Singapur

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Republic of Singapore
Republika Singapur
Zastava Singapura Grb Singapura
Zastava Grb
HimnaMajulah Singapura ("Naprijed Singapur")

Položaj Singapura
Glavni grad Singapur
Službeni jezik engleski, kineski, malajski i tamilski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Sellapan Ramanathan
 -  Premijer Lee Hsien Loong
Nezavisnost Od Malezije, 9. augusta 1965. 
Površina
 -  Ukupno 704.0 (190.)
 -  Vode (%) 1.444
Stanovništvo
 -  Ukupno 4,680,600 Procjena 2007. (117.)
 -  Gustoća stanovništva 6,369.2/km2 
Valuta Singapurski dolar
Vremenska zona SST (UTC+8)
Internet domena .sg
Pozivni broj +65
Singapur

Singapur, službeno Republika Singapur, je ostrvska država na samom vrhu Malajskog poluostrva, 137 kilometara sjeverno od ekvatora, u jugoistočnom regionu Azije.

Odvojen je od Malezije Vratima (morskim prolazom) Johor, na svom sjeveru, i od indonežanskih Riau ostrva Singapurskim prolazom, na svom jugu.

Grad-država, Singapur je po značaju četvrti finansijski centar u svijetu. Također je i kosmpolitski svjetski grad, koji igra ključnu ulogu u svjetskoj trgovini i finansijama.

Singapur ima raznoliku populaciju od 5 miliona ljudi, sastavljenu od Kineza, Malajaca, Indijaca, Bijelaca i ostalih Azijata (različitog porijekla).

Na šestom je mjestu, po broju stranaca 42%, koji drže pola servisnog sektora. Država je druga u svijetu, po gustini stanoništva, odmah iza Monaka.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ostrvo Singapur je pripadao indonežansko-malajskoj državi Shrividjaja. Grad je osnovan 1160 godine. i postao važan trgovački centar jugoistočne Azije, ali ga je godine 1377. razrušila vojska javanske države Madjapahit. Nakon toga je služio isključivo kao utočište piratima. Godine 1819. ga je zaposjela Britanska Istočnoindijska kompanija, pa se s vremenom razvio u jedno od najvažnijih uporišta i trgovačkih centara britanske imperije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u februaru 1942. godine, su se na ostrvo iskrcali Japanci, te porazili i zarobili veliku britansku vojsku, što je predstavljalo jedan od najvećih savezničkih poraza u ratu i simbolički početak kraja Britanske Imperije.

Nakon rata su ga ponovno zaposjeli Britanci, a godine 1961. je postao dijelom Malezijske Federacije. Godine 1965. je vlada na čelu s Lee Kuan Yewom proglasila nezavisnost.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u jugoistočnom dijelu Azije, u blizini ekvatora na jugu Malajskog arhipelaga. Površina 616 km2 oko 4 miliona stanovnika. Reljef nije visoke nadmorske visine najviša oko 175 m, povećavaju veličinu tako što zaustavljaju prodor mora. Klima je ekvatorijalna.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U početku je bila važna pomorsko sjedište (i sad je) ali je slabije bila razvijena. Kasnije procesom industrijalizacije jedna je od razvijenijih zemalja. Industrija je u vlasništvu stranog kapitala, ali država počinje gledati da veći udio imaju i oni i domaći ljudi među kojima su veliki biznismeni. Industrija je uglavnom u vlasništvu stranaca (Amerikanaca, Nijemaca), brodogradnja, naftna prerada, elektrotehnika, hemijska, tekstilna, elektronska, mašinska.

Poljoprivreda: kaučuk, kokos, šećerna trska, banana, slatki krompir.

Važnost u današnjem svijetu[uredi | uredi izvor]

Singapur predstavlja ne samo jedno od najvažnijih saobraćajnih i ekonomskih središta Azije, nego i jedan od najvažnijih gradova u svijetu.

Često se naziva gradom budućnosti, zbog primjene naprednih tehnologija koje su njegovim stanovnicima omogućile da uživaju životni standard nepojmljiv čak i mnogim stanovnicima razvijenih industrijskih država na Zapadu.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]