1969
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
- Ovo je članak o godini 1969.
- Za ostala značenja v. 1969 (razvrstavanje).
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | 1970. | 1971. | 1972. | 1973. | > | >>
Gregorijanski | 1969 MCMLXIX |
Ab urbe condita | 2722 |
Islamski | 1388 – 1389 |
Iranski | 1347 – 1348 |
Hebrejski | 5729 – 5730 |
Bizantski | 7477 – 7478 |
Koptski | 1685 – 1686 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2024 – 2025 |
- Shaka Samvat | 1891 – 1892 |
- Kali Yuga | 5070 – 5071 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4605 – 4606 |
- 60 godina | Yin Zemlja P(ij)etao (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11969 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1969 (MCMLXIX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu.
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 12. - Australski medijski tajkun Rupert Murdoch kupio najveći britanski tabloid News of the World.
- 9 - 11. 1. - V kongres CK SK BiH - i formalno podržana jednakost Muslimana[1].
- 12. 1. - Prvi studijski album Led Zeppelina.
- 12. 1. - Ratno stanje u Madridu, uhapšeno 300 studenata.
- 15. 1. - Lansiran sovjetski Sojuz 5, sutradan se spaja sa Sojuzom 4, posade razmenjuju mesta (prvi put ikad).
- 16. 1. - U Pragu se zapalio Jan Palach, umire tri dana kasnije.
- 20. 1. - Ričard Nikson ulazi nakon Lindona Džonsonau Belu kuću kao 37. predsednik (do 1974).
- 28. 1. - Veliki izliv nafte u kalifornijskoj Santa Barbari, inspiracija za prvi Dan Zemlje 1970.
- 30. 1. - Beatlesi sviraju na krovu Apple Records-a - poslednji javni koncert, koji rastura policija.
- 31. 1. - Puštena u rad TE Morava kod Svilajnca (108 MW).
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 2. - Kosmonauti se šetaju između Sojuza 4 i 5.
- 2 - 3. 2. - Tito kod Čaušeskua u Temišvaru - odbacuju mešanja u suverenitet drugih zemalja.
- 4. 2. - Jaser Arafat postaje lider PLO-a.
- 6. 2. - Predsednik Tito i Jovanka posetili beogradsku "Politiku"[2] povodom puštanja pogona u Krnjači.
- 9. 2. - Prvi let Boeing 747.
- 14. 2. - Papa Pavao VI. uklonio imena mnogih svetaca iz kalendara.
- februar - U SFRJ usvojen novi Zakon o narodnoj odbrani, uvodi se Teritorijalna odbrana (→ ONO i DSZ); u sledeće dve godine odgovarajuće zakone donose i republike i pokrajine.
- februar - Sastanak SK Srbije - odbacuju se zahtevi za "Republiku Kosovo".
- 14 - 20. 2. - Niz članaka Miloša Žanka u "Borbi" osuđuje "Hrvatski književni list" zbog nacionalizma.
- 21. 2. - III plenum CK SK Hrvatske osudio "Hrvatski književni list".
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 3. - Počinje Kinesko-sovjetski granični sukob, naročito oko ade Zhenbao/Damanski na reci Usuri.
- 2. 3. - Prvi test let Concorde-a u francuskom Tuluzu.
- 3. 3. - Lansiran Apollo 9, testira se lunarni modul.
- 10. 3. - Objavljen roman "Kum".
- 11 - 15. 3. - Deveti kongres SKJ u Beogradu. Partije iz istočnog bloka bojkotuju sastanak. U predsedništvu CK SKJ jednak broj članova iz republika i odgovarajući iz pokrajina, članove biraju republički/pokrajinski kongresi - "federalizacija SKJ"; usvojen Titov stav da komunisti i svi radni ljudi treba odlučnije da ulaze u direktne obračune s nacionalistima svih vrsta i boja, pre svega, u vlastitoj sredini[3].
- 17. 3. - Golda Meir premijer Izraela (do 1974).
- 17. 3. - TV Sarajevo počinje da emituje samostalan program.
- 18. 3. - Počinje Operation Breakfast - tajno američko bombardovanje Kambodže.
- 19. 3. - Britanski padobranci se iskrcali na Angvilu nakon što je na tom ostrvu jednostrano proglašena nezavisnost.
- 22. 3. - Mirko Čanadanović izabran za predsednika Pokrajinskog komiteta SK Vojvodine.
- 23. 3. - Manfred Wolf iz DDR-a skočio 165 metara na Planici - svetski rekord.
- 29. 3. - U Madridu održan natjecanje za pjesmu Eurovizije na kome četiri zemlje osvajaju najveći broj bodova te su organizatori prisiljeni proglasiti četiri umjesto jednog pobjednika. Jugoslovenski predstavnik Ivan & 3M je 13-ti.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 4. - Ugrađeno prvo veštačko srce, pacijent živeo četiri dana.
- 5. 4. - Jovanka Broz otvorila bolnicu za miopatična i reumatična oboljenja u Fojnici.
- 13. 4. - Izbori u SFRJ.
- 14. 4. - 41. dodjela Oscara: najbolji film je Oliver!, ukupno šest nagrada od 11 nominacija, najbolji strani film je sovjetski "Rat i mir".
- 15. 4. - Severni Korejci oborili američki izviđački avion Lockheed EC-121M Warning Star iznad Japanskog mora, poginuo 31 Amerikanac.
- april - Smenjeni generali Ivan Gošnjak i Rade Hamović zbog "nespremnosti JNA za moguću sovjetsku invaziju".
- travanj - Matica hrvatska izdaje "Hrvatski tjednik", radikalniji od "Hrvatskog književnog lista".
- 17. 4. - Aleksander Dubček dao ostavku na položaj šefa KP Čehoslovačke, zamenjuje ga Gustav Husak.
- 20. 4. - U Španiji ubijen ustaški zločinac Vjekoslav Maks Luburić.
- 20. 4. - U Severnu Irsku stiže britanska vojska kao pojačanje policiji.
- 22. 4. - Robin Knox-Johnston je prvi čovek koji je sam i bez zaustavljanja oplovio svet.
- 26. 4. - Predsednik Tito otvorio Hidroelektranu Zlatoličje na Dravi, prvu kanalsku u Jugoslaviji.
- 28. 4. - Charles de Gaulle daje ostavku na mjesto predsjednika Francuske, dan nakon poraza na referendumu o decentralizaciji.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 10. 5. - Vijetnamski rat: počinje bitka na "Hamburger Hill-u".
- 11. 5. - Nacionalna garda u Severnoj Dakoti morala intervenisati zbog nereda oko koncerta Zip to Zap.
- 13. 5. - Incident 13. maja - rasni nemiri u Kuala Lumpuru između Malajaca i Kineza.
- 15. 5. - Američki tinejdžer Robert Rayford umro u Misuriju od čudnog medicinskog stanja, koje će 1984 biti identifikovano kao HIV/AIDS (prvi slučaj u Severnoj Americi).
- maj - 57 % jugoslovenskih preduzeća ne može izmirivati finansijske obaveze zbog neefikasnosti, viška zaposlenih i inflacije[4].
- maj - Neredi u argentinskim gradovima Rosario (21.) i Cordoba (29.), nakon ubistva učenika u prvom gradu; takođe neredi na Curaçao-u (30.) označavaju početak pokreta za prava Afro-Karibljana.
- 16 - 17. 5. - Sovjetske sonde Venera 5 i Venera 6 stigle na Veneru.
- 18. 5. - Mitja Ribičič je novi predsednik Saveznog izvršnog vijeća (do 1971).
- 18. 5. - Lansiran Apollo 10, generalna proba za Apollo 11.
- 23. 5. - Premijera predstave "Kosa" u beogradskom Ateljeu 212.
- 25. 5. - Premijera filma Midnight Cowboy (s oznakom X).
- 26. 5. - Ustanovljen Andeanski pakt.
- 26. 5. - 2. 6. - Džon Lenon i Joko Ono ne napuštaju krevet u Montrealu, u ime mira. Tom prilikom je snimljena pesma Give Peace a Chance.
- 29. 5. - III sednica predsedništva SKJ - izrečene kritike nacionalizma u publikacijama Matice hrvatske (Mijalko Todorović), kao i ekonomskog nacionalizma SR Hrvatske (Krste Crvenkovski).
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 6. - U sudaru sa australskim nosačem aviona HMAS Melbourne u Južnom kineskom moru prepolovljen američki razarač USS Frank E. Evans, poginulo 74 američkih pomoraca.
- 5 - 17. 6. - Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija u Moskvi (bez SKJ).
- 8. 6. - Vijetnamizacija: u susretu sa južnovijetnamskim predsednikom Nguyen Van Thieu-om na ostrvu Midway, američki predsednik Nixon objavljuje da će do septembra biti povučeno 25.000 američkih vojnika.
- lipanj - Štrajkuju lučki radnici u Rijeci[4].
- 20. 6. - Georges Pompidou novi predsednik Francuske (do 1974).
- 22. 6. - Kolaps nacionalne konvencije Studenata za demokratsko društvo u Čikagu, kontrolu preuzima frakcija Weatherman.
- 22. 6. - Sophia Loren i Carlo Ponti posetili Tita na Brionima.
- 27. 6. - Početak emitovanja radio programa Beograd 202.
- 28. 6. - Stounvolska revolucija - pobuna lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba protiv policijske racije u klubu Stonewall Inn u Greenwich Village-u, New York. Događaj označava prekretnicu u LGBT zajednici i početak savremenog LGBT pokreta.
- 30. 6. - Hrvatski ekstremista Drago Đolo ranio Antona Kolendića, šefa jugoslovenske misije u Zapadnom Berlinu, koji ga je zatim savladao.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 7. - Početak Radio Avale, prve nezavisne stanice u Istočnoj Evropi (prethodnica Studija B).
- 1. 7. - Čarls formalno proglašen princom od Velsa.
- 8. 7. - Prvo povlačenje američkih trupa iz Vijetnama.
- 8 - 12. 7. - Sastanak predstavnika nesvrstanih zemalja u Beogradu - bez rezultata.
- 14 - 20. 7. - "Fudbalski rat" između El Salvadora i Hondurasa.
- 18. 7. - Incident u Čapakvidiku okončava predsedničke nade Teda Kenedija (saobraćajni udes u kome gine devojka koja se vozila s njim).
- 20. 7. - Posada Apolla 11: Neil Armstrong, Edwin 'Buzz' Aldrin i Michael Collins, posle 4 dana putovanja, izvela prvo spuštanje na Mjesec (Armstrong, kao prvi čovjek uopće na nekom drugom tlu osim zemaljskog; i Aldrin, dok je Collins upravljao lunarnim modulom u mjesečevoj orbiti; vidi i Program Apolo).
- 21. 7. - Sovjetska Luna 15 se srušila na Mesec.
- 22. 7. - Počela seoba Trajanove table na 20 metara viši nivo, kako ne bi bila potopljena Đerdapskim jezerom.
- 25. 7. - Niksonova doktrina: prepuštanje odbrane azijskim saveznicima.
- 26. 7. - 2. 8. - 16. Filmski festival u Puli, Velika zlatna arena za film "Nizvodno od sunca"[5].
- 29. 7. - Jugoslavija i SR Nemačka potpisali sporazume o programu razmene naučnika, umetnika, tehnologa i studenata.
- jul - Jugoslavija u UN-ovoj konferenciji o razoružanju[4].
- 31. 7. - "Cestna afera" - Republičko izvršno veće SR Slovenije (Stane Kavčič) osudilo odluku SIV-a da se odustane od gradnje nekih cesta u Sloveniji, a nakon što je Svetska banka dala kredite za infrastrukturu (prvi put da neka republika protestuje zbog savezne odluke).
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 8. - U Parizu počeli tajni pregovori između SAD i Severnog Vijetnama - ubrzo prekinuti.
- 5. 8. - Američki Mariner 7 proleće pored Marsa.
- 9. 8. - Pripadnici kulta Čarlsa Mensona ubili petoro ljudi, među kojima glumicu Sharon Tate. Sutradan ubili i jedan bogati bračni par.
- 11. 8. - Nacionalizovani rudnici bakra u Zambiji (preko 50% nacionalnih prihoda).
- 12 - 14. 8. - Battle of the Bogside - veliki okršaj Odbrambene asocijacije građana Derryja i Kraljevskog alsterskog redarstva koji dovodi do raspoređivanja britanske vojske (irski premijer tražio plave šlemove).
- 13. 8. - Kinesko-sovjetski pogranični konflikt.
- 15 - 18. 8. - Woodstock festival.
- 17. 8. - Uragan Camille kategorije 5 razara američku državu Misisipi, 248 mrtvih.
- 21. 8. - Ludi Australac pokušao da zapali džamiju Al Aksa.
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - Državni udar u Libiji: zbačen je kralj Idriz, Moamer Gadafi dolazi na vlast (vladaće do pobune i smrti 2011).
- 2. 9. - Umro Ho Ši Min, prvi predsednik DR Vijetnam.
- 2 - 6. 9. - Sovjetski inostrani ministar Andrej Gromiko u poseti Jugoslaviji.
- 5. 9. - Masakr u Mi Laju: poručnik William Calley optužen po šest tačaka za ubistvo sa predumišljajem.
- 10. 9. - Prijateljska utakmica Crvena Zvezda - brazilski Santos (sa Peleom) 3:3.
- 11. 9. - Sastanak premijerâ NR Kine i SSSR, Zhou Enlaia i Alekseja Kosigina na pekinškom aerodromu: dogovoreni pregovori, popuštanje napetosti.
- 13. 9. - Emitovana prva epizoda Scooby-Doo, Where Are You!.
- 20. 9. - Poslednji crtać iz serije Looney Tunes (Warner Bros.): Injun Trouble.
- 22. 9. - Predsednik Tito pustio u pogon novu elektrolizu bakra u Boru.
- 23. 9. - Premijera filma Butch Cassidy and the Sundance Kid.
- 24. 9. - Počelo suđenje Čikaškoj sedmorici (na početku ih je osam) u vezi nereda oko Demokratske konvencije 1968.
- 25. 9. - Osnovana Organizacija islamske konferencije.
- 26. 9. - Album The Beatles-a Abbey Road.
- 26. 9. - Prva epizoda The Brady Bunch.
- 28. 9. - Izbori u Zapadnoj Nemačkoj: relativna većina za CDU/CSU, SDP povećao broj mesta.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 10. - Premijera Letećeg cirkusa Montija Pajtona na BBC One.
- 6. 10. - Praizvedba drame "Kad su cvetale tikve" Dragoslava Mihailovića u BDP - skinuta sa repertoara posle pet izvođenja intervencijom Josipa Broza Tita[6].
- 8 - 11. 10. - Frakcija Weatherman organizuje rušilačke Dane gneva u Čikagu, pozvana Nacionalna garda.
- 10. 10. - U SFRJ se ova godine proslavlja 50-godišnjica SKJ, SKOJ i revolucionarnih sindikata, centralna proslava u Zagrebu gde Tito na Trgu revolucije govori pred 300.000 ljudi[7] (?).
- 12. 10. - Predsednici Jugoslavije i Austrije, Tito i Franz Jonas, otvorili "Most prijateljstva" preko Mure u Gornjoj Radgoni.
- 14. 10. - Olof Palme prvi put postaje premijer Švedske (1969-76. i 1982-86.).
- 15. 10. - Masovne demonstracije protiv Vijetnamskog rata širom SAD (Moratorium to End the War in Vietnam).
- oktobar - Tanzanijski predsednik Julius Nyerere tokom turneje posetio Jugoslaviju.
- 17. 10. - Otkriven CCD senzor, koji će kasnije biti korišten u digitalnim kamerama.
- 18. 10. - Članovi posade Apola 11 u poseti Beogradu.
- 21. 10. - Willy Brandt postaje kancelar Zapadne Nemačke na čelu socijalno-liberalne koalicije (raskinuo Veliku koaliciju sa konzervativcima).
- 21. 10. - General Siad Barre došao na vlast u Somaliji, šest dana nakon ubistva prethodnog predsednika (njegovim zbacivanjem 1991. nestaće efektivna vlast u toj zemlji).
- 27. 10. - Razoran zemljotres u Banjaluci, 15 mrtvih.
- 29. 10. - Poslata prva poruka preko ARPANET-a, prethodnika Interneta.
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 11. - Predsednik Nikson poziva "tihu većinu" da mu se pridruži u solidarnosti sa naporima u Vijetnamskom ratu; potpredsednik Spiro T. Agnew vređa predsednikove kritičare.
- 9. 11. - Grupa američkih Indijanaca zauzima Alkatraz na 19 meseci.
- 10. 11. - Premijera Ulice Sezam.
- 12. 11. - Nezavisni istraživački novinar Seymour Hersh objavljuje priču o masakru u Mi Laju 1968.
- 14. 11. - Lansiran Apollo 12 (Charles Conrad i Alan Bean se iskrcali na Mesec 19. 11.).
- 15. 11. - Stotine hiljada demonstrira u Vašingtonu ("Marš protiv smrti").
- novembar - Dobrica Ćosić postaje predsednik Srpske književne zadruge.
- novembar - Novi niz Žankovih članaka u "Borbi" koji iznose tezu o porastu hrvatskog nacionalizma ("Matica hrvatska" i dr.).
- 17. 11. - Počinju SALT razgovori između SAD i SSSR (Razgovori o ograničenju strateškog oružja, SALT I do 1972).
- 18. 11. - Osnovan Univerzitet u Prištini.
- 19. 11. - Pelé postigao 1000. gol.
- 21. 11. - Uspostavljen prvi trajni ARPANET-ov link, između univerziteta UCLA i Stanford.
- 25. 11. - John Lennon vratio Medalju Britanske imperije, protestujući zbog podrške britanske vlade Vijetnamskom ratu.
- 29. 11. - Premijera filma "Bitka na Neretvi" u sarajevskoj Skenderiji, što je i otvaranje tog kulturno-sportskog centra.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Regrutacija lutrijom u SAD, prva od Drugog svetskog rata.
- 6. 12. - Besplatni koncert na trkalištu Altamont u Kaliforniji, zamišljen kao "zapadni Vudstok", zapamćen zbog nasilja.
- 12. 12. - Bomba na Piazzi Fontana u Milanu, poginulo 17 osoba.
- 17. 12. - Obilježava se 300. godišnjica postojanja Zagrebačkog sveučilišta. Predsjednik Tito promoviran za počasnog doktora znanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Tokom godine[uredi - уреди | uredi izvor]
- Završen agregat A (120 MW) TE Plomin (Istra).
- Izašla knjiga Filosofija palanke.
- Meša Selimović dobio Njegoševu nagradu za "Derviš i smrt".
- Izmišljen Unix.
- U SAD objavljena knjiga Everything You Always Wanted to Know About Sex* (*But Were Afraid to Ask) doktora Davida Reubena.
- Petar Šegedin, pred. Društva književnika Hrvatske, tvrdi u "Kolu" da su hrvatski interesi sistematski podređeni srpskim.
- Knjiga "Srbi u prošlosti" Jovana Potkozarca tvrdi da su Dalmatinci i Bosanci Srbi (zabranjena 1970).
- Vincenzo Balestrieri pobedio u jugoslovenskoj trci glisera (Split)[4].
- Uspostavljeni diplomatski odnosi Jugoslavije i Perua[4].
- Zvanično odobreno isticanje albanske zastave u SFRJ (praktično od '67).
U toku[uredi - уреди | uredi izvor]
- Nigerijski građanski rat (1967 - 70)
- Vijetnamski rat (1964 - 75)
- Rat iscrpljivanja između Izraela i Egipta, do 1970.
1969. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]
- Televizija. TV serije: "Muzikanti", "Rađanje radnog naroda", "Samci 2", "Sačulatac" (1968-69), "Zaobilazni Arčibald" (snim. 1968?), "Zigmund Brabender, lovac i ser", "Baksuz" (snim. 1968), "Hajde da rastemo", "Kad sam bio vojnik", "Kako da ti kažem", "Ljubav na starinski način", "Mladići i devojke 2", "Kultura je čovek", "Neobavezno" (TV Beograd); "Pod novim krovovima", "Sumorna jesen" (TV Zagreb); "Karađoz" (TV Sarajevo).
- Neki domaći filmovi: "Zaseda", "Rani radovi", "Bog je umro uzalud", "Krvava bajka", "Ubistvo na svirep i podmukao način i iz niskih pobuda", "Vrane", "Bitka na Neretvi", "Most" (→ Kategorija:Filmovi 1969.).
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 1. - Christy Turlington, model
- 3. 1. - Michael Schumacher, njemački automobilist (Formula 1)
- 5. 1. - Marilyn Manson, rok-muzičar
- 12. 1. - Robert Prosinečki, nogometaš, trener
- 13. 1. - Stephen Hendry, igrač snukera
- 14. 1. - Dave Grohl, rok-muzičar
- 17. 1. - Tiësto, DJ, producent
- 19. 1. - Predrag Mijatović, fudbaler
- 29. 1. - Saša Obradović, košarkaš, trener
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 2. - Gabriel Batistuta, fudbaler
- 5. 2. - Bobby Brown, pevač, muzičar
- 11. 2. - Jennifer Aniston, američka glumica
- 12. 2. - Darren Aronofsky, režiser
- 13. 2. - Dževad Alihodžić, košarkaš
- 17. 2. - Željko Mavrović, hrvatski boksač
- 20. 2. - Danis Tanović, bosanskohercegovački režiser
- 20. 2. - Siniša Mihajlović, srpski fudbaler i trener
- 22. 2. - Brian Laudrup, fudbaler
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Javier Bardem, glumac
- 4. 3. - Pierluigi Casiraghi, fudbaler, trener
- 5. 3. - MC Solaar, hip-hop muzičar
- 6. 3. - Milenko Topić, košarkaš
- 15. 3. - Elvir Laković Laka, pjevač
- 17. 3. - Alexander McQueen, modni kreator († 2010)
- 19. 3. - Goran Šušljik, glumac
- 24. 3. - Ilir Meta, premijer Albanije
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 4. - Paul Rudd, glumac
- 19. 4. - Zsuzsa Polgár, šahistkinja
- 20. 4. - Felix Baumgartner, ekstremni sportista, rekorderski skakač
- 25. 4. - Renée Zellweger, glumica
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 5. - Eagle-Eye Cherry, muzičar
- 7. 5. - Aleksandar Antić, srpski političar
- 10. 5. - Dennis Bergkamp, fudbaler, trener
- 14. 5. - Cate Blanchett, glumica
- 18. 5. - Martika, pevačica
- 21. 5. - Georgij Gongadze, novinar († 2000)
- 21. 5. - Vinko Štefanac, glumac
- 27. 5. - Đani Stipaničev, hrvatski pjevač
- 28. 5. - Rob Ford, gradonačelnik Toronta († 2016)
- 31. 5. - Tony Cetinski, hrvatski muzičar i pjevač
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 11. 6. - Peter Dinklage, glumac
- 14. 6. - Steffi Graf, njemačka teniserka
- 15. 6. - Oliver Kahn, njemački nogometaš
- 15. 6. - Ice Cube, reper, producent, glumac
- 17. 6. - Paul Tergat, atletičar
- 18. 6. - Milka Forcan, poslovna žena
- 25. 6. - Tanja Banjanin, pevačica
- 27. 6. - Gala Videnović, glumica
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 7. - Dino Mustafić, bosanskohercegovački režiser
- 14. 7. - Billy Herrington, američki porno glumac
- 22. 7. - Danira Nakić, košarkašica
- 24. 7. - Jennifer Lopez, pevačica, glumica
- 31. 7. - Vedran Mlikota, hrvatski glumac
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 12. 8. - Tanita Tikaram, kantautorka
- 18. 8. - Christian Slater, glumac
- 19. 8. - Matthew Perry, glumac
- 20. 8. - Dragan Jaćimović, planinar, osvajač Mont Everesta
- 28. 8. - Jack Black, glumac, komičar
- 30. 8. - Vladimir Jugović, fudbaler
- 30. 8. - Nebojša Glogovac, glumac
- 31. 8. - Andrew Cunanan, američki ubica
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 9. - Senad Brkić, bosanskohercegovački nogometaš
- 19. 9. - Candy Dulfer, saksofonistkinja
- 20. 9. - Davor Dujmović, glumac († 1999)
- 24. 9. - Shamim Sarif, britanska spisateljica i rediteljka
- 25. 9. - Catherine Zeta-Jones, velška glumica
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 10. - Zach Galifianakis, glumac, komičar
- 2. 10. - Dejan Govedarica, srpski fudbaler
- 3. 10. - Gwen Stefani, pevačica
- 6. 10. - Mevludin Halilović, bosanskohercegovački političar
- 9. 10. - PJ Harvey, kantautorka
- 10. 10. - Brett Favre, igrač američkog fudbala
- 13. 10. - Nancy Kerrigan, klizačica
- 16. 10. - Robert Kolar, hrvatski operni pjevač
- 16. 10. -Nela Mihajlović, glumica
- 17. 10. - Wyclef Jean, reper
- 31. 10. - Željko Šašić, pevač
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 11. - Robert Miles, muzičar
- 4. 11. - Matthew McConaughey, glumac
- 10. 11. - Faustino Asprilla, fudbaler
- 10. 11. - Jens Lehmann, golman
- 16. 11. - Ivana Banfić, pjevačica
- 18. 11. - Davor Janjić, glumac
- 26. 11. - Krunoslav Jurčić, hrvatski nogometaš
- 28. 11. - Lexington Steele, glumac, producent
- 30. 11. - Kristijan Golubović, kriminalac
Decembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 12. - Jay Z, reper
- 11. 12. - Višvanatan Anand, šahista
- 13. 12. - Velibor Džomić, podgorički paroh
- 19. 12. - Richard Hammond, TV voditelj
- 24. 12. - Ed Miliband, britanski političar
- 28. 12. - Linus Torvalds, kreator Linux kernel-a
- 30. 12. - Jay Kay, frontman benda Jamiroquai
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Snježana Babić-Višnjić, hrvatska književnica
- Vera Dedović, srpska glumica
- Snežana Dakić Mikić, TV voditeljka
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 1. - Čedomir Simić, lekar, parazitolog (* 1896)
- 19. 1. - Jan Palach, čehoslovački student (* 1948)
- 29. 1. - Allen Dulles, bivši šef CIA (* 1893)
- 30. 1. - Dominique Pire, monah, nobelovac za mir (* 1910)
- 31. 1. - Meher Baba, duhovni učitelj (* 1894)
- 2. 2. - Boris Karloff, američki glumac britanskog porekla (* 1887)
- 3. 2. - Eduardo Mondlane, vođa mozambičkog pokreta FRELIMO (* 1920)
- 18. 2. - Dragiša Cvetković, predsednik vlade KJ (* 1893)
- 23. 2. - Saud bin Abdulaziz Al Saud, bivši kralj Saudi Arabije (* 1902)
- 26. 2. - Karl Jaspers, njemački filozof i psihijatar (* 1883.)
- 26. 2. - Levi Eshkol, premijer Izraela (* 1895)
- 4. 3. - Nicholas Schenck, pionir filmske industrije (* 1881)
- 11. 3. - John Wyndham, SF pisac (* 1903)
- 14. 3. - Artur Dubravčić, nogometaš, sportski novinar (* 1894)
- 24. 3. - Joseph Kasavubu, prvi predsednik DR Konga (* 1910-17)
- 28. 3. - Dwight D. Eisenhower, general armije SAD, bivši predsednik (* 1890.)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 4. - Rista Marjanović, fotograf (* 1885)
- 14. 4. - Petar Kolendić, istoričar književnosti, akademik (* 1882)
- 17. 4. - Momir Korunović, arhitekta (* 1883)
- 20. 4. - Vjekoslav Luburić, ustaša (* 1914)
- 22. 4. - Milenko S. Filipović, etnolog, etnograf (* 1902)
- 25. 4. - Ante Ercegović, biolog, svećenik, oceanolog (* 1895)
- 26. 4. - Morihei Ueshiba, izumitelj aikida (* 1883)
- 27. 4. - René Barrientos, predsednik Bolivije (* 1919)
- 2. 5. - Franz von Papen, bivši kancelar Nemačke (* 1879)
- 3. 5. - Karl Freund, direktor fotografije (* 1890)
- 5. 5. - Slavko Ježić, hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj (* 1895.)
- 10. 5. - Toma Smiljanić-Bradina, etnograf, filolog (* 1888)
- 15. 5. - Živan Milovanović Ćata, društveno-politički radnik, narodni heroj (* 1919)
- 16. 5. - Robert Rayford, prva poznata osoba sa HIV/AIDS u Severnoj Americi (* 1953)
- 19. 5. - Eberhard von Mackensen, nemački general (* 1889)
- 2. 6. - Radivoj Korać - Žuća, košarkaš (* 1938)
- 8. 6. - Robert Taylor, glumac (* 1911)
- 12. 6. - Vojislav Kokan Rakonjac, filmski reditelj (* 1935)
- 16. 6. - Harold Alexander, britanski feldmaršal (* 1891)
- 22. 6. - Judy Garland, amer. filmska glumica (* 1922)
- 22. 6. - Mirko Jelusich, austrijski pisac (* 1886)
- 29. 6. - Moise Tshombe, kongoanski političar (* 1919)
- 30. 6. - Miodrag Grbić, arheolog (* 1901)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 7. - Brian Jones, član Rolling Stones-a (* 1942)
- 5. 7. - Walter Gropius, njemački arhitekt i teoretičar arhitekture (* 1883.)
- 5. 7. - Leo McCarey, filmski režiser, scenarista (* 1898)
- 7. 7. - Pero Kosorić, narodni heroj, general-pukovnik JNA (* 1918)
- 18. 7. - Božidar Maksimović, predratni političar (* 1886)
- 24. 7. - Witold Gombrowicz, književnik (* 1904)
- 25. 7. - Otto Dix, slikar (* 1891)
- 6. 8. - Theodor Adorno, sociolog, filozof (* 1903)
- 9. 8. - Sharon Tate, glumica, model (* 1943)
- 10. 8. - Tone Seliškar, književnik (* 1900)
- 17. 8. - Ludwig Mies van der Rohe, arhitekta (* 1886)
- 21. 8. - Borivoje Mirković, vazduhoplovni general KJ (* 1884)
- 27. 8. - Erika Mann, nemačka spisateljica i glumica
- 31. 8. - Rocky Marciano, bokser (* 1923)
- 2. 9. - Ho Chi Minh, predsednik Severnog Vijetnama (* 1890)
- 28. 9. - Kimon Georgijev, bugarski general, bivši premijer (* 1882)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 10. - Jozo Kljaković, hrvatski slikar (* 1889.)
- 4. 10. - Jorjo Tadić, istoričar, akademik SANU (* 1899)
- 7. 10. - Damaskin Grdanički, mitropolit zagrebački (* 1892)
- 12. 10. - Sonja Henie, klizačica (* 1912)
- 15. 10. - Abdirashid Ali Shermarke, predsednik Somalije (* 1919)
- 21. 10. - Jack Kerouac, književnik (* 1922)
- 21. 10. - Wacław Sierpiński, matematičar (* 1882)
- 12. 11. - Liu Shaoqi, bivši predsednik NR Kine (* 1898)
- 13. 11. - Iskander Mirza, prvi predsednik Pakistana (* 1899)
- 18. 11. - Joseph P. Kennedy, Sr., patrijarh porodice Kennedy (* 1888)
- 2. 12. - Kliment Vorošilov, maršal SSSR, partijski i državni funkcioner (* 1881)
- 4. 12. - Fred Hampton, pripadnik Crnih pantera (* 1948)
- 5. 12. - Claude Dornier, nemački konstruktor aviona (* 1884)
- 5. 12. - Alice od Battenberga, svekrva Elizabete II (* 1885)
- 13. 12. - Raymond A. Spruance, admiral SAD, diplomata (* 1886)
- 22. 12. - Josef von Sternberg, filmski režiser (* 1894)
- 31. 12. - Joseph Yablonski, američki sindikalista (* 1910)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Stjepan Musulin, lingvista (* 1885)
- Nikola Tanurdžić, trgovac, zadužbinar (* 1887)
- Julka Hlapec Đorđević, književnica, feministkinja (* 1882)
Nobelova nagrada za 1969. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Fizika: Murray Gell-Mann (doprinos i otkrića u vezi klasifikacije elementarnih čestica i njihovih interakcija, → kvark)
- Kemija: Derek H. R. Barton i Odd Hassel (doprinos razvoju koncepta konformacije i njegove primene u hemiji)
- Fiziologija i medicina: Max Delbrück, Alfred Day Hershey i Salvador Edward Luria (otkrića u vezi mehanizma replikacije i genetske strukture virusa, npr. Luria–Delbrückov eksperiment)
- Književnost: Samuel Beckett (pisanje koje - u novim oblicima romana i drama - stiče svoju uzvišenost u nemaštini modernog čoveka)
- Mir: Međunarodna organizacija rada (ILO)
- Ekonomija: Ragnar Frisch i Jan Tinbergen (razvoj i primena dinamičkih modela za analizu ekonomskih procesa)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...
- ↑ Stevan Kragujević - Tito u "Politici", 5. februar 1969. stevankragujevic.com
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 239
- ↑ 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 Collier's Year Book 1969 (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ 16. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
- ↑ Kad su cvetale tikve, bdp.rs (pristup. 23.5.2014.)
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 247
- Literatura
- Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Grlom u Jagode 1969, YouTube
- Belgrade Position Vis-A-Vis Albanians Hardened, Open Society Archives - Radio Free Europe
- On the Eve of the Ninth Congress of the Yugoslav Party, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Party Congress Round up, S.Stanković, OSA-RFE
- The Ninth Congress of the Yugoslav Party: Big Brother's Fourth Boycott, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Youth Insist on Further Reforms and Democratization, Zdenko Antić, OSA-RFE
- After the Bosnian Party Congress, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav on Comecon's Future, Harry Trend, OSA-RFE
- Yugoslav Weekly Voices Sharp Criticism of the Federal Administration, Z.Antić, OSA-RFE
- Twenty Years After: Second Cominform Resolution Called Tito a "Fascist Murderer", S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Delegate Reports on Budapest Students Meeting, S.Stanković, OSA-RFE
- Vladimir Dedijer's New Anti-Soviet Book, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Press Criticizes East Berlin and Moscow for Alleged Anti-Yugoslav Campaign, S.Stanković, OSA-RFE