1984
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | 2010-e | >
<< | < | 1980. | 1981. | 1982. | 1983. | 1984. | 1985. | 1986. | 1987. | 1988. | > | >>
- Ovo je članak o godini 1984. Za ostale upotrebe, v. 1984 (razvrstavanje).
- Za ostala značenja v. 1984 (razvrstavanje).
Gregorijanski | 1984 MCMLXXXIV |
Ab urbe condita | 2737 |
Islamski | 1404 – 1405 |
Iranski | 1362 – 1363 |
Hebrejski | 5744 – 5745 |
Bizantski | 7492 – 7493 |
Koptski | 1700 – 1701 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2039 – 2040 |
- Shaka Samvat | 1906 – 1907 |
- Kali Yuga | 5085 – 5086 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4620 – 4621 |
- 60 godina | Yang Drvo Miš (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11984 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1984 bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju (link pokazuje kalendar).
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Brunej postaje nezavisna država.
- 5. 1. - Američki programer Richard Matthew Stallman započeo je razvoj projekta GNU.
- 12. 1. - U New York Times-u objavljen članak "Droge zatupljuju Zlatnu omladinu u Jugoslaviji" (tj. decu funkcionera), takođe i o problemu nezaposlenosti, nestašica i pitanja otići ili ostati[1].
- januar - Knjiga "Tajanstveni svet masona" Mihaila Popovskog - Jevreji se žale da su u njoj korišćeni izvodi iz Protokola sionskih mudraca[2]
- 16. 1. - Konferencija balkanskih zemalja u Grčkoj (Turska uslovila učešće stavljanjem pitanja zabrane nuklearnog oružja na Balkanu u drugi plan).
- 24. 1. - Steve Jobs predstavio prvi Apple Macintosh - prvi komercijalno uspešan računar sa mišom i grafičkim interfejsom; dva dana ranije, tokom Super Bowl-a, emitovana čuvena reklama 1984.
- 30. 1. - "Pozitivna geografija", prvi album Bajage i instruktora.
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 2. - Predsednik Predsedništva Mika Špiljak stigao u posetu SAD[3] (Vašington i Los Anđeles).
- 7. 2. - Astronaut Bruce McCandless II je prvi koji se kreće svemirom bez "pupčane vrpce" sa brodom.
- 8 - 19. 2. - U Sarajevu Zimske olimpijske igre 1984.. Jure Franko osvojio srebrnu medalju, prvu ikad za Jugoslaviju na zimskim igrama. Igre su ocenjene najboljim dotad.
- 13. 2. - Konstantin Černjenko naslijedio preminulog Jurija Andropova na mjestu generalnog sekretara KPSS.
- 14. 2. - Britanski plesački par Torville i Dean na sarajevskoj Olimpijadi osvaja savršenih 12 ocjena 6.0 te zlatnu medalju za izvedbu Ravelovog Bolera.
- 26. 2. - Američki marinci napuštaju Bejrut.
- 29. 2. - Jugoslavija i MMF postigli dogovor u principu o stand-by kreditu od 400-500 miliona dolara (u junu odobreno 370 miliona, deo šireg paketa reprograma dugova MMF-u i komercijalnim bankama). Jugoslavija obećava podizanje kamata, devalvaciju dinara, deregulisanje cena i nametanje finansijske discipline.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 3. - Zemljotres na Kopaoniku, troje povređenih.
- 5. 3. - Iran optužuje Irak za korišćenje hemijskog oružja, što UN osuđuje 30. 3..
- 6. 3. - Započinje jednogodišnji štrajk rudara u Velikoj Britaniji.
- ca. 12. 3. - Izvešteno da je otkazana poseta pape Ivana Pavla II. Jugoslaviji, planirana za rujan u Hrvatskoj.
- 13. 3. - Mobilni telefon Motorola DynaTAC 8000X ulazi u prodaju.
- 14. 3. - Posle teških pregovora usvojen nacrt sporazuma o stand-by kreditu MMF-a Jugoslaviji u vrednosti pola milijarde dolara.
- tokom mjeseca: Masakr u Dash-e-Bolokhanu i Dash-e-Asukhanu. Sovjetski i afganistanski komunisti ubijaju nekoliko stotina osoba u tim selima.
- mart - Na konferenciji mladih SK Slovenije se kritikuje situacija u JNA, neki predlažu i njeno ukidanje (Janez Janša je predsednik komisije za narodnu odbranu i unutrašnju bezbednost), što krajem meseca otkriva novinar "Intervjua" Aleksandar Tijanić[4].
- mart - Slovenačke studentske novine "Tribuna" objavile "smrtovnicu" Jugoslaviji.
- mart - Po narudžbi Stipe Šuvara, informativna služba CK SK Hrvatske sastavila "Belu knjigu", spisak primera "zloupotrebe" kulture i stvaralaštva.
- 22. 3. - Predsednica SIV-a Milka Planinc preti "novom vrstom vlade" ako ne dobije punu podršku za program finansijskog oporavka.
- 24. 3.? - Jugovizija: na Evroviziju odlaze Vlado & Izolda, ostaće poznatija pesma "Princeza" Dade Topića i Slađane Milošević.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 4. - Usvojen zakon koji saveznom SUP-u daje ovlašćenja da direktno interveniše u republikama i pokrajinama.
- 9. 4. - 56. dodjela Oskara: najbolji film je Terms of Endearment, ukupno pet nagrada od 11 nominacija.
- 13. 4. - Indijska operacija Meghdoot - osvojen veći deo glečera Siačen u Kašmiru.
- 16. 4. - Slobodan Milošević izabran za predsednika Gradskog komiteta SK Beograda.
- 17. 4. - Nakon ubistva policajke Yvonne Fletcher počinje opsada libijske ambasade u Londonu.
- 20. 4. - U jednom beogradskom stanu uhapšeno 28 osoba koji su prisustvovali sastanku "Slobodnog univerziteta", među kojima su i Milovan Đilas, Vojislav Šešelj, Lazar Stojanović, Dragomir Olujić, Stojan Perović, Miodrag Milić i dr[5][6].
- 21. 4. - Eksplozija metana u rudniku Vodna (Resavski rudnici), poginula 34 rudara.
- 27. 4. - Svetislav Dolašević na čelu SK Kosova (Srbin prvi put od 1965).
- 30. 4. - Radomir Radović, jedan od onih koji su bili hapšeni 20. 4., pronađen mrtav u vikendici kod Obrenovca. Zvanično, izvršio samoubistvo, prijatelji veruju da je ubijen.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- maj - Umanjene kazne muslimanskim nacionalistima, zatvorenim 1983 (među kojima je i Alija Izetbegović).
- maj - ? Plenum CK SK Hrvatske - kritikovan blag stav srbijanskih vlasti prema disidentima.
- 3. 5. - SFRJ: odmrzavanje cena, mnoge skočile 60-100%.
- 5. 5. - Pesma Evrovizije u Luksemburgu: pobedio švedski bend Herreys, Vlado i Izolda (Ciao Amore) 12. mesto od 19.
- 6. 5. - Peticija 19 beogradskih intelektualaca (uključujući gen. Gojka Nikoliša) saveznom sekr. unutr. poslova Dolancu da se rasvetli smrt Radomira Radovića (vidi 30.4.) - on i drugi bili tučeni u zatvoru[7].
- 8. 5. - SSSR objavio kako će bojkotirati Olimpijadu u Los Angelesu - pridružuju im se mnoge istočne zemlje.
- 10 - 12. 5. - U Ljubljani organizovan međunarodni simpozijum "Religija i nauka", u organizaciji Slovenačke ANU i vatikanskog Sekretarijata za nevernike.
- 13. 5. - Zemljotres kod Stona, jedna osoba poginula u Hercegovini.
- 15. 5. - Predsedništvo SFRJ dobija novi 9-člani sastav: Đuranović, Vlajković (jedini od ranije), Hasani, Mojsov, Mikulić, Dolanc, Ljubičić, Vrhovec + šef SKJ; Veselin Đuranović predsednik predsedništva nakon Mike Špiljaka.
- Takođe rekonstrukcija SIV-a Milke Planinc, devet novih članova (spoljni poslovi - Raif Dizdarević um. Mojsova; unutrašnji - Dobroslav Ćulafić um. Dolanca itd.).
- 22. 5.? - U Sarajevu uhapšen univerzitetski predavač Vojislav Šešelj, pronađeni mu rukopisi u kojima se protivi vodećoj ulozi SKJ i tvrdi da je samoupravljanje promašaj (takođe, u članku poslatom "Komunistu" predlagao ukidanje pokrajina, ujedinjenje Srbije i Crne Gore i podelu BiH između Srbije i Hrvatske[8]) - stupa u štrajk glađu.
- 24. 5. - Iransko-irački rat: iračka raketa Exocet potopila panamski kargo brod Fidelity kod iranske luke Bušer. Poginula i tri mornara iz Jugoslavije: Frane Apačnik, Marijan Matejčić i Milan Pajić.
- 24. 5. - U Kraljevu prvi put isključena voda zbog prisustva fenola (problemi će trajati i narednih godina).
- 26. 5. - U Rumuniji inauguriran južni krak kanala Dunav – Crno more.
- maj - Parafiran sporazum SFRJ i MMF o finansijskoj podršci - SFRJ se obavezuje da će voditi ekonomsku politiku utvrđenu u pregovorima.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 6. - Operacija Blue Star: indijska vojska na juriš zauzima Zlatni hram u Amritsaru gdje su se sklonili sikski militanti - procenjenih 2.000 mrtvih.
- 18. 6. - Paul Volcker, predsednik američke Federalne rezerve, u poseti Jugoslaviji.
- 19. 6. - Jugoslavija se oprostila od Euro 84 u Francuskoj (0 poena, gol razlika 2:10).
- 19. 6. - Desetorica kosovskih Albanaca u Prištini osuđena na 3 do 12 godina pod optužbom antidržavne aktivnosti i neprijateljske propagande.
- 27. 6. - Sud u Beogradu zabranio rasparčavanje "Bele knjige" (sastav SK Hrvatske kojim se kritikuju antirežimski intelektualci), koja je izazvala oštre reakcije u Beogradu[9].
- 27. 6. - Francuska kao domaćin osvojila evropski šampionat u fudbalu (Francuska-Španija 2:0).
- 28. 6. - Požar u novoizgrađenoj zagrebačkoj džamiji (trebala je biti osvećena 12. 8., vlasti ranije zabranile radove na džamiji zbog "nepravilnosti").
- jun - Plenum CK SK Jugoslavije, poziv na oštre mere protiv antidržavnih elemenata.
- jun - Otvoreno pismo 19 poznatih srpskih intelektualaca kritikuje represiju koja je u toku (Beogradska šestorica i suđenje Vojislavu Šešelju)[10].
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 9. 7. - Vojislav Šešelj osuđen na 8 godina zatvora zbog političkih prekršaja (kazna skraćivana u dva navrata, pušten 1986); podeljenost u komunističkom rukovodstvu, Mitja Ribičič "ne bi sudio disidentima", Branko Mikulić bi[11].
- 18. 7. - Masakr u McDonald's-u u San Ysidru, Kalifornija - čovek otvorio paljbu na restoran i ubio 21 osobu.
- 21 - 28. 7. - 31. Pulski filmski festival: Velika zlatna arena za film "Balkanski špijun"[12].
- 28. 7. - 12. 8. - Olimpijada 1984 u Los Angelesu. Bojkotovali je SSSR i još 13 zemalja istočnog bloka, kao i Libija i Iran; najuspešnije ikad za Jugoslaviju: osvojeno je 18 medalja - 7 zlatnih, 4 srebrne i 7 bronzanih.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 8. - Afrička republika Gornja Volta mijenja ime u Burkina Faso.
- 5. 8. - Vidoje Žarković, član predsedništva CK SKJ, tvrdi da neprijatelji vlade pokušavaju da "eliminišu SKJ i uspostave višepartijski buržujski demokratski sistem" koristeći ekonomske probleme.
- 6. 8. - Optužnica u Beogradu zbog političkih krivica protiv šestorice hapšenih u aprilu: Vladimir Mijanović (sociolog), Miodrag Milić (pisac), Dragomir Olujić (radio tehničar?), Gordan Jovanović (student), Pavluško Imširović (prevodilac), Milan Nikolić (sociolog).
- 11. 8. - We begin bombing in five minutes: predsednik Ronald Reagan se našalio pre radio obraćanja da će bombardirati SSSR.
- 21. 8. - U Manili demonstrira 500.000 ljudi protiv Markosovog režima.
- 29. 8. - Josef Fritzl zatočio kćerku u podrum i tako do 2008; sa njim je imala 7 dece i jedan pobačaj.
- avgust - Godišnja inflacija u SFRJ 59,9% (prema 62,1% prošlog meseca).
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - U SFRJ odmrznute cene 55% industrijskih proizvoda (u skladu s obećanjem MMF-u).
- 2. 9. - Patrijarh srpski German osvetio crkvu u mestu Jasenovac.
- 4. 9. - Sandinisti pobedili na izborima u Nikaragvi.
- 7. 9. - Još jedan zemljotres u kopaoničkom kraju, M 5.1.
- 8 - 9. 9. - Velika proslava u Mariji Bistrici: Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres; papina poseta je otkazana ranije tokom godine, prisutan je njegov izaslanik; aplauz okupljenih na svaki pomen kardinala Stepinca[13].
- 14. 9. - Posle 60 dana okončan štrajk u fabrici abrazivnog materijala "Idnina" u Kratovu, SR Makedonija (protivili se fuziji sa većim preduzećem; najduži štrajk dosad u drugoj Jugoslaviji).
- 14. 9. - Prva dodela MTV nagrada, upamćena po Madonninoj izvedbi Like a Virgin.
- 15. 9. - Petočlana čehoslovačka porodica pokušala da pređe Muru, jugoslovensko-austrijsku granicu - roditelji i jedna kćerka se udavili, dve kćerke preživele[14].
- 17. 9. - Brian Mulroney postaje premijer Kanade.
- 17. 9. - Američka Export-Import banka pristala da reprogramira ovogodišnji jugoslovenski dug.
- 19. 9. - Izjava Predsedništva CK SKJ zahteva odlučnu borbu sa "buržujskim i nacionalističkim idejama".
- 26. 9. - Velika Britanija i Kina potpisuju sporazum o povratku Hong Konga Kini 1997. godine.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- oktobar - Prvi broj časopisa "Svet kompjutera".
- 4. 10. - "Večernje novosti" pišu da u SFRJ ima 40.000 malih privrednika "milijardera" (milijarda starih dinara = ~ 54.000 dolara), što se ne sviđa svima u vlasti.
- 5. 10. - Patrijarh moskovski Pimen u poseti SPC.
- 6. 10. - Prekinuti razgovori o kulturnoj saradnji SFRJ i Albanije (jugoslovenska strana tražila korist za sopstvene manjine u Albaniji).
- 7. 10. - Savezni statistički zavod procenjuje da bi inflacija u Jugoslaviji za '84. mogla dostići 80%.
- 8. 10. - Predstavom "Mrešćenje šarana" Aleksandra Popovića otvoren beogradski Zvezdara teatar.
- 12. 10. - Privremena IRA pokušava u Brightonu bombom ubiti britansku premijerku Margaret Thatcher i članove njenog kabineta.
- 16. 10. - 14. plenum CK SKJ - program stabilizacije ne uspeva da suzbije inflaciju; slovenačko-srpski sukob oko Nacrta reformskog progrma SK Srbije koji predviđa jačanje savezne vlade i smanjenje prerogativa pokrajina.
- 19. 10. - Pripadnici poljske tajne policije otimaju katoličkog svećenika Jerzyja Popieluska - telo pronađeno 11 dana kasnije.
- 23. 10. - BBC obaveštava svet o gladi u Etiopiji.
- 31. 10. - Indijsku premijerku Indiru Gandhi ubijaju njena dva sička tjelohranitelja u znak odmazde za napad na Zlatni hram - nasleđuje je sin Rajiv Gandhi.
- tokom mjeseca: tijekom afgansko-sovjetskog rata, sovjetska Crvena armija izvršila bombardiranje 300 porodica u selu Ghagheharan, Provincija Gor, dok su bježali prema Pakistanu. Nepoznat broj pobinulih i ranjenih.[15]
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- novembar - Predlog srpskog rukovodstva u smeru veće centralizacije i smanjenja autonomije pokrajina (ili u oktobru?). Slobodan Milošević u govoru kaže da bi srpski komunisti trebalo da se oslobode "kompleksa unitarizma"[16].
- 3 - 7. 11. - Neredi u nekim beogradskim studentskim domovima zbog poskupljenja hrane; dele se i leci sa tekstovima Beogradske šestorice (saznalo se desetak dana kasnije)[17].
- 5. 11. - Početak suđenja Beogradskoj šestorici (optuženi u avgustu, "jedno od najvećih (političkih) suđenja u Istočnoj Evropi posle Staljinove ere". Suđenje izaziva pokret peticija među intelektualcima i studentima širom Jugoslavije.
- 6. 11. - Ronald Reagan uvjerljivo reizabran za predsjednika SAD - osvaja 49 država u duelu sa Carterovim bivšim potpredsednikom Mondale-om.
- 8. 11. - Delegacija Srba sa Kosova na čelu sa Kostom Bulatovićem odlazi kod predsednika SR Srbije Dušana Čkrebića i dobija "zeleno svetlo" za formiranje Pokreta[18]
- 10. 11. - U Beogradu potpisan osnivački dokument Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja (skup srpskih intelektualaca na inicijativu Dobrice Ćosića, slovenački i hrvatski intelektualci se nisu odazvali).
- 19. 11. - Niz eksplozija u Pemex-ovim rezervoarima nafte kod Mexico City-ja, gine 500 ljudi.
- 25. 11. - Formiran Band Aid koji skuplja novac za gladne u Etiopiji.
- 27. 11. - Incident "Crk'o Maršal. Mislim na pojačalo." na riječkom koncertu Zabranjenog pušenja.
- 29. 11. - Izdata pesma Do They Know It's Christmas? (Bob Geldof i Midge Ure) - prihod za za pomoć Etiopiji.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 12. - Katastrofa u Bhopalu, Indija. Od curenja gasa iz hemijske fabrike umrlo više hiljada ljudi.
- 16. 12. - Mihail Gorbačov, tada član Politbiroa, posetio London na čelu parlamentarne delegacije, susreo se sa premijerkom Thatcher.
- 22. 12. - Bernhard Goetz upucao četvoricu mladih crnaca koji su pokušali da ga opljačkaju u njujorškom metrou - događaj izaziva veliku debatu u SAD.
Tokom godine[uredi - уреди | uredi izvor]
- Prva sezona Top liste nadrealista.
- Ekonomska kriza i rastuće napetosti u SFRJ[19][20][21].
- Jun i kasnije - 15 zapadnih vlada i komercijalne banke odobrile zajam i reprogram dugova SFRJ vredne 2 milijarde dugova (dužničke obaveze SFRJ ove godine 5,39 milijardi dolara, ukupan dug oko 20 milijardi, tj. blizu 40% BNP).
- "Književne novine" nisu mogle izlaziti nekoliko meseci, počevši od marta, zbog objavljivanja dokumenata Odbora za zaštitu umetničkih sloboda.
- Jovan Mirić: "Sistem i kriza".
- Pojavili se Transformersi.
- SSSR ove godine uvezao 28,1 miliona tona pšenice[22].
- U SAD se naglo uvećala potrošnja cracka, vrste kokaina, govori se o epidemiji koja traje do kraja decenije.
- Izgrađeni agregati A i B u RHE Velebit. [1]
1984. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]
- Televizija: TV serije: "Kamiondžije opet voze" (snim. 1983), "Banjica", "Formula 1" (1984-86), "Ne tako davno", "Otkos", "Pozorište u kući 5", "Sedefna ruža", "Siluete" (1984-88), "Supermarket", "Ulični pevači" (TV Beograd); "Prosjaci i sinovi" (snim. 1971), "U raljama života", "Inspektor Vinko", "Gabrijel", "Uspon" (TV Zagreb), "Pjesak u automobilu" (TV Titograd).
- Neki domaći filmovi: "Varljivo leto '68", "Balkanski špijun", "Davitelj protiv davitelja", "O pokojniku sve najlepše", "Moljac", "Šta se zgodi kad se ljubav rodi", "Nema problema", "Jaguarov skok", "Groznica ljubavi", "Čudo neviđeno", "Una", "Mala pljačka vlaka", "Tajna starog tavana", "Zadarski memento" (→ Kategorija:Filmovi 1984.).
- Neki domaći muzički/glazbeni albumi[23]:
- Pop/rock: Azra: "Krivo srastanje"; Parni valjak: "Uhvati ritam"; Haustor: "Treći Svijet"; Film: "Sva čuda svijeta"; Riblja čorba: "Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju"; Bajaga: "Pozitivna geografija"; Bijelo dugme: "Bijelo dugme (album)" i "Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)"; Zabranjeno pušenje: "Das ist Walter"; Elvis J. Kurtović & His Meteors: "Mitovi i legende o kralju Elvisu"; Katarina II: "Katarina II (album)"; Električni orgazam: "Kako bubanj kaže"; Pankrti: "Rdeči album"; Denis & Denis: "Čuvaj se!"; Stijene: "Balkanska korida"; Jakarta: "Maske za dvoje"; Željko Bebek: "Mene tjera neki vrag"; Videosex: "Video Sex '84"; D'Boys: "Muvanje"; Laki pingvini: "Muzika za mlade"
- Zabavni: Zdravko Čolić: "Ti si mi u krvi"; Neda Ukraden: "Oči tvoje govore"; Arsen Dedić: "Provincija"; Srebrna krila: "Nek' živi ljubav";
- Folk: Halid Bešlić: "Dijamanti..."; Lepa Brena i Slatki greh: "Bato, bato" i "Pile Moje"; Miroslav Ilić: "Putujem, putujem"; Zoran Kalezić: "Dobro veče izgubljena nado"; Nada Topčagić: "Zovem te, zovem"; Meho Puzić: "Il' me ženi, il' tamburu kupi"; Beba Selimović: "U srcu mome živiš samo ti"; Vida Pavlović: "Ostala je pesma moja"; Halid Muslimović: "Stoj jarane"; Izvorinka Milošević: "Pazi, pazi, šta činiš"; Tomislav Čolović: "Majka Muju šišala na struju"
- debitantski albumi: Bajaga, Jakarta, Zabranjeno pušenje, Elvis J. Kurtović, Denis & Denis, Videosex, Laki pingvini, ITD Band, Avtomobili, Regata, Dragana Mirković, Branka Sovrlić, Miloš Bojanić, Željko Samardžić... (→ Kategorija:Albumi 1984.)
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 1. - Žarko Rakočević, crnogorski košarkaš
- 13. 1. - Tomislav Čubelić, glumac
- 15. 1. - Pierre Boya, kamerunski fudbaler
- 17. 1. - Sophie Dee, glumica
- 23. 1. - Arjen Robben, fudbaler
- 26. 1. - Antonio Rukavina, srpski fudbaler
- 26. 1. - Dejana Rosuljaš, TV voditeljica
- 30. 1. - Kid Cudi, hip hop muzičar
- 5. 2. - Carlos Tévez, argentinski fudbaler
- 8. 2. - Krunoslav Čičak, bosanskohercegovački nogometaš
- 22. 2. - Branislav Ivanović, srpski fudbaler
- 28. 2. - Karolína Kurková, češki model
Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 3. - Boško Janković, srpski fudbaler.
- 5. 3. - Branko Cvetković, srpski košarkaš.
- 6. 3. - Iva Visković, hrvatska glumica
- 10. 3. - Olivia Wilde, glumica
- 16. 3. - Aleksandar Rašić, srpski košarkaš
- 20. 3. - Fernando Torres, španski fudbaler
- 26. 3. - Silvija Nedeljković, srpska pevačica
- 30. 3. - Mario Ančić, hrvatski tenisač
- 30. 3. - Samantha Stosur, australska teniserka
- 3. 4. - Almir Alić, bosanskohercegovački nogometaš
- 11. 4. - Nikola Karabatić, francuski rukometaš
Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 5. - Jelena Pudar, pevačica "Nevernih beba"
- 8. 5. - Sandra Šarić, hrvatska tekvandoašica
- 11. 5. - Andrés Iniesta, fudbaler
- 14. 5. - Mark Zuckerberg, američki programer i poduzetnik, tvorac Facebooka
- 21. 5. - Bojan Marović, pevač, glumac
- 24. 5. - Jovana Mitić (slikarka)
- 26. 5. - Tijana Kondić, glumica
- 28. 5. - Admir Kulović Kula, bosanskohercegovački rock-muzičar
- 29. 5. - Carmelo Anthony, košarkaš
- 31. 5. - Milorad Čavić, srpski plivač
- 2. 6. - Mile Ilić, srpski košarkaš
- 6. 6. - Igor Cukrov, hrvatski pjevač
- 11. 6. - Nenad Mišanović, srpski košarkaš
- 22. 6. - Janko Tipsarević, srpski teniser
- 23. 6. - Duffy, pevačica
- 26. 6. - Indila, francuska pevačica
- 27. 6. - Khloé Kardashian, TV osoba
Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 20. 7. - Nataša Kojić, pevačica
- 1. 8. - Bastian Schweinsteiger, fudbaler
- 6. 8. - Maja Ognjenović, srpska odbojkašica
- 6. 8. - Vedad Ibišević, fudbaler
- 13. 8. - Niko Kranjčar, hrvatski nogometaš
- 14. 8. - Vanda Winter, pjevačica, glumica
- 18. 8. - Dušan Basta, srpski fudbaler.
- 21. 8. - Jusuf Dajić, bosanskohercegovački nogometaš
- 21. 8. - Alizée, francuska pevačica
Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 9. - Vera Zvonarjova, ruska teniserka
- 12. 9. - Anastasija Buđić, fotomodel
- 15. 9. - Prince Henry of Wales
- 16. 9. - Dušan Đurić, švedski fudbaler srpskog porekla.
- 16. 9. - Katie Melua, pevačica iz Gruzije
- 27. 9. - Avril Lavigne, kanadska pevačica
- 2. 10. - Marion Bartoli, teniserka
- 15. 10. - Asmir Kolašinac, bacač kugle
- 17. 10. - Randall Munroe, crtač stripa xkcd
- 18. 10. - Lindsey Vonn, skijašica
- 22. 10. - Aleksandar Marić, srpski košarkaš.
- 25. 10. - Karolina Šprem, hrvatska tenisačica
- 25. 10. - Katy Perry, američka rock-pjevačica
- 26. 10. - Sasha Cohen, američka umetnička klizačica
- 27. 10. - Kelly Osbourne, engleska pjevačica, TV osoba, kreatorka
Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 11. - Miloš Krasić, srpski fudbaler
- 7. 11. - Lana Jurčević, hrvatska pjevačica
- 11. 11. - Muamer Hukić, kik-bokser
- 14. 11. - Marija Šerifović, srpska pevačica
- 14. 11. - Vincenzo Nibali, biciklista
- 15. 11. - Katarina Bulatović, rukometašica
- 22. 11. - Scarlett Johansson, američka glumica
- 24. 11. - Maria Höfl-Riesch, skijašica
- 28. 11. - Andrew Bogut, australski košarkaš
- 7. 12. - Robert Kubica, poljski vozač F1
- 14. 12. - Nika Fleiss, hrvatska skijašica
- 30. 12. - LeBron James, američki košarkaš
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Lazar Krstić, srpski ekonomista, ministar
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 1. - Ismet Mujezinović, bh. slikar (* 1907)
- 17. 1. - Jovan Milićević, srpski istoričar (* 1927)
- 20. 1. - Johnny Weissmuller, američki glumac (* 1904)
- 9. 2. - Jurij Andropov, šef partije i države SSSR (* 1914)
- 12. 2. - Julio Cortázar, argentinski književnik (* 1914)
- 12. 2. - Anna Anderson, pretendentkinja za Anastasiju Romanovnu (* 1896)
- c. 13. 2. - Naomi Uemura, japanski avanturista (* 1941)
- 15. 2. - Ethel Merman, glumica, pevačica (* 1908)
- 21. 2. - Mihail Šolohov, ruski pisac, nobelovac (* 1905)
- 25. 2. - Roza Papo, učesnica NOB, lekarka, general-major JNA (* 1914)
Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Jackie Coogan, glumac (* 1914)
- 1. 3. - Danko Grlić, hrvatski marksistički filozof (* 1923)
- 5. 3. - William Powell, glumac (* 1892)
- 6. 3. - Martin Niemöller, teolog, protivnik nacizma (* 1892)
- 16. 3. - John Hoagland, fotograf (* 1947)
- 23. 3. - Shauna Grant, glumica (* 1963)
- 24. 3. - Sam Jaffe, glumac (* 1891)
- 26. 3. - Branko Ćopić, jugoslovenski književnik i pjesnik (* 1915)
- 26. 3. - Zoltan Čuka, književnik i prevodilac (* 1901)
- 26. 3. - Ahmed Sékou Touré, predsednik Gvineje (* 1922)
- 1. 4. - Marvin Gaye, kantautor, muzičar (* 1939)
- 4. 4. - Oleg Antonov, konstruktor aviona (* 1906)
- 4. 4. - Dobrivoje Radosavljević Bobi, društveno-politički radnik, narodni heroj (* 1915)
- 5. 4. - Arthur Harris, maršal RAF (* 1892)
- 8. 4. - Pjotr Kapica, fizičar, nobelovac (* 1894)
- 12. 4. - Stjepan Mihalić, hrvatski književnik (* 1901)
- 13. 4. - Srđa Prica, društveno-politički radnik, novinar, diplomata (* 1905)
- 21. 4. - Nedim Filipović, orijentalista, turkolog (* 1915)
- 26. 4. - Count Basie, džez muzičar (* 1904)
- 29. 4.? - Radomir Radović, sindikalac, disident (* 1951)
Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 5. - Diana Dors, engleska glumica (* 1931)
- 16. 5. - Irwin Shaw, američki pisac (* 1913.)
- 16. 5. - Andy Kaufman, glumac, komičar (* 1949)
- 27. 5. - Vasilije Mokranjac, kompozitor (* 1923)
- 30. 5. - Šukrija Pandžo, bosanskohercegovački književnik (* 1910)
- 2. 6. - Izidor Štrok, učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* 1911)
- 6. 6. - Jarnail Singh Bhindranwale, sički teolog i lider (* 1947)
- 8. 6. - Adam Petrović, društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* 1913)
- 11. 6. - Enrico Berlinguer, generalni sekretar Italijanske KP (* 1922)
- 13. 6. - Franjo Nevistić, hrvatski novinar u emigraciji (* 1913)
- 16. 6. - Mirko Deanović, italijanist, romanist, profesor FFSZ (* 1890)
- 22. 6. - Pavao Bačić, hrvatski književnik i skladatelj (* 1921.)
- 25. 6. - Michel Foucault, francuski filozof (* 1926.)
- 26. 6. - Vladimir Filipović, hrvatski filozof (* 1906)
- 30. 6. - Henri Fabre, pronalazač hidroaviona (* 1882)
Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 7. - Raoul Salan, francuski general (* 1899)
- 4. 7. - Miloje Milojević (narodni heroj), general-pukovnik JNA (* 1912)
- 8. 7. - Brassaï, fotograf (* 1899)
- 12. 7. - Marko Ristić, književnik i diplomata (* 1902)
- 14. 7. - Rajko Tanasković, general-pukovnik JNA (* 1917)
- 19. 7. - Marko Tajčević, srpski kompozitor (* 1900)
- 26. 7. - George Gallup, statističar, ispitivač javnog mnenja (* 1901)
- 27. 7. - James Mason, glumac (* 1909)
- 5. 8. - Richard Burton, britanski filmski glumac (* 1925.)
- 13. 8. - Tigran Petrosjan, sovjetski šahist (* 1929.)
- 16. 8. - Dušan Radović, srpski pisac i novinar (*1922)
- 17. 8. - Nenad Brixy, hrvatski novinar i književnik (* 1924.)
- 25. 8. - Truman Capote, američki pisac (* 1924)
- 28. 8. - Muhammad Naguib, general, prvi predsednik Egipta (* 1901)
- 29. 8. - Pierre Gemayel, libanski političar (* 1905)
- 31. 8. - Stanka Veselinov Seka, društveno-politička radnica (* 1920)
Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 9. - Mijo Udovčić, šahovski velemajstor (* 1920)
- 14. 9. - Janet Gaynor, glumica (* 1906)
- c. 16. 9. - Richard Brautigan, književnik (* 1935)
- 1. 10. - Blagoje Marjanović - Moša, fudbaler, trener (* 1907)
- 14. 10. - Martin Ryle, radio astronom, nobelovac (* 1918)
- 19. 10. - Jerzy Popiełuszko, poljski svećenik (* 1947)
- 21. 10. - François Truffaut, francuski režiser (* 1932)
- 31. 10. - Indira Gandhi, premijerka Indije (* 1917.)
Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 11. 11. - Blagoje Nešković, učesnik Španskog rata i NOB, lekar, bivši političar (* 1907)
- 30. 11. - Kasim Prohić, filozof, prevodilac (* 1937)
- 1. 12. - Živan Knežević, predratni oficir, zaverenik 27. marta (* 1906)
- 10. 12. - Ljudevit Pelzer, arhitekt (* 1912)
- 24. 12. - Peter Lawford, glumac (* 1923)
- 24. 12. - Miloš Zekić, narodni heroj (* 1915)
- 27. 12. - Milorad Vlaškalin, predratni političar (* 1890)
- 28. 12. - Sam Peckinpah, filmski režiser (* 1925)
- 29. 12. - Gvido Tartalja, književnik (* 1899)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Milan Kojić, pronalazač rotirajuće električne četkice za zube (* 1921)
- Borislav Todorović, srpski emigrant (* 1913)
Fikcija[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 4. - Winston Smith, glavni junak Orwellovog romana 1984, počinje pisati dnevnik.
Nobelova nagrada za 1984. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Fizika: Carlo Rubbia i Simon van der Meer (odlučujući doprinos velikom projektu koji je doveo do otkrića čestica W i Z, komunikatora slabe interakcije)
- Kemija: Robert Bruce Merrifield (razvoj metodologije za hemijsku sintezu na čvrstoj matrici)
- Fiziologija i medicina: Niels Kaj Jerne, Georges J. F. Köhler i César Milstein (teorije u vezi specifičnosti u razvoju i kontroli imunosistema i otkriće principa za proizvodnju monoklonalnih antitela)
- Književnost: Jaroslav Seifert (poezija obdarena svežinom, senzualnošću i bogatom inventivnošću daje oslobodilačku sliku nepokorivog duha i svestranosti čoveka)
- Mir: Desmond Tutu (nenasilna opozicija južnoafričkom apartheidu)
- Ekonomija: Richard Stone (fundamentalni doprinos razvoju sistemâ nacionalnih obračuna i stoga znatno poboljšana osnova empirijske ekonomske analize)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ Binder, David (January 12, 1984). Drugs Dulling Golden Youth in Yugoslavia. New York Times
- ↑ Jews in Yugoslavia, Stanković, RFE Research
- ↑ Izjave za štampu (engleski)
- ↑ Controversy Surrounding Yugoslav Army, S.Stanković, RFE Research
- ↑ Detention of Djilas Seen as a Warning to the Opposition, Stanković, RFE
- ↑ Djilas Discusses His Detention
- ↑ The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia, S.Stanković, RFE
- ↑ Soso, p. 57
- ↑ Croatian Party Document Confiscated by Belgrade Police, Stanković, RFE Research
- ↑ Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso, page 58, Google Books)
- ↑ Yugoslav Leaders Divided Over Seselj's Trial, Stanković, RFE Research
- ↑ 31. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
- ↑ Croatian Catholic Church Anniversary, S.Stanković, RFE Research
- ↑ Yugoslavia: The Czechoslovaks' Freedom Trail?, Stanković, RFE Research
- ↑ Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija (19.2. 1985). "Report on the situation of human rights in Afghanistan / prepared by the Special Rapporteur, Felix Ermacora, in accordance with Commission on Human Rights resolution 1984/55". str. 30. http://www.refworld.org/publisher,UNCHR,,,482994662,0.html.
- ↑ Audrey Helfant Budding Expert Report Serbian Nationalism in the Twentieth Century: Historical Background and Context
- ↑ Belgrade Students Express Dissatisfaction and Support Dissidents, Antić, RFE Research
- ↑ Čovek koji je "položio ispit" (Naša Borba)
- ↑ Drastic Decline in Yugoslav Standard of Living, Antić
- ↑ Crisis and Dissent in Yugoslavia, Z.Antić, RFE Research
- ↑ http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-119.shtml Growing Disconient In Yugoslavia], Antić
- ↑ U.S.S.R. Wheat Imports by Year. indexmundi.com
- ↑ Explore Yugoslavia LP Album from 1984 on Discogs. discogs.com (pristup. 23. 6. 2016.)
- Collier's Year Book za 1984 (Microsoft Encarta 2004).
- Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia (Google Books)
Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- ((en)) OSA,RFE/RL Background Reports, Page #19
- The Fourth Anniversary of Tito's Death, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavia's New State Presidency, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia: A Communist Country Where the Impossible is Possible, Stanković, OSA-RFE
- New Interest in the Role of Freemasonry in Prewar Yugoslavia, Zdenko Antić, OSA-RFE
- The Richest Farmer in Yugoslavia, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Warnings Against "Hostile Elements" In Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Government Reshuffled: a Moslem is New Foreign Minister, S.Stanković, OSA-RFE
- Unemployment In Kosovo, Louis Zanga, OSA-RFE
- Pristina Officials Accuse Hoxha of "Greater Albania" Aspirations, L.Zanga, OSA-RFE
- Albania's Relations With Its Neighbors, L.Zanga, OSA-RFE
- Yugoslavia Remembers 35th Anniversary of the Rajk Trial, S.Stanković, OSA-RFE
- Planing To Visit Sofia: New Look At Old Yugoslav-Bulgarian Quarrel, S.Stanković, OSA-RFE
- Milka Planinc in Sofia: A New Look at an Old Problem, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia's Longest Strike Ends, Stanković, OSA-RFE
- Polemic Between Moscow and Belgrade Over Yugoslavia's Liberation, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Military Expert Discusses Warsaw Pact Maneuvers, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Commentator Gives Details of Soviet Commander's New Duties, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Leader Says Security Service Has No Political Role, S.Stanković, OSA-RFE