1985

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovo je članak o godini 1985.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1950-e  1960-e  1970-e  – 1980-e –  1990-e  2000-e  2010-e
Godine: 1982 1983 198419851986 1987 1988
1985 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1985
MCMLXXXV
Ab urbe condita 2738
Islamski 1405 – 1406
Iranski 1363 – 1364
Hebrejski 5745 – 5746
Bizantski 7493 – 7494
Koptski 1701 – 1702
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 2040 – 2041
 - Shaka Samvat 1907 – 1908
 - Kali Yuga 5086 – 5087
Kineski
 - Kontinualno 4621 – 4622
 - 60 godina Yin Drvo Vo(l)
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11985
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1985 bila je redovna godina koja počinje u utorak (link pokazuje kalendar).

  • Međunarodna godina mladosti (UN)

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 1. - Kreiran DNS (Domain Name System) na Internetu.
  • 1. 1. - Obavljen prvi mobilni telefonski razgovor u V. Britaniji.
  • 1. 1. - Ukinuto ograničenje za putovanje iz Jugoslavije (odgovarajući depozit u banci).
  • 6. 1. - Sestre Draženka i Šima Čuljak upale u kanjon rijeke Lištice nedaleko od Mostara i spašene tek poslije tjedan dana - zbog promrzlina, obema su amputirane obe noge.
  • 13. 1. - Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.
  • 14. 1. - Hun Sen došao na čelo vlade NR Kampućije (Kambodže).
  • 15. 1. - Brazilski Kongres za predsjednika bira Tancreda Nevesa i time formalno završava 21-godišnji period vojne diktature.
  • januar - Jugoslavija optužuje Rumuniju da prekomerno koristi Đerdapsku akumulaciju, u vreme veoma niskog vodostaja Dunava.
  • januar - Dobro posećena konferencija "Slovenačka nacija i kultura" u organizaciji društva književnika - suverenitet nacije će se braniti po svaku cenu.
  • 23. 1. - Zbog nedostatka dokaza, odustalo se od suđenja prevodiocu Pavlušku Imširoviću, jednom od Beogradske šestorice. On objavljuje štrajk glađu u znak solidarnosti sa ostalima; još trojici (Milić, Olujić, Nikolić) optužbe snižene iz "zavere" u "neprijateljsku propagandu".

Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]

Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]

April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 6. 4. - Nakon sudara s kamionom, autobus "Parkova" iz Mostara pao u Jablaničko jezero - poginulo 37 od 45 putnika.
  • 7. 4. - Wham! je prva zapadna grupa koja nastupa u NR Kini.
  • 8. 4. - U Varaždinu počinje suđenje Stjepanu Deglinu i još desetorici - Deglin optužen da je kao pripadnik ustaške grupe prokrijumčario eksploziv u zemlju (osuđeni 10. 5. na kazne do 15 godina zatvora).
  • 11. 4. - Umro Enver Hodža, koji je vladao Albanijom od 1944 (nasleđuje ga Ramiz Alia).
  • 12. 4. - Bomba pripisana Organizaciji Islamskog Džihada eksplodirala u restoranu El Descanso kod Madrida, koju često posećuje američko vojno osoblje - 18 mrtvih (sve Španci).
  • 12. 4. - Uveče, ušla u pogon HE Đerdap 2 na Dunavu.
  • 18 - 20. 4. - U Novom Sadu IX kongres Saveza književnika Jugoslavije - međunacionalna prepucavanja (npr. Miodrag Bulatović i Ciril Zlobec).
  • 20. 4. - RK Metaloplastika pobedila madridski Atletiko i osvojila evropski Kup šampiona u rukometu.
  • 23. 4. - Coca-Cola uvela novu formulu New Coke - potrajala samo tri meseca zbog izrazito negativnog odziva.
  • 24. 4. - FK Željezničar - Videoton FC 2:1; Videoton ide u finale Kupa UEFA jer je u Sekešfehervaru pobijedio 3:1 a u Sarajevu dao gol u posljednjim minutama.
  • 30. 4. - Patrijarh srpski German osvetio Hram svetog Save, u prisustvu svih srpskih arhijereja, položivši povelju o nastavku radova u novim istorijskim prilikama.
  • april - MMF odobrio zajam od 300 miliona dolara Jugoslaviji i reprogram dugova. Prekinuti pregovori o dugovima sa komercijalnim zajmodavcima.
  • april - XVII sednica CK SKJ - "ofanziva" protiv programa premijerke Planinc[1].
  • april - Agent CIA Aldrich Ames počeo dostavljati informacije Sovjetima (uhapšen 1994).

Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • jul - Milka Planinc u poseti SSSR.
  • 3. 7. - Premijera filma Back to the Future u SAD.
  • 4 - 5. 7.? - Kardinal Agostino Casaroli, vatikanski državni sekretar, u poseti Hrvatskoj.
  • 10. 7. - Francuski tajni agenti na Novom Zelandu eksplozivom potapljaju Greenpeaceov brod Rainbow Warrior.
  • 13. 7. - Rok koncerti pod nazivom „Live Aid“ u organizaciji pevača i humanitarnog radnika Boba Geldofa održani naporedo u Londonu i Filadelfiji. Preko 60 miliona dolara je bilo prikupljeno. Televizijski prenos koncerta je pratilo oko 1,5 milijardi gledalaca širom sveta.
  • 13. 7. - Sovjetski skakač motkom Sergej Bubka prvi put u istoriji tog sporta preskočio šest metara u Parizu, čime je postigao i svetski rekord.
  • 13. 7. - George H. W. Bush bio osam sati v. d. predsednika SAD tokom operacije predsednika Regana.
  • 19. 7. - Hleb u SFRJ poskupeo 35%, skok cena i ostale hrane i energije (godišnja inflacija u junu iznosila 76%).
  • 23. 7. - Firma Commodore International predstavila računar Amiga 1000 (osn. konfiguracija sa monitorom $1595).
  • 23. 7. - Krenuo prvi kontigent Juga iz Kragujevca u Ameriku.
  • 29. 7. - Alan Garsija inaugurisan za novog predsednika Perua i s 36 godina postao najmlađi šef države na svetu.
  • 30. 7. - Rezolucija CK SKJ u kojima se svojim članovima preti isključenjem ako odstupaju od politike CK (pokušaj ojačanja centralnog aparata u odnosu na republike i pokrajine).
  • jul - Četrdeset nealbanskih pisaca se u pismu Udruženju književnika Srbije žali na diskriminaciju u kosovskom udruženju.

Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 7. 8. - Kazna Milanu Nikoliću, osuđenom u februaru, skraćena sa 1,5 godine na 8 meseci. Dragomir Olujić oslobođen kazne u istom mesecu (nisu bili u zatvoru).
  • 12. 8. - U avionskoj nesreći „Boinga 747“ japanske kompanije „Jal“, na planini Osutaka blizu Tokija preživelo četvoro od 524 putnika i članova posade (najgora nesreća sa jednim avionom).
  • 17. 8. - U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno sto ljudi.
  • 22. 8. - Objavljeno da je otkriveno deset slučajeva AIDS-a tokom testiranja osoba s rizičnim ponašanjem u Zagrebu.
  • 25. 8. - U avionskom udesu poginula Samantha Smith (13), koja se proslavila time što je napisala pismo Juriju Andropovu, koji ju je zatim pozvao u posetu SSSR, čime je postala "ambasador dobre volje" između SAD i SSSR.
  • avgust - Zatvorska kazna Vojislavu Šešelju skraćena sa 4 godine na 22 meseca (uhapšen 1984, biće pušten 1986.).

Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]

Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 10. - Operacija Drvena noga - Izraelci uništili sedište PLO-a u Tunisu, poginulo do 60 Palestinaca i veći broj Tunižana.
  • 4. 10. - Richard Stallman osniva Zadužbinu za slobodni softver, neprofitnu organizaciju da bi pružala logističku, pravnu i finansijsku podršku projektu GNU.
  • 7. 10. - Palestinci su oteli putnički brod Achille Lauro kako bi ucjenom oslobodili 50 zatvorenika iz izraelskih zatvora. Ubijen jedan Amerikanac, invalid.
  • 9. 10. - Otmičari sa Akile Laura su se predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis.
  • 9. 10. - "Jugo" zvanično predstavljen američkom tržištu u Njujorku.
  • 10. 10. - Četiri američka lovca presrela su egipatski avion sa otmičarima italijanskog putničkog broda „Akile Lauro“ i primorali ga da sleti na Siciliju, gde su otmičari uhapšeni. U avionu je bio i lider Palestinskog oslobodilačkog fronta Abu Abas,
  • 12. 10. - Italijani pustili Abu Abasa da ode u Jugoslaviju. Pošto ona ima diplomatske odnose sa PLO, odbila je američke zahteve za njegovom ekstradicijom, tako da on odlazi dva dana kasnije (u Južni Jemen pa Irak).
  • oktobar - Sastavljena Peticija 2016 građana Kosova i Metohije[2]
  • oktobar - Milka Planinc nameravala dati ostavku zbog osporavanja ekonomskog programa[3].

Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]

Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 3. 12. - Australian Open: Slobodan Živojinović pobedio John McEnroe-a u četvrtfinalu.
  • 9. 12. - Bivši predsednik Argentine, general Horhe Videla, i njegov sledbenik, član vojne hunte, admiral Emilio Masera, osuđeni na doživotnu robiju zbog učešća u ratu protiv gradske gerile i političkih protivnika, tokom kojeg je nestalo 9.000 ljudi.
  • 9. 12. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal.
  • 16. 12. - John Gotti postaje šef mafijaške familije Gambino nakon ubistva Castellana i Bilottija u New Yorku.
  • 17. 12. - George P. Shultz, državni sekretar SAD, u poseti Beogradu (nezadovoljan jugoslovenskim stavom u vezi Abu Abasa u oktobru).
  • 21. 12. - Bokser Slobodan Kačar osvojio IBF titulu (na poene pobeđen Amerikanac Eddie Mustafa Muhammad u italijanskom Pezaru).
  • 26. 12. - Uhapšena 94 kosovska Albanca, optuženi da pripadaju tajnoj separatističkoj grupi.
  • 27. 12. - Napadi na aerodrome u Rimu i Beču, prilikom kojih teroristi Abu Nidala ubijaju 18, a ranjavaju 120 ljudi.
  • 27. 12. - U Ruandi ubijena primatologinja Dian Fossey.
  • decembar - Počelo potpisivanje tzv. Peticije 2016 (po broju prvobitnih potpisnika) među Srbima i Crnogorcima na Kosovu. Njome se traži zaštita njihovih osnovnih građanskih prava.

Nepoznat datum[uredi - уреди | uredi izvor]

Knjige:

1985. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Televizija. TV serije: "Erićijada", "Ljubavne priče", "Razbibriga" (TV Beograd); "Hajdučki gaj" (TV Zagreb); "Brisani prostor", "Priče iz fabrike" (TV Sarajevo).

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1985.

Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]

Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Nobelova nagrada za 1985. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 The Curse of Dead Programs
  2. Članak iz Naše Borbe u kome je prenet tekst peticije
  3. Od Novog vala do nove države - Ekonomska kriza i pokušaji stabilizacije

Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]