1587
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
- Ovo je članak o godini 1587.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 15. vijek – 16. vijek – 17. vijek |
Decenija: | 1550-e 1560-e 1570-e – 1580-e – 1590-e 1600-e 1610-e |
Godine: | 1584 1585 1586 – 1587 – 1588 1589 1590 |
Gregorijanski | 1587 MDLXXXVII |
Ab urbe condita | 2340 |
Islamski | 995 – 996 |
Iranski | 965 – 966 |
Hebrejski | 5347 – 5348 |
Bizantski | 7095 – 7096 |
Koptski | 1303 – 1304 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1642 – 1643 |
- Shaka Samvat | 1509 – 1510 |
- Kali Yuga | 4688 – 4689 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4223 – 4224 |
- 60 godina | Yin Vatra Svinja (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11587 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1587 (MDLXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.
Sadržaj/Садржај
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 2. - Mary, kraljica Škota pogubljena zbog umešanosti u zaveru protiv Elizabete I..
- 29. 4. - Anglo-španski rat: Drakeov napad na Kadiz, u luci potopljeno najmanje 23 španska broda - u Engleskoj je ovo poznato kao "Osmuđivanje brade španskog kralja".
- 13. 7. - Uskočki vojvoda Juraj Daničić, braća Matija i Ivan i Jurjev sin Juraj dobili plemstvo i grb od kralja za zasluge u borbi protiv Turaka[1].
- 22. 7. - Engleski naseljenici obnavljaju koloniju Roanoke.
- 13. 8. - Turci na čelu s novim sigetskim sandžakom Šehsuvarom opustošili varošicu Dobrovnik i okolna sela.[2]
- 18. 8. - Virginia Dare je prvo englesko dete rođeno u Amerikama.
- 18. 8. - Jevrejin Saul Wahl po legendi bio poljsko-litvanski kralj za jedan dan.
- 19. 8. - Poljski i litvanski plemići izabrali švedskog princa, i unuka Zygmunta Starog, Sigismunda III Vasu za kralja - habsburgovac Maximilian III. ovo osporava tako da dolazi do kratkog Rata za poljsko nasleđe.
- 22. 8. - Kaniški kapetan Juraj Zrinski s još nekim plemićima porazio Turke kod tog grada kad su se vraćali iz pljačke; mohački sandžak poginuo, pečujski i kopanjski zarobljeni - poslije ovoga za neko vrijeme prestaju turski upadi[2].
- 1. 10. - Abas Veliki je novi persijski šah (do 1629), zemlja je u teškom stanju zbog osmanskih osvajanja i moći Kizilbaša.
- listopad - Neke "vlaške" harambaše prešle iz pakračkog sandžaka u slavonsku krajinu[2].
- 19. 10. - Ferdinando I de' Medici je novi vladar toskanskog velikog vojvodstva (do 1609).
- 20. 10. - Hugenotski ratovi - "Rat tri Anrija", Bitka kod Coutrasa je pobeda hugenota Anrija i pogibija kraljevog miljenika Anne de Joyeusea.
- 1. 11. - U Požunu/Bratislavi se sastao Ugarski sabor, prvi od 1583, traje preko dva mjeseca.
- 4. 11. - Thomas Cavendish tokom oplovljavanja sveta zarobio manilski galeon od Španaca sa dragocenim teretom iz Kine.
- 5. 11. - Nadvojvoda Karlo dozvoljava da se doseljenicima iz turskih krajeva podijele opustošene i zapuštene zemlje u slavonskoj krajini (početak sustavnog naseljavanja "Vlaha" u staroj križevačkoj županiji)[2].
- 24. 11. - Maksimilijan III napao Krakov, ali Jan Zamojski ga odbio[3].
- 23. 12. - Kelnski rat: holandske trupe razorile Bonn.
Tokom/tijekom godine[uredi - уреди | uredi izvor]
- Monasi iz Dragovića osnovali Manastir Grabovac južno od Budimpešte.
- Savatije Sokolović je srpski patrijarh.
- 1587-88 - Vrhunac optužbi za veštičarenje u Francuskoj i Engleskoj tokom ove dve godine sa oštrim vremenom[4].
- Odštampana prva knjižica o Faustu, Historia von D. Johann Fausten.
- Osnovan ruski grad Tobolsk.
- Pohod na Kyūshū Toyotomi Hideyoshija, sa ostrva proterani hrišćanski misionari.
- Philip Henslowe izgradio pozorište The Rose u Londonu.
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 1. - Xu Xiake, putopisac i geograf († 1641)
- 6. 1. - Conde-duque de Olivares, španski državnik († 1645)
- 8. 1. - Jan Pieterszoon Coen, guverner holandske Ostindije († 1629)
- 13. 3. - Hans Ludwig Ackermann, kipar i drvorezbar († 1640)
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
- 31. 1. - Juraj II. Drašković, kardinal, namjesnik Ugarske (* 1525)
- 8. 2. - Mary, kraljica Škota (* 1542)
- 4. 3. - Pavao Bizanti, teološki i crkvenopravni pisac, kotorski biskup (* 1529)
- 11. 6. - Ōtomo Sōrin, japanski hrišćanski daimyo (* 1530)
- 21. 6. - Uluč Ali-reis (Kilič Ali-paša), osmanski admiral, alžirski beg (* 1519)
- 23. 6. - Ōmura Sumitada, japanski hrišćanski daimyo (* 1533)
- 19. 10. - Francesco I de' Medici, toskanski veliki vojvoda (* 1541)
- 20. 10. - Bianca Cappello, supruga Francesca I de' Medicija (* 1548)
- 13. 11. - Hai Rui, uzorni kineski službenik (* 1514)
- decembar - Nikola Nalješković, pjesnik, dramatik, znanstvenik (* ca. 1500)
- ? - Antun Vramec, književnik (* 1538)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- Literatura
- Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)