1966
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | 1970. | > | >>
Gregorijanski | 1966 MCMLXVI |
Ab urbe condita | 2719 |
Islamski | 1385 – 1386 |
Iranski | 1344 – 1345 |
Hebrejski | 5726 – 5727 |
Bizantski | 7474 – 7475 |
Koptski | 1682 – 1683 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2021 – 2022 |
- Shaka Samvat | 1888 – 1889 |
- Kali Yuga | 5067 – 5068 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4602 – 4603 |
- 60 godina | Yang Vatra Konj (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11966 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1966 (MCMLXVI) bila je redovna godina koja počinje u subotu (link pokazuje kalendar).
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Jean-Bédel Bokassa tokom novogodišnje noći izvodi vojni udar u Centralnoafričkoj Republici (zbačen predsednik David Dacko).
- 3. 1. - Predsednik Gornje Volte Maurice Yaméogo prinuđen na ostavku narodnim protestima, zamenjuje ga general Sangoulé Lamizana (do 1980).
- 3. 1. - U Tuskegee, Alabama ubijen crni student Sammy Younge Jr. jer je upotrebio toalet "samo za belce"; njegova organizacija Student Nonviolent Coordinating Committee nakon ovoga postaje prva organizacija za ljudska prava koja se protivi Vijetnamskom ratu.
- 3. - 15. 1. - U Havani održana Trikontinetalna konferencija, osnovana Organizacija solidarnosti s narodima Azije, Afrike i Latinske Amerike.
- 9. 1. - Na beogradskom Sajmu održana prva Gitarijada (kasnije u Zaječaru).
- 10. 1. - Taškentska deklaracija - mirovni sporazum između Indije i Pakistana nakon Drugog indijsko-pakistanskog rata; indijski premijer Lal Bahadur Shastri umro sledeće noći.
- 15. 1. - Prvi vojni udar u Nigeriji, zbačen predsednik Nnamdi Azikiwe; general Johnson Aguiyi-Ironsi preuzima vlast u kontraudaru i postaje šef države (do jula).
- 17. 1. - Palomareski incident: posle sudara u vazduhu, bombarder B-52 ispustio tri male hidrogenske bombe kod Palomaresa u Španiji i jednu u more.
- 24. 1. - Indira Gandhi postaje premijer Indije (1966-77. i 1980-84.).
- 26. 1. - Harold Holt je novi premijer Australije, nakon Roberta Menziesa.
- 29. 1. - Luksemburški kompromis vraća jednoglasno donošenje odluka u Evropskoj ekonomskoj zajednici, čime je okončana blokada zbog francuske Politike prazne stolice.
- januar? - Dobitnik NIN-ove nagrade je Meša Selimović za "Derviš i smrt". Iste godine Miroslav Krleža dobija Njegoševu nagradu za "Zastave".
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 2. - Luna 9 je prva letelica koja se meko spustila na Mesec.
- 12. 2. - Južnokorejske snage započinju masakre u južnovijetnamskom selu Tây Vinh, u narednih mesec dana 1.200 žrtava.
- 14. 2. - Uveden australijski dolar, umesto australijske funte.
- 14. 2. - Sovjetski pisci Julij Danielj i Andrej Sinjavski osuđeni na pet odn. sedam godina zbog "antisovjetskih aktivnosti".
- 23. 2. - Sirijski puč: predsednik Amin al-Hafiz iz "panarapskog" krila partije Baas zbačen od "velikosirijskog" krila na čelu sa načelnikom generalštaba Salah Jadid-om; tradicionalno vođstvo partije Baas će biti proterano, dolazi do trajnog raskola sa iračkim ogrankom; novi predsednik Sirije Nureddin al-Atassi (do 1970), Hafez al-Assad je ministar odbrane.
- 24. 2. - Vojni udar u Gani, Kwame Nkrumah zbačen dok je bio u inostranstvu.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Venera 3 se srušila na Veneru - prva letelica koja je dotakla drugu planetu.
- 2. 3. - Štampan prvi broj lista "Tempo", najstarijeg sportskog magazina na Balkanu (izlazi do 2004.).
- 2. 3. - Premijer Ugande Milton Obote zbacio predsednika (i kralja Bugande) Mutesu II.
- 3. 3. - Formirana Beogradska autobuska stanica (BAS).
- 3 - 14. 3. - U Ljubljani održano svetsko prvenstvu hokeju, SSSR šampion.
- 4. 3. - John Lennon iz Beatlesa izjavio londonskim novinama "sad smo popularniji od Isusa", što će u avgustu izazvati buru u SAD.
- 5. 3. - Pesma Evrovizije 1966: pobedila austrijska numera, a jugoslovenska Berta Ambrož 7.
- 8. 3. - Partizan u Beogradu pobedio prašku Spartu sa 5:0 (u Pragu bio izgubio sa 4:1) i plasirao se u polufinale Kupa Šampiona.
- 8. 3. - SAD najavljuju da će znatno uvećati broj vojnika u Vijetnamu.
- 8. 3. - Irski republikanci prepolovili eksplozijom Nelsonov stub u Dablinu.
- 8 - 22. 3. - U zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti održana izložba Pop art.
- 25 - 26. 2. i 11. 3. - III plenum CK SKJ - smanjivanje saveznih investicija, podrška Privrednoj reformi, preduzeća mogu investirati bilo gde u SFRJ (ne samo u nerazvijenim krajevima).
- 11. 3. - Supersemar: predsednik Indonezije Sukarno predao pod pritiskom vojske izvršna ovlašćenja generalu Suhartu. Indonezijski masakri 1965-66. se tek smiruju.
- 11. 3. - Francuski predsednik de Gol najavio povlačenje iz NATO-a.
- 16. 3. - Gemini 8: prvo uspešno spajanje dve letelice u svemiru.
- 26. 3. - Demonstracije širom SAD protiv Vijetnamskog rata.
- 31. 3. - Izbori u UK: laburistički premijer Harold Wilson povećao većinu u parlamentu.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 4. - Luna 10 je prva letelica u Mesečevoj orbiti.
- 13. 4. - Predsednik Iraka Abdul Salam Arif poginuo u avionskoj nesreći, naslediće ga brat Abdul Rahman Arif (do 1968).
- 18. 4. - 38. dodjela Oscara, prva prenošena u boji; najbolji film The Sound of Music, ukupno pet nagrada od deset nominacija, kao i Doctor Zhivago.
- 21. 4. - Haile Selasije posetio Jamajku (rastafarijanci to kasnije proslavljaju kao Grounation Day ).
- 26. 4. - Taškent razoren u zemljotresu.
- 27. 4. - Sastanak pape Pavla VI i sovjetskog ino. ministra Andreja Gromika u Vatikanu.
- 28. 4. - Bitka kod Sinoie (Chinhoyija) je prvi veći okršaj Rodezijskog građanskog rata, ubijeno 7 gerilaca.
- 29. 4. - U Vijetnamu se nalazi 250.000 američkih vojnika.
- 30. 4. - Anton LaVey u San Franciscu osnovao Crkvu Satane.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 5. - Prvi broj časopisa "Džuboks" (izlazi do 1986.).
- 11. 5. - Finale Kupa šampiona 1966. u Briselu: Real Madrid - FK Partizan 2:1.
- maj - U Severnoj Irskoj počinje delovanje lojalističke paravojne jedinice Alsterske dobrovoljačke snage (UVF).
- 15. 5. - Indonezija poziva Maleziju na mirovne pregovore (28. 5. proglašen kraj Konfrontasi-ja).
- 16. 5. - "Obaveštenje od 16. maja" označava početak Kulturne revolucije u Kini.
- 16. 5. - The Beach Boys izdaju album Pet Sounds a Bob Dylan Blonde on Blonde.
- 20. 5. - Prstenasto pomračenje Sunca, u Jugoslaviji prekriveno 70-90% diska[1].
- 26. 5. - Gvajana nezavisna od Britanaca.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 6. - Kraj The Dick Van Dyke Show-a.
- 2. 6. - DR Kongo: bivši premijer Évariste Kimba i trojica ministara obešeni pred 50.000 gledalaca (osuđeni za planiranje puča).
- 2. 6. - Surveyor 1 je prva američka letelica koja se mekano spustila na Mesec.
- 7. 6. - Šesti kongres SSRNJ Jugoslavije.
- 13. 6. - U slučaju Miranda v. Arizona Vrhovni sud SAD presudio da policija mora informisati osumnjičenog o njegovim pravima pre ispitivanja (You have the right to remain silent...).
- 14. 6. - Ukinut Index librorum prohibitorum.
- 16. 6. - Sednica Izvršnog Komiteta CK SKJ - razmotrena pitanja "izvesnih deformacija" u radu nekih organa Državne bezbednosti, formirana partijsko-državna komisija za ispitavanje problema.
- 16. 6. - Osnovan Kajakaški savez Jugoslavije.
- 16. 6. - Tokom marša za ljudska prava u Greenwood, Mississippi, Stokely Carmichael razglašava koncept Black Power.
- 16-22. 6. - Svetsko prvenstvo u rvanju u Ohaju, Stevan Horvat osvojio zlatnu medalju.
- 22. 6. - Iz Naučnog društva BiH osnovana Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
- 25. 6. - Jugoslavija i Vatikan obnovili diplomatske odnose.
- 28. 6. - "Argentinska revolucija": predsednik Argentine Arturo Umberto Illia zbačen u vojnom udaru, general Juan Carlos Onganía će postati de fakto predsednik (do 1970, vojna vlast traje do 1973).
- 29/30. 6. - Operacija Rolling Thunder, eskalacija: Amerikanci gađaju skladišta nafte kod Hanoja i Hajfonga, ali Vijetnamci su ranije dispergovali zalihe.
- 30. 6. - Richard Helms dolazi na čelo CIA-e (do 1973).
- 30. 6. - Glavni grad DR Konga Léopoldville promenio ime u Kinshasa.
- jun - Francuski predsednik De Gol posetio SSSR.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 7. - IV plenum CK SKJ na Brionima ("Brionski plenum" - sukob oko pitanja decentralizacije) -
- Tito: "deformacije" SDB stvorile sistem koji je pritiskao čitavo društvo (stagnacija i nesprovođenje odluka donetih na plenumima i kongresima);
- Izveštaj Komisije (formirane 16. 6.): DB je monopol pojedinaca, postoje tendencije da se postavi iznad društva, korišćeno prisluškivanje ljudi i ustanova, filtriranje informacija za funkcionere;
- Odluka: reorganizacija organa Državne bezbednosti, Svetislav Stefanović isključen iz CK i partije, prihvaćena Rankovićeva ostavka na sve funkcije.
- Mijalko Todorović izabran za sekretara CK, Milentije Popović za člana Izvršnog komiteta, Dobrivoje Radosavljević kooptiran za člana CK SKJ.
- 2. 7. - Francuzi počinju nuklearne probe na pacifičkim atolima Moruroa i Fangataufa.
- 4. 7. - Na području bivšeg logora Jasenovac otkriven spomenik Kameni cvijet.
- 4. 7. - U SAD stupio na snagu Zakon o slobodi informacija.
- 4. 7. - Opšta mobilizacija u Severnom Vijetnamu.
- 6. 7. - U Malaviju proglašena republika, prvi predsednik je premijer Hastings Kamuzu Banda (do 1994).
- 8. 7. - Krunski princ Burundija Ntare zbacio oca Mwambutsu IV (i sam je zbačen u novembru).
- 13/14. 7. - Richard Speck ubio osam medicinskih sestara-studentkinja u Čikagu.
- 11 - 30. 7. - Svetsko prvenstvo u Engleskoj pripada domaćinu, što je njihova jedina svetska titula.
- jul - Indira Gandhi posetila Tita na Brionima.
- 15. 7. - Sednica svih pet veća Savezne skupštine, aklamacijama prihvaćena ostavka Aleksandra Rankovića i izbor Koče Popovića za potpredsednika Jugoslavije.
- 21. 7. - Raspušten partijski komitet u sekretarijatu inostranih poslova (navodno mesto koncentracije Rankovićevih snaga)[2].
- 26. 7. - 1. 8. - 13. Filmski festival u Puli, Velika zlatna arena za film "Ponedjeljak ili utorak"[3].
- 29. 7. - Pobuna severnjačkih oficira u Nigeriji, ubijen vojni šef države Johnson Aguiyi-Ironsi - nasleđuje ga Yakubu Gowon (do 1975).
- 29. 7. - Bob Dylan povređen u motociklističkoj nesreći blizu doma u Woodstocku, New York.
- 29. 7. - "Noć dugih palica" (La Noche de los Bastones Largos): policija na silu izbacila studente i profesore sa pet fakulteta u Buenos Airesu.
- 30. 7. - Kontroverzno finale Svetskog kupa: Engleska-Nemačka 4:2 posle produžetaka - treći engleski gol je ostao sporan.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 8. - Charles Whitman ubio 13 ljudi snajperom sa kule Univerziteta Teksasa u Austinu.
- 5. 8. - Početak gradnje ("prva lopata") Svjetskog Trgovačkog Centra u Njujorku.
- 5. 8. - Martin Luther King, Jr. pogođen kamenom u Čikagu dok je vodio marš za građanska prava, konkretno pokret za otvoreno stanovanje. U ovo vreme, glasači Demokratske stranke nezadovoljni ili zastrašeni pokretom za ljudska prava crnaca prilaze Republikancima.
- 5. 8. - Bitlsi izdali album Revolver.
- 6. 8. - U Lisabonu otvoren Most Salazar, viseći most dužine 2.277 m (danas Most 25. aprila).
- 11. 8. - John Lennon se u Čikagu izvinjava zbog opaske "popularniji od Isusa".
- 14. 8. - Lunar Orbiter 1 je prvi američki orbiter oko Meseca.
- 15. 8. - Sirijsko-izraelski okršaj na Galilejskom jezeru.
- 15. 8. - U Moskvi potpisan ugovor po kojem će FIAT napraviti fabriku automobila u Toljatiju - današnji AvtoVAZ.
- 16. 8. - Operacija Dijamant: irački pilot prebegao sa avionom MiG-21 u Izrael.
- 18. 8. - Masovni miting na Tjenanmenu, Mao Tse-tung pozdravio Crvenu gardu (prvi od osam ovakvih mitinga do novembra).
- 19. 8. - Crvena garda u Kini počinje kampanju uništenja Četiri stara: starih običaja, stare kulture, starih navika i starih ideja - od promena naziva ulica, preko zlostavljanja ljudi, do uništavanja stare umetnosti, spomenika i arhitekture.
- 19. 8. - Zemljotres u Vartou, istočna Turska - 2394 mrtvih (kraj je i u martu bio pogođen katastrofalnim zemljotresom).
- 26. 8. - Prvi veći okršaj između SWAPO-a i južnoafričkih snaga u Namibiji (početak Južnoafričkog graničnog rata).
- 26. 8. - De Golova poseta Francuskoj Somalskoj Obali (danas Džibuti) praćena neredima - de Gol naređuje novi referendum o statusu.
- 29. 8. - Poslednji živi komercijalni koncert The Beatles-a održan u Candlestick Park-u, San Francisco (sviraće još samo na krovu Apple Corps-a januara 1969).
- 30. 8. - 4. 9. - Evropsko prvenstvo u atletici u Budimpešti, Vera Nikolić osvojila zlatnu medalju na 800m.
- 31. 8. - The Doors-i snimili istoimeni album (izdaće ga u januaru).
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - Britannia Airways let 105: avion iz Londona pao pred sletanje kod Ljubljane, 98 mrtvih od 117 putnika i posade.
- 1. 9. - Ralph H. Baer došao na ideju za videoigre.
- 5. 9. - Izvršni komitet CK SK Srbije usvojio izveštaj Komisije za ispitivanje zloupotreba u SDB: Služba zatvorena prema društvu, opterećena pretenzijama da prati, ocenjuje i utiče na celokupni društveni život (opsežno i tendenciozno praćenje "antisocijalističkih pojava" u Beogradu i politika diskriminacije prema narodnostima).
- 6. 9. - U parlamentu u Capetownu izboden na smrt južnoafrički premijer Hendrik Frensch Verwoerd.
- 8. 9. - Na američkoj TV-mreži NBC emitirana The Man Trap, prva epizoda TV-serije Zvjezdane staze; originalna serija ima tri sezone.
- 12. 9. - U Italiji prikazan film "Za šaku dolara".
- 14-16. 9. - Šesta, proširena, sednica CK SK Srbije - "oštra" osuda "birokratsko-nacionalističke prakse, političkih zloupotreba, deformacija u SDB..." - iz partije isključeni Vojin Lukić i Života Savić, predloženo da se isključi i Ranković.
- septembar - Mihajlo Mihajlov osuđen na godinu dana zatvora (pokušaj izdavanja časopisa)[2].
- 16. 9. - U Britaniji prikazan film Fahrenheit 451.
- 19. 9. - Osnovana Matematička gimnazija u Beogradu.
- 19-25. 9. - Svetsko prvenstvo u gimnastici u Dortmundu, zlatna medalja za Miroslava Cerara.
- 30. 9. - Britanski Protektorat Bečuanalend postaje nezavisna Bocvana.
- 30. 9. - Baldur von Schirach i Albert Speer pušteni iz zatvora.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 10. - Lesoto nezavisan od V. Britanije (raniji naziv Basutoland).
- 6. 10. - LSD zabranjen u SAD, uključujući i naučna istraživanja.
- 15. 10. - U SAD osnovana Partija Crnih pantera, revolucionarna levičarska organizacija crnaca.
- oktobar - Predstavljena prva Toyota Corolla.
- 17. 10. - Ujedinjene nacije oduzele Južnoafričkoj Republici mandat nad Jugozapadnom Afrikom (današnja Namibija).
- 21. 10. - Aberfanska katastrofa u Velsu: u klizištu jalovine poginulo 116 dece i 28 odraslih.
- 21 - 24. 10. - Trojni sastanak Tito, Naser i Indira Gandi u Nju Delhiju, razgovori o nesvrstanosti[2].
- 23. 10. - Kulturna revolucija: predsednik NR Kine, Maov oponent, Liu Shaoqi izložen javnoj "samokritici",
- 25. 10. - Lon Nol prvi put postaje premijer Kambodže (1966-67. i 1969-71.).
- 26. 10. - NATO premešta sedište iz Pariza u Brisel.
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 11. - Iz indijske države Punjab izdvojena Haryana, neki delovi pripadaju Himachal Pradeshu.
- 4. 11. - Katastrofalna poplava reke Arno u Firenci: 101 poginuli, milioni umetnina i knjiga oštećeni i uništeni. Istog dana i poplava u Veneciji.
- 5. 11. - Trideset osam afričkih država traži od V. Britanije da upotrebi silu protiv odmetnute bele vlade u Rodeziji.
- 5. 11. - Srednjemandatni izbori u SAD: Republikanci dobili 47 novih mandata u Predstavničkom domu i tri u Senatu, ali ostaju u znatnoj manjini; Edward Brooke iz Massachusettsa je prvi crnac u Senatu od Rekonstrukcije u 19. veku; George H. W. Bush izabran za kongresmena iz Teksasa; glumac Ronald Reagan izabran za guvernera Kalifornije.
- 9. 11. - Sreli se John Lennon i Yoko Ono.
- 10. 11. - Proslava stogodišnjice JAZU.
- 13. 11. - Incident u Samuu - izraelski napad na selo Samu na jordanskoj Zapadnoj Obali.
- 14. 11. - Otvoren prvi butik u Beogradu, "Eva".
- 17. 11. - Miss svijeta 1966 u Londonu: pobjedila Reita Faria iz Indije, prva pratilja je Nikica Marinović (prvi nastup Jugoslavije).
- 27. 11. - Predsednik Tito pustio u rad HE Bajina Bašta snage blizu 300 MW, najveći objekat na Drini.
- 28. 11. - Premijer Burundija Michel Micombero zbacio monarhiju, proglasio se za predsednika (do 1976) i unapredio sebe u generala.
- 30. 11. - Barbados nezavisan od V. Britanije.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Kurt Georg Kiesinger je novi kancelar Zapadne Nemačke, na čelu velike koalicije CDU/CSU - SPD (do 1969), zamenik kancelara i ministar ino. poslova je Willy Brandt.
- 2. 12. - U Thant reizabran za Generalnog sekretara UN.
- 6. 12. - Bitlsi počinju snimanje albuma Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band.
- 6. 12. - Dodeljene prve Nagrade AVNOJ-a (ranije je postojala Nagrada Savezne vlade).
- 8. 12. - Prilikom havarije grčkog feribota "Heraklion", koji je potonuo tokom nevremena kod ostrvo Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.
- 9. 12. - Predsednik Tito pomilovao od krivičnog gonjenja Rankovića, Stefanovića i još 16 članova grupe koja je "protivustavno delovala i zloupotrebila službene funkcije i ovlašćenja SDB".
- 15. 12. - U Italiji prikazan "Dobar, loš, zao".
- 16. 12. - Generalna skupština UN usvojila Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (stupio na snagu 1976).
- decembar - Milicija rasteruje protest protiv Vijetnamskog rata u Beogradu.
- 18. 12. - U SAD prikazan film Blowup, čiji, za to vreme, eksplicitni sadržaj prkosi Produkcijskom kodeksu.
- 22. 12. - Nakon neuspešnih pregovora sa britanskom vladom, premijer Rodezije Ian Smith izjavljuje da je ova već republika.
- 26. 12. - Maulana Karenga kreirao praznik Kwanzaa za afričke Amerikance.
- 29. 12. - Druga premijera Hristićevog baleta "Ohridska legenda" u Beogradu, koreografija Dimitrije Parlić.
- 30. 12. - SAD suspendovale prodaju viška hrane (program "Hrana za mir") Jugoslaviji, jer ova trguje sa Severnim Vijetnamom.
- 31. 12. - Milovan Đilas pušten iz zatvora posle deset godina.
- 31. 12. - Mobutuova vlada u DR Kongu preuzima belgijsku rudarsku firmu Union Minière du Haut Katanga, prekrštena u Gécamines.
Tokom/tijekom godine[uredi - уреди | uredi izvor]
- Velibor Vasović otišao iz Partizana u amsterdamski AFC Ajax.
- SFRJ: Petogodišnji plan privrednog i društvenog razvoja (razrada privredne reforme iz 1965).
- Trgovački sporazum Jugoslavije sa Iranom i Poljskom.
- Svetsko prvenstvo u veslanju na Bledu.
- U washingtonskoj Corcoran Gallery of Art održana izložba Yugoslavia: Contemporary Trends-the Younger Generation.
- Približno ove godine neka osoba iz Konga donela sa sobom virus HIV na Haiti (prvi slučaj u Amerikama, kako je procenjeno 2007).
- Otkrivena dugoročna potencijacija, mogući ćelijski/stanični mehanizam učenja i pamćenja (Terje Lømo u Oslu).
U toku[uredi - уреди | uredi izvor]
- SFRJ: Ekonomska reforma od 1965.
1966. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Petar Stambolić
- Predsednik Savezne skupštine: Edvard Kardelj
- Nove države (Lesoto je menjao zastavu):
- Televizija. TV serije: "Crni sneg", "Laku noć deco" (1966-67), "Ljudi i papagaji" (TV Beograd).
- Neki domaći filmovi: Sedmi kontinent, Orlovi rano lete, Roj, Povratak, Štićenik, Pre rata, Gorke trave, Rondo (vidi i Kategorija:1966. na filmu).
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Ivica Dačić, premijer Srbije
- 6. 1. - Zvonimir Mršić, hrvatski političar
- 6. 1. - Ipče Ahmedovski, pevač († 1994)
- 17. 1. - Ljupčo Georgijevski, premijer Makedonije
- 19. 1. - Stefan Edberg, teniser
- 23. 1. - Dragana Mrkić, glumica
- 29. 1. - Romário, fudbaler
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 2. - Laurent Garnier, tehno-producent, DJ
- 5. 2. - Rok Petrovič, skijaš († 1993)
- 6. 2. - Rick Astley, kantautor, muzičar
- 8. 2. - Hristo Stoičkov, fudbaler
- 14. 2. - Denis Latin, novinar
- 18. 2. - Zoran Begić, bosanskohercegovački pjevač
- 19. 2. - Enzo Scifo, fudbaler
- 20. 2. - Perica Bukić, hrvatski vaterpolist i političar
- 20. 2. - Cindy Crawford, model
- 21. 2. - Dejan Brđović, odbojkaš, trener († 2015)
- 22. 2. - Luca Marchegiani, golman
- 24. 2. - Billy Zane, glumac, producent
- 25. 2. - Téa Leoni, glumica, producent
- 28. 2. - Jovan Vraniškovski, arhiepiskop ohridski SPC
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Zack Snyder, režiser, producent, scenarista
- 19. 3. - Anja Rupel, pevačica
- 24. 3. - Braća Teofilovići, pevači
- 27. 3. - Žarko Paspalj, srpski košarkaš
- 29. 3. - Krasimir Balakov, fudbaler
- 30. 3. - Simo Mraović, književnik († 2008)
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 4. - Zehrudin Isaković, bosanskohercegovački novinar i režiser
- 9. 4. - Cynthia Nixon, američka glumica
- 11. 4. - Lisa Stansfield, kantautorka, glumica
- 15. 4. - Samantha Fox, model, pevačica
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 5. - Marta Savić, pevačica
- 8. 5. - Cláudio Taffarel, golman
- 12. 5. - Stephen Baldwin, glumac
- 13. 5. - Alison Goldfrapp, muzičarka, pevačica
- 21. 5. - Zvezdan Terzić, fudbaler, predsednik FSS
- 24. 5. - Eric Cantona, fudbaler
- 26. 5. - Helena Bonham Carter, glumica
- 26. 5. - Ivo Nakić, košarkaš
- 28. 5. - Miljenko Jergović, novinar, književnik
- 30. 5. - Thomas Häßler, fudbaler
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 13. 6. - Nebojša Medojević, crnogorski političar
- 14. 6. - Indira Radić, pevačica
- 16. 6. - Janet Jackson, pevačica, glumica
- 16. 6. - Jan Železný, bacač koplja
- 17. 6. - Christy Canyon, glumica
- 21. 6. - Ivan Tasovac, pijanista, dir. Beogradske filharmonije
- 22. 6. - Jagoš Marković, pozorišni reditelj
- 22. 6. - Emmanuelle Seigner, glumica
- 25. 6. - Dikembe Mutombo, košarkaš
- 27. 6. - J. J. Abrams, režiser, scenarista
- 28. 6. - John Cusack, glumac
- 30. 6. - Mike Tyson, bokser
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 7. - Claudia Wells, glumica
- 5. 7. - Gianfranco Zola, fudbaler
- 6. 7. - Brian Posehn, glumac, komičar
- 20. 7. - Enrique Peña Nieto, predsednik Meksika
- 21. 7. - Sarah Waters, britanska spisateljica
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 8. - Jimmy Wales, osnivač i predsjednik Wikimedia udruženja
- 11. 8. - Luke Perry, američki glumac
- 14. 8. - Halle Berry, američka glumica
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - Tim Hardaway, košarkaš
- 2. 9. - Salma Hayek, glumica
- 2. 9. - Olivier Panis, vozač F1
- 9. 9. - Bojana Lekić, novinarka
- 9. 9. - Adam Sandler, glumac, komičar
- 9. 9. - Osman Hadžić, pevač
- 13. 9. - Filip Šovagović, glumac, reditelj
- 15. 9. - Dejan Savićević, fudbaler
- 16. 9. - Nikola Pejaković, glumac, reditelj, scenarista
- 27. 9. - Jovanotti, italijanski reper
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 10. - George Weah, fudbaler, liberijski političar
- 9. 10. - David Cameron, britanski premijer
- 13. 10. - Baja Mali Knindža (Mirko Pajčin), srpski pevač
- 13. 10. - Buba Miranović, pevačica
- 14. 10. - Savanna Samson, glumica
- 19. 10. - Gorčin Stojanović, pozorišni i filmski reditelj
- 19. 10. - Tatjana Pujin, glumica
- 22. 10. - Valeria Golino, glumica
- 23. 10. - Alessandro Zanardi, vozač F1
- 24. 10. - Roman Abramovič, tajkun
- 27. 10. - Marko Perković Thompson, hrvatski glazbenik
- 27. 10. - Matt Drudge, konzervativni komentator i sakupljač vesti
- 30. 10. - Zoran Milanović, premijer Hrvatske
- 30. 10. - Abu Musab al-Zarkavi, terorista, gerilac († 2006)
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 11. - Dubravko Šimenc, hrvatski vaterpolist
- 2. 11. - David Schwimmer, američki glumac
- 8. 11. - Gordon Ramsay, TV kuvar
- 16. 11. - Christian Lorenz, klavijaturista Rammstein-a
- 17. 11. - Sophie Marceau, glumica
- 23. 11. - Vincent Cassel, glumac
- 27. 11. - Vladimir Gudelj, fudbaler
- 30. 11. - Mika Salo, vozač F1
Decembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 12. - Les Ferdinand, fudbaler
- 8. 12. - Sinéad O'Connor, kantautorka
- 13. 12. - Jurij Zdovc, košarkaš, trener
- 18. 12. - Gianluca Pagliuca, golman
- 19. 12. - Alberto Tomba, skijaš
- 21. 12. - Kiefer Sutherland, glumac, režiser
- 28. 12. - Kaliopi, pevačica
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Tihomir Orešković, hrvatski poduzetnik
- Davor Lešić, hrvatski operni pjevač
- Srđan Aleksić, poginuo braneći sugrađanina († 1993)
- Radmila Misić, pevačica
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Vincent Auriol, bivši predsednik Francuske (* 1884)
- 11. 1. - Alberto Giacometti, skulptor, slikar (* 1901)
- 11. 1. - Lal Bahadur Shastri, premijer Indije (* 1904)
- 14. 1. - Sergej Koroljov, raketni naučnik (* 1907)
- 16. 1. - Čedomir Minderović, književnik, borac, diplomata (* 1912)
- 17. 1. - Ivo Krbek, gradonačelnik Zagreba, podban Hrvatske (* 1890)
- 23. 1. - Tomica Popović, general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* 1915)
- 31. 1. - Dragiša Nedović, muzičar, kompozitor, tekstopisac (* 1916)
- 1. 2. - Buster Keaton, američki redatelj i glumac (* 1895.)
- 1. 2. - Hedda Hopper, trač-kolumnistkinja (* 1885)
- 9. 2. - Sophie Tucker, pevačica, glumica, komičarka (* 1887)
- 13. 2. - Elio Vittorini, talijanski književnik (* 1908.)
- 20. 2. - Chester W. Nimitz, admiral flote SAD (* 1885)
- 24. 2. - Božin Simić, političar, diplomata (* 1881)
- 5. 3. - Ana Ahmatova, pesnikinja (* 1889)
- 12. 3. - Dušan Kveder, borac, društveno-politički radnik, narodni heroj (* 1915)
- 19. 3. - Marta Pospišil-Griff, operna pjevačica (* 1892)
- 27. 3. - Helen Menken, glumica (* 1901)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 4. - Battista Farina Pininfarina, dizajner automobila (* 1893)
- 10. 4. - Evelyn Waugh, književnik (* 1903)
- 13. 4. - Abdul Salam Arif, pukovnik, predsednik Iraka (* 1921)
- 21. 4. - Josef Dietrich, general SS (* 1892)
- 7. 5. - Stanisław Jerzy Lec, satiričar, aforističar (* 1909)
- 20. 6. - Georges Lemaître, sveštenik, astrofizičar (* 1894)
- 25. 6. - Orestije Krstić, srpski pilot, šumar (* 1894)
- 30. 6. - Giuseppe Farina, prvi šampion Formule 1 (* 1906)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 7. - Jovan Šangajski, episkop Šangaja, San Franciska, svetac (* 1896)
- 5. 7. - George de Hevesy, radiokemičar, nobelovac (* 1885)
- 9. 7. - Marija Petković, hrvatska časna sestra (* 1892.)
- 23. 7. - Montgomery Clift, glumac (* 1920)
- 26. 7. - Aleksandar Simić, specijalista-radiolog (* 1899)
- 3. 8. - Lenny Bruce, komičar, satiričar (* 1925)
- 23. 8. - Ivan Sarić, pionir avijacije (* 1876)
- 24. 8. - Tadeusz Komorowski, poljski komandant i političar u egzilu (* 1895)
- 26. 8. - Lazar Vučković, pesnik (* 1937)
- 6. 9. - Margaret Sanger, aktivistkinja kontrole rađanja (* 1879)
- 6. 9. - Hendrik Verwoerd, premijer Južne Afrike (* 1901)
- 7. 9. - Nektarije Krulj, mitropolit dabrobosanski (* 1879)
- 14. 9. - Cemal Gürsel, general, predsednik Turske (* 1895)
- 21. 9. - Paul Reynaud, francuski političar (* 1878)
- 26. 9. - Milan Dedinac, književnik, dramaturg, pozorišni kritičar (* 1902)
- 28. 9. - André Breton, književnik, osnivač nadrealizma (* 1896)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 10. - Rolf Maximilian Sievert, medicinski fizičar (* 1896)
- 7. 10. - Uroš Ružičić, lekar, akademik (* 1891)
- 18. 10. - Elizabeth Arden, kozmetičarka, preduzetnica (* 1884)
- 31. 10. - Šime Poduje, nogometaš (* 1905)
- 1. 11. - Petar Radaković, nogometaš (* 1937)
- 4. 11. - Dietrich von Choltitz, poslednji nacistički komandant Pariza (* 1894)
- 8. 11. - Bernhard Zondek, ginekolog, pronalazač prvog uspešnog testa na trudnoću (* 1891)
- 10. 11. - Kata Pejnović, borac, društv-polit. radnica, narodni heroj (* 1899)
- 17. 11. - Pavle Vujević, geograf, meteorolog, akademik (* 1881)
- 22. 11. - Pavao Butorac, kotorski i dubrovački biskup, povjesničar (* 1888)
- 23. 11. - Grigor Vitez, hrvatski pjesnik, dječji pisac, prevoditelj (* 1911.)
- 27. 11. - Dragoslav Stranjaković, istoričar (* 1901)
- 15. 12. - Walt Disney, američki crtač animiranog filma i producent (* 1901.)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Milan Dedinac, pesnik (* 1902)
- Živorad Nastasijević, slikar (* 1893)
Nobelova nagrada za 1966. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Fizika: Alfred Kastler (otkriće i razvoj optičkih metoda za proučavanje Hercovih rezonanci u atomima)
- Kemija: Robert S. Mulliken (fundamentalni rad u vezi hemijskih veza i elektronske strukture molekula putem metode molekularne orbitale)
- Fiziologija i medicina: Francis Peyton Rous (otkriće virusa koji izazivaju tumor) i Charles Brenton Huggins (otkrića u vezi hormonskog tretmana raka prostate)
- Književnost: Shmuel Yosef Agnon (duboko karakteristična narativna umetnost s motivima iz života jevrejskog naroda) i Nelly Sachs (izuzetno lirsko i dramatičko pisanje, koje s dirljivom snagom tumači sudbinu Izraela)
- Mir: nije dodijeljena
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ Annular Solar Eclipse of 1966 May 20, NASA
- ↑ 2.0 2.1 2.2 Collier's Year Book za 1966 (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ 13. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Grlom u jagode 1966, YouTube
- Brionski plenum - pad grupe A.Rankovića. Reorganizacija federacije, Tematska zbirka dokumenata, Branko Petranović, Momčilo Zečević
- Yugoslav State Security Service Purged; had Links to Moscow?, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavia: before and after the Purge of Aleksandar Rankovic -- Part II, S.Stanković, OSA-RFE
- Koca Popovic: a Tough Eastern Proletarian Raised by Western Governesses, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-Bulgarian Dispute Over Macedonian Language, S.Stanković, OSA-RFE
- Former Yugoslav Ambassador in Bulgaria Rehabilitated, S.Stanković, OSA-RFE
- Central Committee Plenums of Yugoslavia's Six Republics Approve Purge of Rankovic & Party Reforms, OSA-RFE
- Greater Rights For Voters in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Communist Court Punishes Atheist Poet for Offending Religious Feelings, S.Stanković, OSA-RFE
- Position Of The Church In Yugoslavia's Self-Management System, S.Stanković, OSA-RFE
- Sofia Loren Vs. Karl Marx; Papsi-Cola Vs. Slivovitz, S.Stanković, OSA-RFE
- Free Purchase of Tractors to Be Allowed Private Peasants, S.Stanković, OSA-RFE