1973
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
- Ovo je članak o godini 1973.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
Decenija: | 1940-e 1950-e 1960-e – 1970-e – 1980-e 1990-e 2000-e |
Godine: | 1970 1971 1972 – 1973 – 1974 1975 1976 |
Gregorijanski | 1973 MCMLXXIII |
Ab urbe condita | 2726 |
Islamski | 1392 – 1393 |
Iranski | 1351 – 1352 |
Hebrejski | 5733 – 5734 |
Bizantski | 7481 – 7482 |
Koptski | 1689 – 1690 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2028 – 2029 |
- Shaka Samvat | 1895 – 1896 |
- Kali Yuga | 5074 – 5075 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4609 – 4610 |
- 60 godina | Yin Voda Vo(l) (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11973 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1973 (MCMLXXIII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru.
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Danska ulaze u Evropsku zajednicu.
- 4. 1. - Pilot-epizoda britanske serije Last of the Summer Wine, najdugotrajnije komedije na svetu.
- 14. 1. - Elvisov koncert Aloha from Hawaii.
- 14. 1. - Super Bowl VII: Miami Dolphins završili prvu Savršenu sezonu, pobedivši Washington Redskinse u Los Angelesu sa 14-7 pred 90.182 gledatelja.
- 15. 1. - Predsednik SAD Richard Nixon naređuje kraj ofanzivne akcije nad Severnim Vijetnamom na osnovu progresa u mirovnim pregovorima ("Božićno bombardovanje" izazvalo dosta kritika).
- 22. 1. - Roe v. Wade: Vrhovni sud SAD poništio državnu zabranu abortusa.
- 22. 1. - The Sunshine Showdown na Jamajci: George Foreman porazio Joe Fraziera.
- 27. 1. - Vijetnamski rat: potpisan Pariski mirovni sporazum - okončano direktno američko učešće u ratu, povlačenje svih stranih vojnika, privremeno zaustavljen rat između dva Vijetnama.
- 31. 1. - Pan American i Trans World Airlines otkazali kupovinu 13 Concorde-a.
- 31. 1. - Italijanska glumica Gina Lollobrigida je gost beogradskog FEST-a.
- januar, krajem - Tanker Overseas Aleutian dopremio u Njujork 250.000 tona lož-ulja, dobijenih za istu količinu pšenice ostavljene u sovjetskoj Odesi (zima u SAD je hladna i vlada nestašica energenata)[1].
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2 i 5. 2. - Brione i Tita posetili Gina Lollobrigida[2], zatim Josephine Baker[3] (Josephine opet u junu).
- 11. 2. - U Vijetnamu oslobođeni prvi američki zarobljenici.
- 13. 2. - Američki dolar devalvirao za 10 % - druga devalvacija za 14 meseci, u naporu da se reši međunarodna monetarna kriza.
- februar - Nakon što je zbog filma W.R. - Misterije organizma optužen za rušenje ugleda države i njenih predstavnika, Dušan Makavejev napušta zemlju, kao i Saša Petrović.
- 21. 2. - Izrealci zabunom oborili libijski putnički avion iznad Sinaja - gine 108 od 113 putnika i članova posade.
- 27. 2. - Pripadnici Američkog indijanskog pokreta okupirali Wounded Knee, mesto masakra iz 1890. (ostaju do 8. 5.).
- 28. 2. - Izdat postmoderni roman Gravity's Rainbow Thomasa Pynchona.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - U SAD izdat album Pink Floyda The Dark Side of the Moon.
- 10. 3. - Ubijen guverner Bermude Richard Sharples.
- mart - Moratorijum na povećanje cena u Jugoslaviji.
- mart - Predsjednik SIV Džemal Bijedić na azijskoj turneji.
- 17. 3. - Streljana trojica pripadnika Bugojanske skupine (Đuro Horvat, Vejsil Keškić i Mirko Vlasnović; neki izvori pominju 10. 4.).
- 20. 3. - Iračko-kuvajtski konflikt (1973): iračke snage zauzele jednu kuvajtsku karaulu, povukli se pet nedelja kasnije.
- 25. 3. - Osnovano Udruženje TV reditelja SFRJ i ustanovljena nagrada za TV režiju - prvi dobitnik Branko Pleša za TV dramu "Prokletinja".
- 27. 3. - 45. dodjela Oscara: najbolji film je "Kum I", ukupno tri nagrade od 10 nominacija; Cabaret dobio osam oskara od 10 nominacija, najbolji strani film "Diskretni šarm buržoazije".
- 29. 3. - Poslednji američki vojnik napušta Vijetnam.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 4. - Otvorena renovirana zgrada lutkarskog pozorišta "Pinokio" u Zemunu.
- 3. 4. - Dr Martin Cooper iz Motorole obavio prvi razgovor mobilnim telefonom - aparat teži oko 1 kg i košta 3.995$ (ekvivalent 21.405$ u 2014.).
- 3 - 4. 4. - Titova turneja u Srbiji: Kraljevo, Vrnjačka Banja, Paraćin, Ćuprija, Svetozarevo.
- 4. 4. - U Njujorku otvoren Svjetski Trgovački Centar.
- 5. 4. - Lansiran Pionir 11.
- 6. 4. - Otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije.
- 7. 4. - Pesma Evrovizije: pobedila numera iz Luksemburga, Zdravko Čolić ("Gori vatra") 15.
- 10. 4. - Izraelski komandosi ubili trojicu palestinskih lidera u Bejrutu.
- 10. 4. - Na Zlatiboru orkanski južni vetar dostiže brzinu od 170 km/h (47 m/s) i čupa stoletne borove. Udari juga kod Šibenika dostižu 120 km/h (33 m/s), u Kvarnerskom zalivu prekinut pomorski saobraćaj.
- 23. 4. - U Beogradu se održava prvi Sabor federacije.
- 30. 4. - Skandal Watergate: predsednik Nixon objavljuje da su pomoćnici Bele kuće, H.R. Haldeman, John Ehrlichman i dr. dali ostavke.
- april - Tito obilazi industrijske gradove.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 5. - Oko 1,6 miliona radnika u Velikoj Britaniji obustavlja rad, protestujući protiv vladine antiinflacione politike.
- 3. 5. - Završen Sears Tower (od 2009. Willis Tower) u Čikagu - najviša zgrada na svetu.
- 5. 5. - Led Zeppelin svira pred 56.800 ljudi na stadionu u Tampi, Florida - oboren rekord Bitlsa iz 1965.
- 10. 5. - Osnovan Front Polisario za nezavisnost Zapadne Sahare (trenutno pod španskom vlašću).
- 14. 5. - Lansiran Skylab, prva američka svemirska stanica.
- maj - Predsedništvo SKJ usvojilo Platformu za pripremu stavova i odluka Desetog kongresa[4] (održan 1974).
- 17. 5. - Skandal Watergate: počinju TV prenosi saslušanjâ u Senatu.
- 21. 5. - Ustavna komisija SFRJ prihvatila nacrt novog Ustava[5].
- 22. i 24. 5. - Britanski političar Lord Lambton a zatim i Earl Jellicoe, lider Gornjeg doma britanskog parlamenta, daju ostavke zbog zasebnih seksualnih skandala sa prostitutkama.
- 22. 5. - Izložba savremenog naoružanja i vojne opreme u Nikincima.
- 24. 5. - Otvorena Hala Pionir u Beogradu.
- 25. 5. - Izborom Héctor José Cámporasa okončana vojna diktatura u Argentini (1966-73).
- 25. 5. - Lansiran Skylab 2 sa prvom tročlanom posadom za svemirsku stanicu Skylab.
- 29. 5. - YU grupa objavila LP - prvi LP srpskog roka.
- 30. 5. - Na "Zvezdinom" stadionu u Beogradu, pred oko 90.000 gledalaca, finale fudbalskog Kupa šampiona Evrope: Ajaks - Juventus 1:0.
- maj - Uveden fluktuirajući kurs dinara (od decembra 1971 vrednost mu je bila 17 za američki dolar).
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 6. - Grčka vojna hunta ukinula monarhiju.
- 1 - 9. 6. - U Beogradu održano evropsko prvenstvo u boksu, zlato uzeli Mate Parlov i Marijan Beneš, srebro Zoran Jovanović, bronzu Živorad Jelesijević.
- 3. 6. - Tupoljev Tu-144, sovjetski putnički nadzvučni avion, srušio se na pariskom avio-sajmu, 15 poginulih.
- 7. 6. - Veće naroda prihvatilo nacrt Ustava i stavila ga u javnu raspravu[5].
- 9. 6. - Američki konj Secretariat je prvi od 1948. koji je osvojio triplu krunu.
- 14. 6. - Srušila se Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji.
- 16. 6. - Američki predsednik Nixon počinje razgovore sa sovjetskim liderom Leonidom Brežnjevom koji je u poseti SAD (ovaj se 24. 6. preko TV obraća američkoj javnosti, prvi takav događaj).
- 20. 6. - Juan Perón se vratio u Argentinu posle 18 godina progonstva; dočekuje ga ogromna masa na koju je pucano iz snajpera, ubijeno najmanje 13 osoba (Masakr na Ezeizi).
- jun - Režiser Lazar Stojanović osuđen na godinu i po za "neprijateljsku propagandu" (film Plastični Isus; njegovi profesori na Filmskoj akademiji, Živojin Pavlović i Aleksandar Petrović izbačeni s posla[6]).
- jun - Stane Dolanc, sekretar Izvršnog biroa predsedništva SKJ u poseti Havani - otopljavanje odnosa Jugoslavije i Kube[7]
- jun - Zbog suspenzije Nikole Pilića, 81 igrač bojkotuje Wimbledonski teniski turnir.
- 29. 6. - Tanquetazo - pokušaj vojnog udara protiv čileanskog predsednika Allendea; fotonovinar Leonardo Henrichsen snimio smrtonosne pucnje na sebe.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 7. - U Helsinkiju otvorena Konferencija o bezbednosti i saradnji u Evropi (KEBS).
- 4. 7. - Ugovor iz Chaguaramasa ustanovljava Karipsku zajednicu (CARICOM).
- 10. 7. - Bahami nezavisni od Velike Britanije.
- 10. 7. - Unuk J. Paul Getty-a otet u Rimu - oslobođen u decembru nakon što su mu odsekli uho i deda na kraju pristao da plati otkup.
- 12. 7. - Savezna skupština SFRJ donela Rezoluciju o osnovama za ostvarivanje društvene samozaštite u sistemu samoupravljanja, krajem godine donet je i Zakon o osnovama državne bezbeđnosti[8].
- 17. 7. - Afganistan: u odsustvu zbačen kralj Mohammed Zahir Shah, od strane njegovog rođaka Mohammed Daoud Khana koji se proglasio za predsednika - Republika Afganistan traje do 1978.
- 20. 7. - Umro Bruce Lee.
- 22/23. 7. - Nepogoda zahvata okolinu Zagreba, Sloveniju, severnu Bosnu, rano ujutru i Vojvodinu i Beograd - orkanski vetar s udarima 90-160 km/h i grad (tuča); velika materijalna šteta u Bg.
- 26. 7. - 1. 8. - 20. Filmski festival u Puli, Velika zlatna arena za film "Sutjeska"[9].
- 28. 7. - Summer Jam at Watkins Glen - rock festival u državi New York sa 600.000 posjetitelja.
- 29. 7. - Tragična pogibija vozača Rogera Williamsona na nizozemskom Grand Prixu.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 8. - Pripadnici Crnog septembra pucali na atinskom aerodromu, ubijene 3 osobe, 55 ranjeno.
- avgust - U pustinji Mohave američki marinci održavaju manevre Alkali Canyon '73, vežbe za pustinjsko ratovanje (npr. na Bliskom istoku).
- 23. 8. - Predsednik Allende postavio generala Augusto Pinocheta za komandanta čileanske armije, dan nakon skupštinske rezolucije da njegova vlada ne poštuje ustav.
- 23 - 28. 8. - Pljačka Kreditbanken-a na stokholmskom trgu Norrmalmstorg vodi talačkoj krizi iz koje se rađa pojam "Stokholmski sindrom".
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - Gadafi objavio eksproprijaciju 51% imovine stranih naftnih kompanija u Libiji.
- 5 - 9. 9. - Samit nesvrstanih u Alžiru.
- 11. 9. - Državni udar u Čileu 1973: nakon perioda nestabilnosti, Augusto Pinochet ruši demokratski izabranog socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea.
- 11. 9. - Pred sletanje u Titograd, JAT-ova Karavela udarila u Međeđi vrh planine Maganik - 41 žrtva.
- 15. 9. - Umro švedski kralj Gustaf VI Adolf, nasleđuje ga Carl XVI Gustaf.
- 18. 9. - Obe Nemačke (SRN i NDR) primljene u UN.
- 20. 9. - "Bitka polova" u tenisu - Billie Jean King pobedila Bobbyja Riggsa.
- 22. 9. - Henry Kissinger postao državni sekretar Sjedinjenih Država (do sada bio savetnik za nacionalnu bezbednost).
- 24. 9. - Gvineja Bisau jednostrano proglašava nezavisnost od Portugala.
- 24. 9. - 1. 10. - Poseta sovjetskog premijera Kosigina Jugoslaviji[10]
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6 - 25. 10. - Jomkipurski rat - Egipat i Sirija napali Izrael na najsvetiji jevrejski dan (četvrti i najveći arapsko-izraelski konflikt). Nakon početnog egipatskog uspeha, Izraelci prešli preko Sueckog kanala, na sirijskom frontu zauzeli još Golanske visoravni.
- 10. 10. - Potpredsednik SAD Spiro T. Agnew dao ostavku zbog izbegavanja poreza, zameniće ga Gerald Ford.
- 14. 10. - Proslava 400-godišnjice Velike seljačke bune u Donjoj Stubici, otkriven Augustinčićev Spomenik Seljačkoj buni.
- 17. 10. - Naftna kriza 1973.: arapski proizvođači nafte dogovorili smanjenje proizvodnje i povećanje cene. Narednih dana se uvodi embargo SAD zbog podrške Izraelu.
- 20. 10. - Saudi Arabija prekinula isporuku nafte SAD, do sutradan embargo je potpun.
- 20. 10. - "Masakr subotnje večeri": predsednik SAD Nixon naređuje generalnom tužiocu Elliotu Richardsonu da otpusti Archibalda Coxa, istražioca slučaja Watergate - ovaj to odbija, kao i njegov zamenik, nakon čega Coxa otpušta treći po rangu u Departmanu pravde - ovo izaziva zahteve za Nixonov opoziv.
- 20. 10. - Kraljica Elizabeta II otvorila zgradu Sidnejske opere.
- 25. 10. - Američke vojne snage povisile gotovost na DEFCON 3 zbog sovjetske pretnje da će intervenisati na Bliskom istoku.
- 30. 10. - Završen Bosforski most, prva veza Evrope i Azije od Kserksovog mosta 480. pne..
- 31. 10. - Trojica pripadnika Privremene IRA-e beže helikopterom iz dablinskog zatvora.
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 11. - Kongres SAD nadglasao veto predsednika Nixona na Rezoluciju o ratnim ovlastima kojom se želi ograničiti mogućnost da predsednik vodi rat bez odobrenja Kongresa.
- 14. 11. - UK: princeza Ana se venčala sa kapetanom Markom Phillipsom.
- 16. 11. - Iz Cape Canaverala NASA je lansirala letjelicu Skylab 4 s tri člana posade na 84-dnevnu misiju.
- 17. 11. - Afera Watergate: predsjednik Richard Nixon pred 400 upravnih urednika Associated pressa izjavio: "Nisam varalica" (I am not a crook).
- 17. 11. - Pobuna na atenskoj Politehnici: Grčka vojna hunta u krvi guši pobunu studenata (po datumu će biti nazvana teroristička organizacija).
- 22. 11. - U Beogradu otvoren Centar za sport i rekreaciju "25. maj" (od 2006. "Milan Gale Muškatirović").
- 25. 11. - U Grčkoj je zbačen vojni diktator pukovnik Georgios Papadopoulos, vlast je preuzela nova vojna hunta generala Phaidona Gizikisa.
- 30. 11. - Povodom 30-godišnjice AVNOJ-a, pušten u saobraćaj put Bihać-Jajce.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Papua Nova Gvineja dobila samoupravu od Australije.
- 4. 12. - Najbliži prilaz Pioneera 10 Jupiteru, čije snimke šalje na Zemlju.
- 6. 12. - Gerald Ford položio zakletvu kao novi američki potpredsednik.
- 13. 12. - Osnovano Društvo za nauku i umetnost Crne Gore.
- 7 - 15. 12. - U Jugoslaviji održano svetsko prvenstvo u rukometu za žene, Jugoslavija prva.
- 15. 12. - Američko psihijatrijsko društvo uklonilo homoseksualnost sa svog spiska bolesti.
- 20. 12. - ETA ubila španskog premijera Luisa Blanca.
- 23. 12. - Sastanak OPEC u Teheranu: iranski šah objavio u ime proizvođača nafte podizanje cene sa 5,11 na 11,65 dolara za barel. Cena nafte je ove godine učetvorostručena.
- 31. 12. - Štrajkovi izazivaju nestašicu uglja u Velikoj Britaniji, vlada uvodi štednju struje za komercijalne potrošače ("trodnevni tjedan").
Tokom godine[uredi - уреди | uredi izvor]
- Izgrađena HE Orlovac kod Sinja. [1]
- prva polovina godine - Zbog proneverenih 1,8 miliona dolara osuđen Boško Tonev, generalni direktor Jugoslovenske poljoprivredne banke, ali nisu rasvetljeni svi aspekti pljačke (razotkrio ga nedeljnik "92"[11]).
- Osnovano Novosadsko pozorište – Újvidéki színház.
- Albin Planinc podelio prvo mesto sa Tigranom Petrosjanom na turniru u Amsterdamu.
1973. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]
- Televizija. TV serije: "Kamiondžije" (snim. 1972), "Pozorište u kući 2" (1973-74), "Neven", "Filip na konju", "Naše priredbe", "Dva kapitena" (snim. 1972), "Od danas do sutra", "Slike bez rama - iz dečijih knjiga", "Šta se može kad se dvoje slože", "Veliki pronalazač", "Tajne Jadrana", "Glumci" (TV Beograd); "Ča smo na ovon svitu..." (TV Zagreb); "Opasni susreti" (TV Sarajevo).
- Neki domaći filmovi: "Žuta", "Paja i Jare", "Bombaši", "Sutjeska" (→ Kategorija:Filmovi 1973.).
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Miroslav Berić, košarkaš
- 14. 1. - Giancarlo Fisichella, vozač F1
- 19. 1. - Karen Lancaume, glumica († 2005)
- 28. 1. - Katarina Kresal, slovenska političarka
- 31. 1. - Portia de Rossi, australijska glumica
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 2. - Oscar De La Hoya, bokser
- 8. 2. - Vlajko Senić, srpski političar
- 10. 2. - Asmir Kujović, bosanskohercegovački književnik
- 11. 2. - Mishal Husain, TV novinarka
- 16. 2. - Cathy Freeman, australska atletičarka
- 17. 2. - Goran Bunjevčević, fudbaler
- 24. 2. - Nihad Kreševljaković, bosanskohercegovački producent
- 24. 2. - Sead Kreševljaković, bosanskohercegovački producent
- 27. 2. - Goran Vujević, odbojkaš
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Chris Webber, košarkaš
- 2. 3. - Dejan Bodiroga, srpski košarkaš
- 2. 3. - Matija Dedić, jazz pijanist, skladatelj
- 8. 3. - Gru, Dalibor Andonov, srpski reper
- 10. 3. - Eva Herzigová, model, glumica
- 13. 3. - Edgar Davids, fudbaler
- 23. 3. - Jerzy Dudek, poljski fudbaler
- 23. 3. - Milorad Mažić, fudbalski sudija
- 25. 3. - Admir Adžem, bosanskohercegovački nogometaš
- 26. 3. - Ivica Kralj, crnogorski golman
- 26. 3. - Larry Page, suosnivač Google-a
- 30. 3. - Jan Koller, češki fudbaler
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 4. - Rachel Maddow, američka politička komentatorka
- 4. 4. - Loris Capirossi, motociklista
- 4. 4. - Jelena Trivan, srpska političarka
- 5. 4. - Pharrell Williams, pevač, muzičar, producent
- 7. 4. - Marco Delvecchio, fudbaler
- 10. 4. - Roberto Carlos da Silva, fudbaler
- 11. 4. - Milan Radonjić, Milan Tarot, komičar
- 14. 4. - Adrien Brody, američki glumac
- 18. 4. - Haile Gebrselassie, atletičar
- 20. 4. - Vanja Ilić, hrvatska arhitektica
- 21. 4. - Marko Bulat, pevač
- 25. 4. - Damir Stojić, studentski kapelan Grada Zagreba
- 30. 4. - Aleksandar Srećković, glumac
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 5. - Dejan Tomašević, košarkaš
- 9. 5. - Dragan Tarlać, košarkaš
- 14. 5. - Giuliano, hrvatski pjevač
- 16. 5. - Tori Spelling, američka glumica i spisateljica
- 24. 5. - Ruslana, ukrajinska pjevačica
- 24. 5. - Vladimír Šmicer, češki fudbaler
- 25. 5. - Demetri Martin, komičar
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 6. - Heidi Klum, model
- 5. 6. - Isidora Minić, glumica
- 6. 6. - Coraima Torres, glumica, "Kasandra"
- 8. 6. - Lucija Šerbedžija, hrvatska glumica
- 14. 6. - Svetlana Ceca Ražnatović, srbijanska pjevačica
- 16. 6. - Federica Mogherini, italijanska i evropska političarka
- 25. 6. - Nebojša Ilić (glumac)
- 25. 6. - Hrvoje Spajić, povjesničar
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 7. - Ivana Plechinger, hrvatska pjevačica i voditeljica
- 5. 7. - Róisín Murphy, kantautorka, producent
- 12. 7. - Christian Vieri, fudbaler
- 13. 7. - Jelena Đurović, novinar, pisac, politički aktivista
- 20. 7. - Haakon, krunski princ Norveške
- 22. 7. - Rufus Wainwright, kanadski muzičar
- 23. 7. - Monica Lewinsky, stažistkinja u Beloj kući
- 26. 7. - Kate Beckinsale, glumica
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 8. - Asia Carrera, glumica
- 9. 8. - Filippo Inzaghi, italijanski fudbaler
- 12. 8. - Richard Reid, neuspeli terorista
- 14. 8. - Vladimir Vujasinović, vaterpolista
- 14. 8. - Jay-Jay Okocha, fudbaler
- 15. 8. - Nebojša Krupniković, fudbaler
- 16. 8. - Milan Rapaić, hrvatski nogometaš
- 19. 8. - Marco Materazzi, fudbaler
- 21. 8. - Sergey Brin, suosnivač Google-a
- 21. 8. - Nikolaj Valujev, bokser
- 24. 8. - Inge de Bruijn, plivačica
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - Savo Milošević, srpski fudbaler
- 3. 9. - Jennifer Paige, pevačica
- 6. 9. - Nikola Grbić, srpski odbojkaš
- 6. 9. - Greg Rusedski, teniser
- 12. 9. - Paul Walker, glumac († 2013)
- 13. 9. - Fabio Cannavaro, fudbaler
- 15. 9. - Indira Vladić, pjevačica Colonia-e
- 16. 9. - Aleksandar Vinokurov, biciklista
- 18. 9. - Mark Shuttleworth, preduzetnik, promoter Ubuntua
- 20. 9. - Jovana Petrović, glumica
- 22. 9. - Ivan Zarić, glumac
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 10. - Neve Campbell, glumica
- 3. 10. - Ljubomir Vranješ, švedski rukometaš
- 7. 10. - Luka Bojović, kriminalac
- 12. 10. - Ivana Stanković, model
- 26. 10. - Tamara Jurkić Sviben, hrvatska pijanistica i pedagoginja
- 29. 10. - Robert Pirès, fudbaler
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 11. - Aishwarya Rai, glumica, mis sveta
- 2. 11. - Samir Barač, hrvatski vaterpolist
- 19. 11. - Darko Kovačević, srpski fudbaler
- 29. 11. - Ryan Giggs, fudbaler, trener
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 12. - Monika Seleš, teniserka
- 2. 12. - Jan Ullrich, biciklista
- 4. 12. - Tyra Banks, model
- 16. 12. - Mariza, fado pevačica
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Nikola Pešić, vajar
- Srđa Popović (aktivist)
- Irfan Škiljan, softver-inženjer
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 1. - Ivo Žic-Klačić, književnik (* 1903)
- 20. 1. - Amílcar Cabral, gvinejski i zelenortski antikolonijalni borac (* 1924)
- 22. 1. - Lyndon B. Johnson, bivši predsjednik SAD (* 1908)
- 26. 1. - Edward G. Robinson, glumac (* 1893)
- 18. 2. - Frank Costello, gangster (* 1891)
- 3. 3. - Nikolaj Nikitin, sovjetski arhitekta (* 1907)
- 6. 3. - Pearl S. Buck, književnica, nobelovka (* 1892)
- 14. 3. - Chic Young, crtač stripa (* 1901)
- 14. 3. - Howard H. Aiken, pionir informatike (* 1900)
- 26. 3. - Noël Coward, dramski pisac, kompozitor, pevač, glumac (* 1899)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 4. - Petar Tomac, oficir, vojni historičar (* 1899)
- 8. 4. - Pablo Picasso, španjolski slikar (* 1881.)
- 11. 4. - Milojko Janković, vazduhoplovni general KJ (* 1884)
- 12. 4. - Arthur Freed, filmski producent (* 1894)
- 13. 4. - Henry Darger, autsajderski umetnik (* 1892)
- 28. 4. - Jacques Maritain, katolički filozof (* 1882)
- 16. 5. - Jacques Lipchitz, vajar (* 1891)
- 21. 5. - Ivan Konjev, maršal, heroj SSSR (* 1897)
- 5. 6. - Miladin Pećinar, građevinski inženjer, profesor, akademik (* 1893)
- 6. 6. - Rajka Borojević, književnica (* 1913)
- 9. 6. - Erich von Manstein, nemački feldmaršal (* 1887)
- 16. 6. - Aleksandar Marinković - Šilja, operski pevač (* 1910)
- 30. 6. - Nancy Mitford, književnica (* 1904)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 7. - Betty Grable, glumica, pin-up ikona (* 1916)
- 2. 7. - Ferdinand Schörner, poslednji nemački feldmaršal (* 1892)
- 3. 7. - Uroš Krunić, general-major JNA u penz., narodni heroj (* 1914)
- 7. 7. - Veronica Lake, američka glumica (* 1922)
- 12. 7. - Lon Chaney Junior, glumac (* 1906)
- 20. 7. - Bruce Lee, kung fu borac, glumac (* 1940)
- 26. 7. - Hans Albert Einstein, inženjer, sin Alberta i Mileve (* 1904)
- 29. 7. - Roger Williamson, vozač F1 (* 1948)
- 1. 8. - Walter Ulbricht, predsednik Istočne Nemačke (* 1893)
- 6. 8. - Fulgencio Batista, bivši predsednik Kube (* 1901)
- 8. 8. - Nikolaos Zahariadis, bivši lider KP Grčke (* 1903)
- 8. 8. - Dušan Mugoša, društveno-politički radnik, narodni heroj (* 1914)
- 13. 8. - Willy Rey, model (* 1949)
- 14. 8. - Ivan Radović, slikar (* 1894)
- 17. 8. - Jean Barraqué, francuski kompozitor
- 23. 8. - Dominik Mandić, franjevac, povjesničar (* 1889)
- 31. 8. - John Ford, američki filmski režiser (* 1875)
- 2. 9. - J. R. R. Tolkien, književnik, filolog (* 1892)
- 11. 9. - Salvador Allende, predsednik Čilea (* 1908)
- 15. 9. - Gustaf VI Adolf, kralj Švedske (* 1882)
- 15. 9. - Víctor Jara, čileanski pevač (* 1932)
- 17. 9. - Marijana Radev, hrvatska operna pjevačica (* 1913.)
- 23. 9. - Pablo Neruda, čileanski pjesnik, nobelovac (* 1904)
- 26. 9. - Anna Magnani, glumica (* 1908)
- 29. 9. - W. H. Auden, englesko-američki pesnik (* 1907)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 10. - Paavo Nurmi, finski atletičar (* 1897)
- 5. 10. - Milunka Savić, ratnica iz Balkanskih i Prvog svetskog rata (* 1890)
- 6. 10. - François Cevert, vozač F1 (* 1944)
- 10. 10. - Ludwig von Mises, filozof, ekonomista (* 1881)
- 16. 10. - Gene Krupa, džez-bubnjar (* 1909)
- 18. 10. - Leo Strauss, politički filozof (* 1899)
- 25. 10. - Abebe Bikila, etiopski atletičar (* 1932)
- 26. 10. - Semjon Buđoni, maršal, heroj SSSR (* 1883)
- 30. 10. - Veljko Maričić, glumac (* 1907)
- 24. 11. - Nikolaj Kamov, konstruktor helikoptera (* 1902)
- 26. 11. - John Rostill, član Shadows-a (* 1942)
- 1. 12. - David Ben Gurion, prvi premijer Izraela (* 1886)
- 5. 12. - Robert Watson-Watt, pionir radara (* 1892)
- 20. 12. - Bobby Darin, kantautor, glumac (* 1936)
- 20. 12. - Luis Carrero Blanco, premijer Španije (* 1904)
- 23. 12. - Gerard Kuiper, nizozemsko-američki astronom (* 1905)
- 25. 12. - İsmet İnönü, general, bivši premijer odn. predsednik Turske (* 1884)
- 25. 12. - Gabriel Voisin, pionir avijacije (* 1880)
- 30. 12. - Konstantin Veršinin, glavni maršal avijacije SSSR (* 1900)
Nobelove nagrade[uredi - уреди | uredi izvor]
- Fizika: Leo Esaki, Ivar Giaever (eksperimentalna otkrića u vezi tunelskih fenomena u poluprovodnicima [Esaki] i superprovodnicima [Giaever]) i Brian Davon Josephson (teoretsko predviđanje svojstava superstruje kroz tunelsku barijeru, naročito one pojave opšte poznate kao Josephsonovi efekti)
- Kemija: Ernst Otto Fischer i Geoffrey Wilkinson (pionirski, zaseban, rad na hemiji organometalnih, tzv. sendvičkih jedinjenja)
- Fiziologija i medicina: Karl von Frisch, Konrad Lorenz i Nikolaas Tinbergen (otkrića u vezi organizacije i izazivanja individualnih i socijalnih obrazaca ponašanja, kod životinja)
- Književnost: Patrick White (za epsku i psihološku narativnu umetnost koja je uvela novi kontinent u literaturu)
- Mir: Henry Kissinger i Le Duc Tho (mirovni napori u Vijetnamu, Tho je odbio nagradu)
- Ekonomija: Wassily Leontief (razvoj metoda input-output i za njegovu primenu na važne ekonomske probleme)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ Andrew Scott Cooper (9 August 2011). The Oil Kings: How the U.S., Iran, and Saudi Arabia Changed the Balance of Power in the Middle East. Simon and Schuster. str. 88–. ISBN 978-1-4391-5517-2. http://books.google.com/books?id=TOlynGYO3_cC&pg=PA88.
- ↑ Prijem Đine Lolobriđide. foto.mij.rs
- ↑ Fototeka 1973 8/192. foto.mij.rs
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 288
- ↑ 5.0 5.1 Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...
- ↑ Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso, str 48, Google Books
- ↑ Castro to Visit Yugoslavia, Slobodan Stanković, OSA - RFE
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 304
- ↑ 20. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
- ↑ Following Kosygin's Visit To Yugoslavia, Slobodan Stanković, OSA - RFE
- ↑ Magazine exposes shady deals of top men, The Straits Times, 23 June 1973, Page 12
- Literatura
- Yugoslav Party Official Against Ideological Bloc Division in Europe, Slobodan Stanković, OSA - RFE
- Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Yugoslav Criticism of an American Book, Slobodan Stanković, OSA-RFE (o partizanskim pregovorima sa Nemcima 1943).
- Thoughts Behind Purges in Vojvodina, S.Stanković, OSA-RFE
- Kardelj Changes His Mind on the Role of the State, OSA-RFE
- Tito's Foreign Policy Interview in "Vjesnak", S.Stanković, OSA-RFE
- Gambling in Yugoslavia: Self-Managing Socialist Casinos, S.Stanković, OSA-RFE
- Poland and Yugoslavia: Two States with the Same Anthem, OSA-RFE
- On the Eve of Tito-Ceausescu Meeting, S.Stanković, OSA-RFE
- Hungary and Yugoslavia: A Unique Relationship?, William F. Robinson, OSA-RFE
- American Express Branch in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- New Yugoslav Constitution Elaborates Further Self-Management Principles, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Latest Issue of "Praxis" Reviewed, S.Stanković, OSA-RFE
- On the Eve of the Non-Aligned Conference, S.Stanković, OSA-RFE
- Circulation of Most Important Yugoslav Dailies Surveyed, S.Stanković, OSA-RFE
- Review Of East European, Soviet, And Chinese Foreign Broadcasting, Martin K. Bachstein, OSA-RFE