Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 168.303 članka. I Vi možete uređivati Wikipediju! Glazba Povijest Nogomet Zemljopis Hrvatska Životopisi Kemija Likovna umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Ernest Rutherford (1871. – 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar. Studirao je u Cambridgeu te bio sveučilišni profesor u Montréalu (od 1898.), direktor Fizičkog instituta Sveučilišta u Manchesteru (od 1907.) i od 1919. direktor Cavendisheva laboratorija u Cambridgeu. Godine 1903. bio je izabran za člana Kraljevskog društva za poboljšanje znanja o prirodi. Isprva se bavio proučavanjem radioaktivnoga raspada. Prvi je uočio da se zračenje radija sastoji od dviju vrsta zraka (1897.), koje je nazvao alfa- i beta-zrake. Zajedno s Frederickom Soddyjem uveo je pojam vremena poluraspada i izveo zakone radioaktivnoga raspada. Proučavanjem raspršivanja alfa-čestica na atomima, Rutherford je došao do zaključka da atom (čija je veličina 10–10 m) nije cjelovit djelić materije (Rutherfordov model atoma), nego je složen od pozitivne atomske jezgre (veličine 10–14 m) i elektrona koji kruže oko nje: prvi je upotrijebio riječ proton za pozitivno naelektriziranu česticu u jezgri atoma. Od Rutherforda potječe i jednakost za raspršivanje alfa-čestica na atomima; godine 1925. utvrdio je i odstupanje od te jednakosti do kojega dolazi kod vrlo bliskih sudara alfa-čestice i jezgre, kada nuklearno međudjelovanje postaje mnogo važnije od električnoga. Bombardirajući dušik alfa-česticama, Rutherford je 1919. izveo prvu pretvorbu (transmutaciju) jednog elementa u drugi. Za istraživanje radioaktivnoga raspada kemijskih elemenata i radova o radioaktivnosti dobio je 1908. Nobelovu nagradu za kemiju. (pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)	Arhiv  Novosti 4. rujna – Papa Franjo je u Vatikanu proglasio Majku Terezu svetom: učinio je to dan uoči 19. godišnjice njezine smrti, na misi kojoj je na Trgu svetog Petra u Rimu nazočilo oko sto tisuća vjernika. 25. do 28. kolovoza – U Koprivnici je održan 11. Renesansni festival: sudjelovale su viteške skupine iz Italije, Slovenije, Slovačke, Češke, Poljske, Njemačke, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Glavna tema ovogodišnjega festivala bila je srednjovjekovna glazba. 25. kolovoza – Svečanim koncertom ispred crkve sv. Vlaha i dodjelom nagrada Orlando za najbolja umjetnička ostvarenja u dramskom i glazbenom programu zatvorene su 67. Dubrovačke ljetne igre. 22. do 27. kolovoza – U Vukovaru, Osijeku, Valpovu i Belom Manastiru je održan 10. Vukovarski filmski festival u sklopu kojega se premijerno prikazuju najbolji filmovi iz ovogodišnje europske i svjetske produkcije. 21. kolovoza – Blanka Vlašić osvojila je broncu u skoku u vis na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru. 20. kolovoza – U Dubrovniku je u 77. godini života preminuo Nikica Petrak, hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist, prevoditelj i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Arhiv  Izabrana slika Trogir	Arhiv  Na današnji dan 4. rujna – imendani i blagdani: Ruža Viterpska, Marcel, Dunja, Ida 1851. – Rođen je Andrija Fijan, hrvatski kazališni glumac najpoznatiji po šekspirijanskim ulogama. 1907. – Umro je norveški skladatelj Edvard Grieg, autor nacionalno-romantičkih i lirskih glazbenih djela. 1964. – Hrvatska sibireja, endemična biljka u Hrvatskoj, strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. 1972. – Američki plivač Mark Spitz (na slici) osvojio je sedam zlatnih medalja na Olimpijadi u Münchenu. Nedavni dani: 3. rujna – 2. rujna – 1. rujna
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka Wikiprojektima pisanju najtraženijih članaka traženih članaka po temama željenih članaka
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Višejezični rječnik Meta-Wiki Koordinacija svih projekata