes From List of Goods, Pejčić, OSA-RFE
- Yugoslav Paper Accuses Bulgarians of Suppressing Macedonian Nationality, Stanković, OSA-RFE
- Belgrade "Komunist" Answers Radio Sofia, Stanković, OSA-RFE
- Russians Cannot Surpass America, Says Yugoslav Economic Expert, Stanković, OSA-RFE