1941
Izvor: Wikipedia
- Ovo je članak o godini 1941.
- Za ostala značenja v. 1941 (razvrstavanje).
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vijekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
Decenija: | 1910-e 1920-e 1930-e – 1940-e – 1950-e 1960-e 1970-e |
Godine: | 1938 1939 1940 – 1941 – 1942 1943 1944 |
Gregorijanski | 1941 MCMXLI |
Ab urbe condita | 2694 |
Islamski | 1359 – 1360 |
Iranski | 1319 – 1320 |
Hebrejski | 5701 – 5702 |
Bizantski | 7449 – 7450 |
Koptski | 1657 – 1658 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1996 – 1997 |
- Shaka Samvat | 1863 – 1864 |
- Kali Yuga | 5042 – 5043 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4577 – 4578 |
- 60 godina | Yin Metal Zmija (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11941 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1941 (MCMXLI) bila je redovna godina koja počinje u srijedu, po gregorijanskom kalendaru.
Sadržaj/Садржај
Događaji[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- poč. 1. - Nemačke snage ulaze u Rumuniju.
- 2. 1. - Drugi svetski rat: Nemačko bombardovanje znatno oštetilo Landaf katedralu, sagrađenu 1290. na obali reke Taf u Kardifu, Vels.
- 2. 1. - Američka vlada objavila Liberty ship, program sa ciljem da se napravi 200 tovarnih brodova. Do kraja rata, biće sagrađeno preko 2.700 brodova.
- 5. 1. Poznata avijatičarka Ejmi Džonson umire.
- 19. 1. - Istočnoafrička kampanja: Britanska invazija na italijansku Eritreju.
- 20. 1. - Bugarski kabinet glasa za potpisivanje Trojnog pakta.
- 21 - 23. 1. - Pobuna fašisoidne Gvozdene garde u Rumuniji, poražena intervencijom gen. Antoneskua ("Nacionalna legionarska država" ukinuta 15. 2.).
- 22. 1. - Italijanske snage u Drugom svetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom posle 11 dana opsade.
- 22. 1. - Pukovnik Vilijam Džozef Donovan, specijalni Ruzveltov izaslanik, doputovao u Beograd (na balkanskom putovanju posećuje još i Grčku, Tursku i Bugarsku).
- 29. 1. - Umro gen. Ioannis Metaxas, grčki predsednik vlade.
- 31. 1. - Pomorska bitka između otoka Lastova i Sušca između 3 talijanska broda i nepoznate podmornice (proveriti).
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 4. 2. - Mađarski parlament ratifikovao sporazum o pristupanju zemlje Trojnom paktu i sporazum o večnom prijateljstvu sa Jugoslavijom.
- 7. 2. - Završena Operacija Kompas, zauzet Bengazi, ubedljiva pobeda Britanaca i ostalih nad italijanskom armijom u zapadnom Egiptu i istočnoj Libiji (Kirenaici).
- 8. 2. - Nemačka i Bugarska potpisuju vojni pakt.
- 12. 2. - Erwin Rommel i Afrički korpus stižu u Tripoli.
- 14. 2. - Hitler i Ribentrop razgovaraju sa Cvetkovićem i Cincar-Markovićem u Berghofu, istog dana Ruzveltova poruka jugoslovenskoj vladi: budući Zajam i najam će pomoći narodima koji mogu biti žrtve agresije.
- 17. 2. - Bugarsko-turska deklaracija o neutralnosti.
- 22. 2. - Ruzveltova poruka knezu Pavlu - svet gleda sa simpatijama na zemlje koje pružaju otpor agresivnim silama.
- 25. 2. - Februarski štrajk u okupiranoj Holandiji, protiv progona Jevreja.
- 27. 2. - 13. dodjela Oscara, prva sa zatvorenim kovertama; najbolji film je Rebecca.
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1. 3. - Bugarska se pridružuje Trojnom paktu, nemačka vojska sutradan ulazi na njenu teritoriju.
- 4. 3. - Tajni sastanak kneza Pavla i Hitlera u Berghofu - pritisak za pristupanje Trojnom paktu.
- 4. 3. - Operation Claymore - britanski komandosi uništili fabrike i zalihe ribljeg ulja i glicerina na Lofotskim ostrvima.
- 5. 3. - Vel. Britanija prekida diplomatske odnose sa Bugarskom; ovih dana počinje Operation Lustre, iskrcavanje britanskih i komonveltskih trupa u Grčku.
- 5. 3. - Rumunija: gen. Jon Antonesku zvanično dobio 99,91% podrške na referendumu.
- 6. 3. - Krunski savet Kraljevine Jugoslavije doneo odluku o pristupanju Trojnom paktu, pod uslovima koje će Hitler prihvatiti (potvrđeno 20. 3.).
- 11. 3. - U SAD potpisan zakon o zajmu i najmu (Lend-Lease), na osnovu kojeg će snabdevati Britance i druge saveznike vojnim materijalom.
- 18. 3. - Ruzvelt Beogradu: zemlja koja se pokorno preda uživaće manje naklonosti od one koja se makar i kratko bude odupirala.
- 18. 3. - Bivši premijer Milan Stojadinović proteran u Grčku, odakle ga Britanci odvode na Mauricijus.
- 20. 3. - Nakon što je Krunski savet potvrdio odluku o pristupanju Trojnom paktu, za to se izjasnila i vlada Kraljevine Jugoslavije, trojica ministara podnela ostavku.
- 23. 3. - Gen. Dušan Simović upozorava kneza Pavla da bi se vazduhoplovstvo moglo pobuniti ako bude potpisan pakt sa Osovinom; Čerčil premijeru Cvetkoviću: rat će biti samo odložen a ne izbegnut (pristupanjem Trojnom paktu).
- 24. 3. - Ervin Romel počinje prvu nemačku ofanzivu u Libiji.
- 24. 3. - Tursko-sovjetska deklaracija: ko god da napadne Tursku, SSSR će ostati neutralan.
- 25. 3. - Jugoslavija se u Beču pridružuje Trojnom paktu, za šta je obećano: očuvanje integriteta, bez prolaza i prevoza osovinskih snaga, neće biti tražena vojna pomoć od Jugoslavije (povoljnije nego za ostale članice Trojnog pakta) + tajno obećan Solun posle rata.
- 27. mart - Vojni puč prethodne noći, velike demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu u većem delu Jugoslavije, Petar II Karađorđević proglašen punoletnim, general Dušan Simović novi predsednik vlade.
- 27. 3. - Hitler odlučio da razbije Jugoslaviju (Direktiva 25), računajući na pomoć nezadovoljnih Hrvata i većine suseda; operacija Barbarosa se odlaže za četiri nedelje.
- 28. 3. - Sastanak Benita Musolinija i Ante Pavelića u Rimu.
- 29. 3. - Pomorska bitka kod Matapana se okončava italijanskim porazom.
- 29. 3. - Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ, stiže avionom iz Zagreba u Beograd.
- 30. 3. - Jugoslovenska vlada izdala direktivu o "opštem aktiviranju" (tajna mobilizacija); nemačka Vrhovna komanda izdala direktive u vezi napada na Jugoslaviju ("Poduhvat 25") i Grčku ("Marita").
- 31. 3. - Sastanak "velikog dela" poslanika HSS i zastupnika vlasti u Zagrebu, u Berlin poslan "Memorandum petorice", koji tvrdi da Jugoslavija više ne postoji i traži pomoć i priznanje "slobodne Hrvatske države". Ribentropov telegram Mačeku - odvraća ga od saradnje sa beogradskom vladom.
- 31. 3. - Predsednik vlade Simović zabranio iseljavanje iz svojih mesta (i da se narod ne povodi za "alarmantnim vestima").
- 31. 3. - 1. 4. - Razgovori vojnih predstavnika Jugoslavije i Velike Britanije u Beogradu.
April/Travanj[uredi - уреди]
- 1. 4. - Englezi zauzeli Asmaru, glavni grad Eritreje.
- 1. 4. - Irački puč 1941. - na vlast dolazi nacionalista Rašid Ali, naklonjen Osovini.
- 3. 4. - Mađarski predsednik vlade grof Pal Teleki izvršio samoubistvo, ne želeći da učestvuje u invaziji na Jugoslaviju.
- 3. 4. - Razgovori jugoslovenskih, grčkih i britanskih vojnih predstavnika u Florini.
- 4. 4. - Vlatko Maček stigao u Beograd i preuzeo mesto potpredsednika vlade. Beograd, Zagreb i Ljubljana će u slučaju ratnog stanja biti proglašeni za otvorene gradove.
- 4. 4. - Osovinske snage zauzele Bengazi u Libiji.
- 5. 4. (u stvari 6.4. u zoru) - Pakt o prijateljstvu i nenapadanju SSSR i Jugoslavije.
- 6. 4. - Napadom Njemačke na Jugoslaviju počinje Aprilski rat - Bombardovanje Beograda i vazduhoplovnih instalacija, udar nemačke 12. armije na Makedoniju.
- 6. 4. - Njemačka napada i Grčku (Operacija Marita, deo Bitke za Grčku).
- 7. 4. - Zauzeto Skoplje - presečena glavna veza Jugoslavije sa Grčkom; takođe uvodni napad 2. nemačke armije na Sloveniju i Hrvatsku.
- 8. 4. - Vlatko Maček napustio kraljevsku vladu; udar nemačkih snaga iz Bugarske na Srbiju.
- 9. 4. - Nemci kontrolišu Makedoniju.
- 10. 4. - Nemački prodor u severnu Hrvatsku i Sloveniju dovodi do sloma fronta.
- 10. 4. - Pre ulaska Nemaca u Zagreb proglašena Nezavisna Država Hrvatska (Slavko Kvaternik); Vlatko Maček pozvao članstvo HSS na lojalnost novoj državi.
- 10. 4. - Narodni svet za Slovenijo, na čelu sa dravskim banom Natlačenom, preuzeo vlast u Sloveniji.
- 10. 4. - Pošto Jugoslavija "ne postoji", mađarska vlada naredila ulazak u "južne krajeve" (Prekomurje, Baranja, Bačka), Banat u sporu sa Rumunijom.
- 10. 4. - Politbiro CK KPJ u Zagrebu odlučio da se premesti u Beograd i osnuje Vojni komitet radi otpora agresoru.
- 11. 4. - Italijanske snage ulaze u Jugoslaviju.
- 11. 4. - Počinje nemačka opsada Tobruka.
- 11 - 15. 4. - Mađarska vojska okupira delove Jugoslavije.
- 12. 4. - Nemačka okupira Beograd.
- 13. 4. - Sovjetsko-japanski petogodišnji pakt o nenapadanju.
- 14. 4. - Jugoslovenska Vrhovna komanda traži primirje, Nemci prihvataju samo bezuslovnu kapitulaciju.
- 15. 4. - Kralj Petar II Karađorđević i Vlada napustili zemlju, odletevši iz Nikšića; pad Sarajeva, zarobljena Vrhovna komanda Kraljevske vojske.
- 15. 4. - Bugarska prekinula diplomatske odnose sa Jugoslavijom.
- 15. 4. - Ante Pavelić stigao u Zagreb (dva dana ranije se u Karlovcu sastao sa Edmundom Vezenmajerom). Nemačka i Italija priznali NDH.
- 15. 4. - Osovinske snage stigle na libijsko-egipatsku granicu.
- 17. 4. - Zaključena bezuslovna kapitulacija Kraljevine Jugoslavije (stupa na snagu sutradan u podne).
- 17. 4. - Poručnici Milan Spasić i Sergej Mašera potopili razarač Zagreb u Bokokotorskom zalivu, žrtvujući svoje živote.
- 18. 4. - S okupacijom Jugoslavije uvedeno letnje računanje vremena, od 23:00 (traje do 2. novembra 1942, zatim sezonski, zaključno sa 1945).
- 18. 4. - Bugarski car Boris razgovara sa Hitlerom u Beču.
- 19. 4. - Bugarska vojska ulazi u delove Jugoslavije i Grčke.
- 19. 4. - Premijera Brehtovog komada "Majka hrabrost i njena deca" u Cirihu.
- 22. 4. - Nemački vazduhopl. gen. Helmut Forster objavio da preuzima okupacionu upravu u Srbiji (on ostaje do juna).
- 22. 4. - Pet pešadijskih bataljona Kosovske divizije prekinulo napade na italijanske položaje severno od Skadra, čuvši za kapitulaciju.
- 22 - 24. 4. - Na sastanku u Beču određena italijansko-nemačka demarkaciona linija u Jugoslaviji. Bosna dodeljena NDH.
- 23. 4. - Grčka potpisuje primirje sa Nemačkom.
- 23. 4. - U Njujorku prvi masovni miting izolacionističkog Komiteta America First, glavni govornik Charles Lindbergh.
- 25. 4. - Počinje s radom nemačka stanica Sender Belgrad.
- 27. 4. - U okupiranoj Sloveniji formirana Osvobodilna fronta.
- 27. 4. - Adolf Hitler posetio Maribor, naredio raseljavanje Slovenaca iz Štajerske i Koruške.
- 27. 4. - Nemci u Atini.
- 27 - 28. 4. - U selu Gudovac kod Bjelovara prvi masovni pokolj u NDH - ubijeno 196 Srba.
- 28. 4. - Nadbiskup Alojzije Stepinac uputio okružnicu katoličkom svećenstvu, pozivajući ga da podrži NDH.
- 30. 4. - Ante Pavelić izdao zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti, osnov za progon Srba, Jevreja i Cigana.
- 30. 4. - Nemci dovršili okupaciju kontinentalne Grčke, zarobljeno i 1500 Jugoslovena.
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 1. 5. - U okupiranoj Srbiji obrazovan Savet komesara ministarstava, komesar MUP-a Milan Aćimović.
- 1. 5. - Premijera filma "Građanin Kejn".
- 3. 5. - Italija anektirala južni deo Slovenije, sa Ljubljanom.
- početkom maja - Majsko savetovanje KPJ u Zagrebu - ne priznaje se komadanje Jugoslavije, odlučeno da sve partijske organizacije formiraju vojne komitete za pripremu ustanka (borba protiv okupatora uz revolucionarnu perspektivu).
- 4. 5. - Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila rat Mađarskoj i Bugarskoj.
- 5. 5. - Haile Selasije se vratio u oslobođenu Adis Abebu.
- 9. 5. - Zatvorena poslanstva Norveške, Belgije i Jugoslavije u Moskvi (na nemačko traženje).
- 10. 5. - Rudolf Hess, Hitlerov zamenik, spustio se na svoju inicijativu u Škotskoj, u nadi da će sklopiti mir sa V. Britanijom.
- 12 - 13. 5. - Puk. Dragoljub Mihailović sa grupom vojnika i oficira počinje organizovanje gerilskog pokreta na Ravnoj gori.
- 12 - 13. 5. - U Glini ubijeno 300 Srba, zbog čega protestuje kardinal Alojzije Stepinac.
- 13. 5. - Ministar un. poslova NDH Andrija Artuković propisao "Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju Ravnateljstva za javni red i sigurnost", glavnog sredstva zločinačke politike prema Srbima, Jevrejima i hrvatskim rodoljubima.
- 17. 5. - Mladi revolucionar Vasil Lači pokušao u Tirani da ubije kralja Viktora Emanuela.
- 17. 5. - Sastanak Ante Pavelića i pape Pija XII.
- 18. 5. - Pavelić i Musolini potpisali Rimske sporazume - veći deo dalmatinske obale, Gorskog kotara i otoka pripada Italiji (Zona I), predviđen italijanski princ za hrvatskog kralja. Italijanski princ Aimone proglašen hrvatskim kraljem pod imenom Tomislav II.. Obrazovan Guvernorat Dalmacije u Zadru, sa Zadarskom, Splitskom i Bokokotorskom provincijom.
- 20 - 31. 5. - Bitka za Krit, osvajaju ga Nemci. Grčki kralj i vlada odlaze u Kairo.
- 24. 5. - Nemački bojni brod Bizmark potapa HMS Hood (51) - od 1418 članova posade spasila se samo trojica.
- 27. 5. - Potopljen bojni brod Bizmark.
- 27. 5. - Ruzvelt proglašava vanredno stanje zbog rata u Evropi i Africi.
- 27. 5. - Nemci u Srbiji zabranili slušanje stranih radio stanica (sem nemačkih), pod pretnjom smrću.
- 30. 5. - Tito se uselio u vilu Nenadovića na beogradskom Dedinju.
- 30. 5. - Uklanjanje nemačke zastave sa kukastim krstom sa Akropolja, prvi tamošnji simbolični čin otpora.
- 30. 5. - Britanci ušli u Bagdad, čime su ugušili irački ustanak.
- maj - Mađarski okupatori prisilno iseljavaju Srbe iz nekih naselja.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- početak juna - Raspuštena Hrvatska seljačka zaštita.
- 2. 6. - Počeli ustaški pokolji u okolini Ljubinja i u selu Drežanj kod Nevesinja, gde 3. juna dolazi do oružanog otpora.
- 2. 6. - Iz Slovenske Bistrice krenuo prvi konvoj za Srbiju.
- 4. 6. - Dogovor Nemačke i NDH u Zagrebu o iseljavanju oko 200.000 Srba u Srbiju, i istog broja Slovenaca u Hrvatsku.
- 5. 6. - Ustanak u NDH 1941.: oko Gacka u Hercegovini počeo spontani ustanak izazvan ustaškim nasiljem.
- 5. 6. - Velika eksplozija uskladištene municije u smederevskoj tvrđavi - skoro sve kuće u Smederevu oštećene, oko 5000 žrtava.
- 5. 6. - Sastanak Ante Pavelića i Hitlera u Berhtesgadenu.
- 5. 6. - Tokom jednog od mnogih bombardovanja Čunkginga, u skloništu se ugušilo 4000 ljudi.
- 6. 6. - Apel kralja Petra II papi Piju XII i pred. Ruzveltu da se spase srpski narod od istrebljenja.
- 7. 6. - Ludwig von Schröder novi nemački zapovednik u Srbiji.
- ca. 7. 6. - Naoružani seljaci gornjeg Gatačkog polja uništili nekoliko žandarmerijskih stanica, prekinuli put Gacko - Bileća.
- 8. 6. - Sirijsko-libanska kampanja (Operation Exporter) - Britanci i Slobodni Francuzi napadaju višijevsku Siriju i Liban.
- 9. 6. - Feldmaršal Wilhelm List postavljen zapovjednikom oružane sile za Jugoistok, sa sjedištem u Solunu.
- 10 - 12. 6. - Sastanak franjevačkih provincijala u Zagrebu - zabranjeno stupanje franjevaca u Ustaše (neki su već u ustašama), osuđuje se progon Srba.
- 12. 6. - U Londonu Deklaracija o međusavezničkoj pomoći između V. Britanije i devet izbegličkih vlada i predstavnika (među kojima je i Jugoslavija).
- 14. 6. - Komesarska srpska vlada donela Uredbu o unutrašnjoj upravi u Banatu - preko podbana, vlast u rukama nemačke narodnosti.
- 14. 6. - Deportacije stanovništva iz baltičkih republika SSSR.
- 14. 6. - Zamrznuta sva nemačka i italijanska imovina u SAD.
- 15. 6. - N.D. Hrvatska u Veneciji pristupila Trojnom paktu.
- 18. 6. - Tursko-nemački sporazum o prijateljstvu i nenapadanju (ratifikovan 25. 6. u turskoj skupštini).
- 20. 6. - Osnovan konc-logor Jastrebarsko.
- 20. 6. - Premijera Diznijevog filma "Snebivljiva aždaja".
- 21. 6. - Kralj Petar II i veći deo vlade stigli u London iz Jerusalima.
- 22. 6. - Operacija Barbarossa: napad Njemačke, Italije i Rumunije na Sovjetski Savez. Turska proglašava neutralnost.
- 22. 6. - Osnovan Sisački narodnooslobodilački partizanski odred (što se danas smatra početkom ustanka u Hrvatskoj).
- 22. 6. - Proglas CK KPJ poziva na ustanak.
- 23. 6. - Formiran IV antikomunistički odsek Specijalne policije Uprave grada Beograda (? nemački plan "Internacionala" za hapšenje komunista u Evropi odmah nakon napada na SSSR).
- 24. 6. - Počeo ustanak gornje Hercegovine, napadom na žandarm. stanicu Lukavac kod Nevesinja.
- 24. 6. - Konferencija katoličkih biskupa u Zagrebu potvrđuje lojalnost prema NDH.
- 24. 6. - Bugarski komunisti dižu oružani ustanak.
- 26. 6. - Finska objavljuje rat SSSR-u.
- 26. 6. - Pavelićeva Izvanredna zakonska odredba i zapovjed - Židove u "zbirališta pod vedrim nebom", osobe koje su se "ogrješivale o hrvatske narodne probitke" da u roku od 8 dana napuste državne i druge službe.
- 27. 6. - KPJ osnovala Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije - komandant Josip Broz Tito.
- 28. 6. - U Srbu prvi masovni pokolj Srba u Lici.
- 28. 6. - Hercegovački ustanici kod Gackog oborili domobranski avion.
- 29. 6. - Musolini prenosi Velikoj Albaniji civilnu vlast na Kosovu, u Strugi i Debru.
- 30. 6. - Nemci zauzeli Lavov.
- 30. 6. - Mostarski biskup fra Alojzije Mišić osudio ustaške zločine.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 1. 7. - S emitiranjem započela američka TV-mreža NBC.
- 3. 7. - Nevesinjski razbili ustaše na pl. Trusini (zahvat puta Stolac - Nevesinje).
- 4. 7. - Sednica CK KPJ: doneta odluka da se pređe sa sabotaža na opšti ustanak, objavljen proglas (posle rata praznik Dan borca).
- 5. 7. - Osnovan koncentracioni Banjički logor u Beogradu.
- 5 - 31. 7. - Ekvadorsko-peruanski rat.
- 7. 7. - U Srbiji je počeo ustanak protiv nemačke okupacije, pod vođstvom komunista u Beloj Crkvi.
- 8. 7. - Nalog za slanje "nepoćudnih osoba... grkoistočnjaka, Židova" i katolika koji su to postali posle 10. 4., u logor u Gospiću (Jadovno).
- 9. 7. - U Zagrebu streljano 10 komunista, među kojima Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica - odmazda za ubistvo ustaškog agenta 4. 7..
- 9. 7. -Poglavari SPC uručuju memorandum gen. Schroderu (u avg. Dankelmanu) - traže od komandanta Srbije da zamoli vladu Rajha da se zauzme za Srbe u NDH.
- 10. 7. - Počela bitka za Smolensk.
- 11. 7. - Nemačka uredba o kaznama za sabotaže u Srbiji.
- 12. 7. - Na Cetinju održana "Petrovdanska skupština" na kojoj je proglašena "suverena i nezavisna" Crna Gora, pod italijanskim protektoratom.
- 12. 7. - V. Britanija i Sovjetski Savez potpisuju sporazum, kojim se dodeljuje pomoć SSSR-u.
- 13. 7. - Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori, postiže velike početne uspehe.
- 14. 7. - Iz Kerestinca pobeglo stotinak robijaša, većina ubrzo pohvatana ili pobijena.
- 15. 7. - Počela streljanja u Jajincima kod Beograda (do novembra 1943. streljano 80.000 ljudi).
- 15. 7. - Prvi put upotrebljene sovjetske kaćuše.
- 16. 7. - Beogradski ilegalci zapalili nemačke garaže u Mileševskoj i Grobljanskoj.
- 16. 7. - Formirana Pojačana hrvatska 369. pješadijska pukovnija - dobrovoljci za Istočni front.
- 17. 7. - Vlada SSSR obnovila diplomatske odnose sa Kraljevinom Jugoslavijom (vladom u Londonu).
- 18. 7. - SSSR i V. Britanija u potpunosti priznali čehoslovačku izbegličku vladu.
- 19. 7. - Britanski premijer Vinston Čerčil počeo je kampanju pod nazivom "V za pobedu" (V for Victory) u Drugom svetskom ratu.
- 19. 7. - Sreski odbor za Kolašin je prvi NO odbor, koji će zamenjivati predratne organe vlasti (protivno direktivama Kominterne o dve etape revolucije).
- 22. 7. - Partizanski ustanak u Sloveniji.
- 22. 7. - Zapaljen stadion na Maksimiru.
- 23. 7. - U selu Grabovcu kod Petrinje ustanici porušili železničku stanicu i ubili 12 ustaša, zbog čega će ovi izvršiti veliku odmazdu.
- 23. 7. - Italijansko-srpski razgovori u Benkovcu o priključenju kninskog i gračačkog sreza Italiji.
- 23/24. 7. - U Beogradu uhapšeno 198 komunista i simpatizera NOP; Vojni komandant Srbije naredio predaju oružja do 20. 8..
- 24. 7. - Japan okupira Francusku Indokinu.
- 24. 7. - Smenjen i isključen iz partije Metodije Šatorov Šarlo, sekretar PK KPJ za Makedoniju (protivio se ustanku, priključio se bugarskoj radničkoj partiji).
- 26. 7. - SAD obustavljaju trgovinu sa Japanom (embargo).
- 27. 7. - Počeo masovni ustanak u južnoj Lici, zauzet Srb - posle rata Dan ustanka naroda Hrvatske.
- 27. 7. - Gerila i seljaci zauzeli Drvar i Bosansko Grahovo - posle rata Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine.
- 27. 7. - Pokolji u Bosanskom Grahovu i kod Drvara - napadnuti Hrvati.
- 27. 7. - U Beogradu uhapšen Aleksandar Ranković, član Politbiroa CK KPJ, mučen i prebačen u gradsku bolnicu (dan. Očna bolnica), partizani Beograda ga oslobodili dva dana kasnije.
- 28. 7. - U odmazdi za požare u nemačkim garažama Nemci u Beogradu streljali više od 120 ljudi, mahom Jevreja, komunista i njihovih simpatizera.
- 28 - 29. 7. - Počeli ustaški pokolji oko Duvna i Livna.
- 29. 7. - Pokolj u glinskoj crkvi, u mestu narednih dana ubijeno oko dve hiljade Srba.
- 29. 7. - Višijevska Francuska i Japan potpisali sporazum o zajedničkom protektoratu nad Indokinom - Francuska nastavila upravljanje Indokinom, a Japan poslao trupe.
- 30. 7. - Obnovljeni diplomatski odnosi između sovjetske i poljske vlade.
- 30. 7. - (i narednih dana) Ustaše ubijaju preko 1000 Srba u Bosanskoj Krupi i okolini.
- 30. 7. - Komandant okupirane Srbije naredio da grad Beograd plati 10.000.000 dinara kazne za sabotaže i diverzije prethodnih dana.
- 31. 7. - Nemački maršal Herman Gering dao pismenu direktivu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu da sačini nacrt plana za istrebljenje evropskih Jevreja.
- 31. 7. - U Bugarskoj objavljeni dekreti kojim se formiraju bitoljska i skopska oblast, odn. priključuju sofijskoj oblasti delovi okupirane Jugoslavije.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- avgust - Nastavljaju se ustaški masakri (Ključ, Glamoč, Prijedor, Cazinska krajina...).
- 4. 8. - Iz zagrebačkog Botaničkog vrta bačene bombe na ustaški univerzitetski bataljon.
- 5. 8. - Nakon što su isterani iz sela Divoselo kod Gospića, ustaše vrše zločine nad zbegom iz tog sela.
- 6. 8. - Preko 400 žena i dece iz srpskog sela Pribilovci kod Čapljine bačeno u jamu u Šurmancima.
- 8. 8. - Kod Bos. Petrovca razbijena domobranska snabdevačka kolona.
- 8. 8. - Počinje rumunska opsada Odese.
- 10. 8. - Partizani i četnici zauzeli Vlasenicu u Bosni (domobrani se vratili 15/16. 8.).
- 10. 8. - Italijani povratili Berane (kao i većinu gradova u severnoj Crnoj Gori prethodnih dana).
- 10. 8. - GŠ NOP Jugoslavije izdao uputstvo pod nazivom "Zadatak narodnooslobodilačkih partizanskih odreda", konstatovano "da se zanemarivalo pitanje opšteg narodnog ustanka".
- 10. 8. - Na I sveslovenskom mitingu u Moskvi istaknuto pravo na samoopredeljenje crnogorskog i makedonskog naroda, što izaziva protest jugoslovenske kraljevske vlade.
- 11. 8. - Partizani demolirali rudnik Bogovina u Srbiji (kasnije represalije).
- 11. 8. - Prvi ratni broj "Vjesnika".
- 12. 8. - Ukazom italijanskog kralja zapadna Makedonija, deo Crne Gore i veći deo Kosmeta priključeni Velikoj Albaniji.
- 12. 8. - Predsednik vlade u izbeglištvu Simović se preko BBC-ija protivi preuranjenom ustanku u Jugoslaviji.
- 13. 8. - Objavljen "Apel srpskom narodu" protiv komunističkog ustanka, koji su potpisale mnoge istaknute ličnosti (neki su odbili, ukupno 545 potpisa).
- 14. 8. - Atlantska povelja, zajednička izjava Čerčila i Ruzvelta, definicija ratnih ciljeva, začetak UN.
- 14. 8. - Zakonska odredba o čistoći hrvatskog jezika.
- 14 - 26. 8. - Ustaško-domobransko-nemačka operacija protiv ustanka u Bosanskoj krajini.
- 15. 8. - Uvedena građanska mađarska vlast u Bačkoj i Baranji.
- sredina avgusta - U Pločniku kod Prokuplja sporazum četnika Koste Pećanca sa Nemcima protiv NOP (Pećanac 27. 8. uputio proglas protiv ustanka).
- ca. 15. 8. - Draža Mihailović organizovao političko telo Centralni nacionalni komitet (najvažniji članovi: Dragiša Vasić i Stevan Moljević).
- 17. 8. - Obešeni taoci na beogradskim Terazijama.
- 18. 8. - Svetska premijera pesme Lili Marlen na talasima Radio Beograda.
- 18. 8. - U Koncentracioni logor Buhenvald dovedena prva grupa jugoslovenskih zarobljenika.
- 18. 8. - Domobrani iz Vlasenice ušli u Han Pijesak; četnici zauzeli Srebrenicu; Husinski rudari izašli na Ozren u partizane, nakon što su na prevaru primili opremu od ustaša.
- 19. 8. - Ante Pavelić obavestio Musolinija da prihvata zahtev za reokupaciju demilitarizovane II i III zone.
- 19. 8. - Srpska kvislinška vlada raspisala nagradu za ubistvo ili hvatanje pripadnika NOP.
- 22. 8. - Bekstvo 32 zatvorenika, većinom komunista, iz zatvora u Sremskoj Mitrovici (dočekao ih Pinki).
- 23. 8. - Ustanici ušli u Doboj, moraju se povući dva dana kasnije.
- 23. 8. - U okupiranoj Srbiji smenjena komesarska uprava Milana Aćimovića.
- 23. 8. - Gen. Jon Antonesku proizveden u maršala, zbog povratka Besarabije i sev. Bukovine Rumuniji.
- 25. 8. - Anglo-sovjetska invazija Irana (Operation Countenance) - osiguranje nafte i Persijskog koridora.
- 26. 8. - Kod Oštrelja odbijen ustaško-domobranski napad.
- 28. 8. - Četnici u Doboju potpisuju primirje sa NDH.
- 29. 8. - Milan Nedić predsednik kvislinške vlade u Srbiji ("vlada narodnog spasa"), po mandatu od vojnog komandanta Dankelmana (formalno prihvaćeni Nedićevi uslovi).
- 29. 8. - Ustanici ušli u Mrkonjić Grad.
- 31. 8. - Četnički oficir Veselin Misita zauzeo Loznicu.
- 31. 8. - Partizani zauzeli Banju Koviljaču.
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- početkom - Formiran 1. srpski dobrovoljački odred (Ljotićev).
- 1. 9. - Partizansko-četnički sporazum o koordinaciji u istočnoj Bosni.
- 1 - 6. 9. - Ustaško-domobransko-nemačka ofanziva u Bosanskoj krajini, pali Mrkonjić, Šipovo, Mliništa, počinjeni zločini.
- 2. 9. - Deklaracija Nedićeve vlade - sastaviće vojsku kako bi razbio komuniste.
- 3. 9. - Valjevski NOP odred i četnici Zečevića i R.Martinovića zauzeli Krupanj.
- 3. 9. - Službeni datum osnivanja ustaške Crne legije.
- 4. 9. - Podrinski NOP odred zauzeo Loznicu.
- 5. 9. - Saradnja četnika sa Nedićevom vladom: sporazum M. Nedića i predstavnika D. Mihailovića - zajedno protiv komunista, pomaganje stvaranja četničkih jedinica u Bosni i Crnoj Gori.
- 5/6. 9. - Partizani i četnici nakratko zauzeli Rogaticu.
- 6. 9. - Delovi Drvarske brigade zauzeli Kulen Vakuf.
- 6. 9. - Svi Jevreji stariji od šest godina na teritorijama pod nemačkom kontrolom moraju nositi Davidovu zvezdu.
- 7. 9. - Kom. Nedićeve žandarmerije naredio formiranje osam odreda za borbu protiv ustanka.
- 7. 9. - Proglas komandanta italijanske 2. armije - preuzima vojnu i civilnu vlast u II i III zoni NDH.
- 8. 9. - Nemci opsedaju Lenjingrad.
- 9. 9. - Britanci uspostavili kontakt sa Dražom Mihailovićem.
- 11. 9. - Domobrani razbili Majevički odred, četnici pobegli u Srbiju.
- 11. 9. - Medvjedevski pokolj: NKVD kod Orela likvidirao 157 političkih zatvorenika, komunista.
- 12. 9. - Partizani zauzeli B. Baštu od Nemaca, nakon sukoba sa četnicima.
- 14. 9. - Oštećena telefonska centrala u zagrebačkoj Glavnoj pošti.
- 14. 9. - Partizani ušli u Majdanpek.
- 15. 9. - Nemačka 342. pešadijska divizija poslata iz Francuske u Srbiju.
- 15. 9. - Formiran Požarevački NOP odred.
- 15. 9. - Otkriven asteroid 1555 Dejan (astronom Fernand Rigaux, nazvan po sinu astr. Petra Đurkovića).
- 16. 9. - Adolf Hitler naredio gušenje ustanka u Srbiji po svaku cenu. Nemačka uprava u Srbiji naredila streljanje 100 Srba za poginulog i 50 za ranjenog nemačkog vojnika.
- 16. 9. - Iranski šah Reza Pahlavi prinuđen na abdikaciju u korist sina Mohameda Reze.
- 18. 9. - Tito stigao u Robaje kod Valjeva, nakon dvodnevnog putovanja iz Beograda.
- 19. 9. - Nemci zauzimaju Kijev.
- 19. 9. - Sastanak Tita i Draže u Struganiku kod Mionice.
- 19. 9. - Štab 18. armijskog korpusa (Franz Böhme) prebačen iz Grčke u Beograd, Beme ima vojnu i civilnu vlast u Srbiji.
- 21. 9. - Beme naredio čišćenje Mačve.
- 21. 9. - Nemci napustili Užice i Požegu, partizani uzeli od četnika Čajetinu i Palisad.
- 22. 9. - Četnici nakratko ušli u Zvornik, partizani prethodno u Caparde.
- 22. 9. - Delovi Bosanske domobranske divizije probili partizansko-četničke položaje na Romaniji.
- 22. 9. - Počinje trodnevna Bitka za Šabac.
- 23 - 26. 9. - Neuspeo partizansko-četnički napad na Kruševac (major Dragutin Keserović).
- 24. 9. - Na savezničkoj konferenciji u Londonu potpisana Atlantska povelja, osnova Povelje Ujedinjenih nacija pa i NATO-a (među potpisnicima i izbeglička vlada Jugoslavije).
- 24. 9. - Partizani ušli u Užice, koje će dva meseca biti centar "Užičke Republike"; partizani takođe ušli u Kosjerić.
- 24 - 27. 9. - Masovna hapšenja i streljanja u Šapcu, zatim trčeći do logora u Jarku.
- 25. 9. - Posle 3-dnevnih borbi italijanska divizija "Sasari" zauzela Drvar
- 25. 9. - Srednjoškolci u Splitu demonstriraju protiv italijanskog jezika u školama.
- 25 - 29. 9. - Koristeći italijanske uspehe, ustaše i domobrani povraćaju Kulen Vakuf i komunikacije na zapadu Bosanske krajine.
- 26 - 29. 9. - Sukob četnika i partizana kod Kosjerića.
- 26. 9. - Vojno-političko Savetovanje u Stolicama kod Krupnja; između ostalog naređeno formiranje glavnih štabova po pokrajinama, gde ih nema (anticipiranje federalizma).
- 26. 9. - Proradila fabrika municije u Užicu.
- 28. 9. - Ustanak u Drami (grčka Makedonija).
- 29. 9. - Konferencija SSSR, SAD i V. Britanije u Moskvi - dogovorena pomoć SSSR-u.
- 29. 9. - Početak operacija 342. pešadijske divizije na komunikaciji Šabac - Loznica ("Prva neprijateljska ofanziva").
- 29. 9. - Veliki gubici Bosanskohercegovačkog NOP odreda kod Kalinovika.
- 29. 9. - Nacisti masakrirali 33.711 Jevreja u Babi Jaru kod Kijeva.
- 30. 9. - Počela Moskovska bitka.
- 30. 9. - Završen "Krvavi marš" stanovnika Šapca.
- septembar - Osnovan logor Jasenovac.
- septembar - Osnovane tri organizacije otpora u Grčkoj: EDES, EKKA i EAM.
- septembar - U Rumuniji počinje deportacija Jevreja u Transnistriju, mnogi umiru u lošim uslovima.
- septembar - Naziv "partizan" umesto "gerilac".
- druga polovina sept. - Konferencije muslimana u gradovima BiH osuđuju ustaške zločine; u Ostrošcu kod Duvna muslimani i Hrvati oslobodili Srbe koje su Ustaše hteli ubiti.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 1. 10. - Vrhovni štab NOP odreda, u skladu sa odlukama iz Stolica, izdao naredbu o oznakama, zastavama, načinu pozdravljanja itd.
- 1. 10. - U Drinjači sporazum o saradnji partizana i četnika u istočnoj Bosni.
- 2. 10. - Ubijen 21 nemački vojnik na putu Beograd-Obrenovac, naređeno streljanje odgovarajućeg broja logoraša iz Beograda i Šapca.
- 2. 10. - Zakonska odredba u NDH - 10 komunista za jednog ustašu.
- 3. 10. - Nemci zauzeli Orel u SSSR.
- 3. 10. - Italijani organizovali Guvernorat Crne Gore.
- 5. 10. - Četnici Draže Mihailovića nakon borbe uzeli Už. Požegu od partizana, sukob izglađen sporazumom.
- 7. 10. - U borbama za Kraljevo upotrebljena baterija topova 75mm (zarobljena 1. 10.) - posle rata Dan artiljerije JNA.
- 7. 10. - Po pristanku vlade Rajha srezovi Zemun i Stara Pazova pod "isključivom vlašću" NDH.
- 8. 10. - Po pijačnom danu Nemci bombardovali Rabrovo kod Požarevca, veliki broj civilnih žrtava.
- 11. 10. - Drugi partizansko-četnički (D.M.) napad na Kraljevo, nakratko prodrli u grad.
- 11. 10. - Napadima na neke objekte u Prilepu počinje partizanski ustanak u Makedoniji.
- 12. 10. - Na sastanku muslimana u Sarajevu doneta rezolucija kojom se zahteva sigurnost života, časti, imovine i vere svih građana.
- 13. 10. - Nemci odbijaju četničke uslove za saradnju u borbi protiv partizana.
- 14. 10. - Masovno streljanje civila u Kruševcu i Dragincu.
- 15. 10. - Draža Mihailović obrazovao Komandu četničkih odreda za Crnu Goru (na čelu sa Đorđijem Lašićem, u Sandžaku Pavle Đurišić); poslao oficire u BiH, Liku, Gorski Kotar, Kordun.
- 15. 10. - Hapšenje preostalih Jevreja Bosne (uključujući i one koji su prešli u katoličanstvo).
- 16. 10. - Deo nemačke 717. pešadijske razara Gornji Milanovac
- 16. 10. - Rumuni i Nemci ušli u Odesu.
- 17. 10. - Hideki Tođo premijer Japana.
- 17. 10. - Partizani ušli u Žabljak i Šavnik.
- 17. 10. - Blizu Islanda torpedovan USS Kearny uz gubitak 11 mornara (prve američke vojne žrtve II svetskog rata).
- 18. 10. - Uništena italijanska auto-kolona kod Jelin duba, na putu Podgorica-Kolašin.
- 19. 10. - U Užicu izašla obnovljena "Borba"; u istom mestu bombardovana fabrika oružja, mašine prenete u trezor Narodne banke.
- 18 - 20. 10. - Nemci streljaju u Kraljevu.
- 20. 10. - Opsadno stanje u Moskvi, vlada (osim Staljina) prešla u Kujbišev.
- 20. 10. - Nakon Loznice i Banje Koviljače, 342. pešadijska zauzela i Krupanj, ubijeni ranjenici i civili.
- 21. 10. - Masakr u Kragujevcu.
- 21. 10. - Naređeno da se nemačka 113. pešadijska divizija prebaci sa Istočnog fronta u Srbiju.
- 22. 10. - Peta domobranska pešadijska divizija napada iz Sarajeva u pravcu Rogatice.
- 22. 10. - U Beogradu otvorena antimasonska izložba (istovremeno i antijevrejska i antikomunistička).
- 23. 10. - Partizani i četnici zauzeli Rogaticu.
- 23. 10. - Premijera Diznijevog animiranog filma "Dambo".
- 24. 10. - Prva bitka za Harkov, Nemci zauzeli grad.
- 25. 10. - Britanski kapetan Hadson i majori Ostojić i Lalatović u Dražinom štabu na Ravnoj Gori (Draža Mihailović je priznat od Britanaca kao jedini legitimni komandant snaga otpora).
- 26. 10. - Sastanak Tita i Draže u Brajićima, dogovorena samo podela plena.
- 27. 10. - "Brežički marš" 1. štajerskog partizanskog bataljona.
- 29. 10. - U Ljubljani proslava oslobođenja od Austrougarske 1918.
- 30. 10. - Odbijen pokušaj proboja 342. pešadijske prema Užicu i Kosjeriću.
- 31. 10. - Nemačka podmornica torpedovala USS Reuben James - preko 100 poginulih mornara.
- oktobar - U tri navrata tokom meseca Draža Mihailović dobija novac od vlade Milana Nedića[1].
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- poč. novembra - Izbeglička jugoslovenska vlada preimenovala Komandu četničkih odreda u Komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVuO) (?).
- 1. 11. - Partizani odbili četnički napad na području Užica i Požege.
- 2. 11. - Četnici Draže Mihailovića (DM) napali Užice (borbe na Trešnjici), takođe i Ivanjicu.
- 3. 11. - Partizani preoteli Požegu od četnika DM. Dražin ultimatum partizanima da se povuku odatle. Četnici DM se povukli iz opsade Kraljeva.
- 5. 11. - Uhapšeno oko 300 intelektualaca u Beogradu, navodnih komunista, masona i anglofila, i poslati na Banjicu.
- 7. 11. - Proslava godišnjice Oktobarske revolucije u Užicu. Odbijen četnički napad (DM) na Čačak.
- 8. 11. - Osnovana Komunistička partija Albanije, pod pokroviteljstvom KPJ (Miladin Popović i Dušan Mugoša).
- 9. 11. - U okolini Višegrada četnici zapalili nekoliko muslimanskih sela.
- 10. 11. - Odbijen i drugi nemački napad iz Leskovca na Lebane.
- 11. 11. - U Ufi, SSSR, počela s radom radio-stanica "Slobodna Jugoslavija".
- 11. 11. - Kolaboracija: Gorski štab četničkih odreda istočne Bosne u Višegradu sklopio sa Italijanima sporazum o nenapadanju i borbi protiv partizana.
- 11. 11. - Sastanak u Divcima Draže Mihailovića sa nemačkim predstavnikom - Nemci smatraju Dražu neprijateljem, on hoće borbu protiv komunista a ne Nemaca.
- 12. 11. - Zaustavljeno nemačko nadiranje ka Moskvi.
- 13 - 20. 11. - Napadi delova Užičkog NOP odreda na Ravnu goru (okončano primirjem).
- 14. 11. - Partizani potisnuti iz okoline Sarajeva.
- 14. 11. - Četnici predali zarobljene partizane Nemcima u Slovcu.
- 16. 11. - Počela druga nemačka ofanziva na Moskvu (prethodnog dana se smrzli blatnjavi putevi).
- 17. 11. - Četnici osnovali Privremenu upravu istočne Bosne, nakon raskinuća sporazuma sa partizanima od 1. 10.
- 17. 11. - U Splitu uhapšen Rade Končar Brko.
- 17 - 18. 11. - Biskupska konferencija u Zagrebu se bavi prekrštavanjem pravoslavaca: "misionari" mogu dobiti misiju i jurisdikciju samo od mjesnog ordinarijata a ne od svetovnih vlasti, koje takođe ne mogu poništavati ranije prelaze, konverzija bez prinude, s poštovanjem ljudskih prava (u principu se ne protive prekrštavanju, već dogmatskoj neispravnosti).
- 18. 11. - Druga saveznička ofanziva u severnoj Africi (Operation Crusader) - deblokiran Tobruk.
- 22. 11. - Eksplozija u užičkoj fabrici oružja i municije, oko 200 mrtvih (moguća diverzija).
- 22. 11. - Banjalučki muslimani osuđuju zločine nad Srbima i Jevrejima (navodno ustaše nosile fesove, kako bi skrenuli mržnju na muslimane).
- 24. 11. - Otkrivene pripreme za pobunu 15. pešadijskog domobranskog puka na Palama, 18 domobrana osuđeno na smrt.
- 25. 11. - Počela nemačka ofanziva na Užičku republiku - napad 342. i delova 704. pešadijske divizije (nemačke), četnika, nedićevaca i ljotićevaca preko Ljubovije i Kosjerića u pravcu Užica. Istog dana partizani iz okoline Kraljeva potisnuti prema Čačku.
- ca. 25. 11. - Radio Moskva javila da je Draža Mihailović vođa svih snaga pokreta otpora, na šta Tito reaguje telegramom (vlade Velike Britanije i SSSR se slažu da je potrebno postići pomirenje partizana i četnika, pod vođstvom komandanta JVuO Draže Mihailovića).
- 27. 11. - Završena Gondarska bitka, dokrajčeni Italijani u Etiopiji (Italijanska Istočna Afrika).
- 29. 11. - Bitka na Kadinjači, pogibija Radničkog bataljona, poslednje odbrane Užica. Nemci uveče ulaze u Užice i Požegu. Vrhovni štab NOP odreda naređuje povlačenje glavnine iz zapadne Srbije i Šumadije u Sandžak. Poginuo Dragojlo Dudić, prvi predsednik Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju.
- 30. 11. - U Čajetini, na Palisadu, i Kraljevim vodama ubijeno nekoliko stotina partizanskih ranjenika.
- novembar - U Makedoniji uhapšen Lazar Koliševski (sekr. PK KPJ), raspušteni vojni štab i Prilepski NOP odred - zakočen ionako slab ustanak.
- novembar - U Žabaljskom ritu formiran Prvi šajkaški NOP odred.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 1. 12. - Osvobodilna fronta obeležava Dan ujedinjenja u Ljubljani.
- 1. 12. - XIV armijski korpus 9. italijanske armije preimenovan u Trupe u Crnoj Gori (komandant Alessandro Pirzio Biroli, takođe guverner Crne Gore).
- 1 - 2. 12. - Pljevaljska bitka, neuspeli partizanski napad na Pljevlja uz velike gubitke.
- 2. 12. - Italijani iz Karlovca napali oslobođenu teritoriju na Kordunu.
- 3 - 12. 12. - Domobransko-ustaška Ozrenska operacija uz reku Bosnu, neuspešno protiv ustanika.
- 5. 12. - Četnici po sporazumu sa Italijanima zauzeli srezove Foča i Čajniče, vrše pokolj muslimana.
- 6. 12. - U Bici za Moskvu počela protivofanziva Crvene armije protiv Nemaca, koji su stigli na 25 kilometara od Moskve. Do kraja februara 1942. nemačke trupe pomerene na 200 kilometara od Moskve.
- 7. 12. - Napad Japana na pomorsku bazu Sjedinjenih Američkih Država u Pearl Harboru na Havajima. Drugi svetski rat postaje globalan.
- 7. 12. - Hitlerov dekret Noći i Magle (Nacht und Nebel) - prisilni nestanak političkih aktivista iz pokreta otpora u okupiranoj Evropi.
- 7. 12. - Nemci razbili štab Draže Mihailovića na Ravnoj Gori ("Operacija Mihailović").
- 7. 12. - Kralj Petar II unapredio pukovnika D. Mihailovića u brigadnog đenerala.
- 8. 12. - SAD objavljuju rat Japanu.
- 8. 12. - Japanci su izvršili prvi zračni napad na Otok Wake.
- 8. 12. - Osnovan Logor Sajmište (Judenlager Semlin) za jevrejske i romske porodice, čiji su muškarci od letos bili internirani u Topovske šupe, na Autokomandi, i streljani.
- 8. 12. - Počela ubijanja u logoru smrti Helmno, kamionom dušegupkom.
- 9. 12. - Kina u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.
- 10. 12. - Japanski avioni u Drugom svetskom ratu u Južnokineskom moru potopili britanske ratne brodove „Ripals“ i „Princ od Velsa“, na kojima je poginulo oko 800 ljudi.
- 11. 12. - Nemačka i Italija objavili rat SAD.
- 12. 12. - NDH, Slovačka i Bugarska objavljuju rat SAD i V. Britaniji.
- 13. 12. - Konferencija partizanskih i četničkih predstavnika na Kraljevom polju kod Han-Pijeska, povodom eventualnog priključenja istočne Bosne Nedićevoj Srbiji - četnici su formalno protiv.
- 13. 12. - Završena okupatorsko-kvislinška ofanziva na zapadu Srbije.
- 15. 12. - Drinske mučenice: četnici ubili pet katoličkih redovnica kod Goražda.
- 16. 12. - Na predlog vlade, mađarski parlament doneo odluku: Međimurje, Baranja i Bačka pripojeni Mađarskoj.
- 16. 12. - Nemačka vrhovna komanda naređuje da se što više snaga iz Jugoslavije prebaci na Istočni front (pre svega 342. i 113. pešadijska divizija).
- 17. 12. - Nemci i četnici Koste Pećanca ušli u Lebane.
- 18 - 19. 12. - Požarevački NOP odred ušao u Golubac i Veliko Gradište.
- 20. 12. - Navodna Instrukcija Draže Mihailovića maj. Dorđiju Lašiću i kap. Pavlu Đurišiću (u Crnoj Gori): cilj je etnički čista Velika Srbija u Velikoj Jugoslaviji.
- 21. 12. - U Rudom, na Staljinov rođendan, formirana Prva proleterska udarna brigada, od nekih srbijanskih i crnogorskih jedinica, pod direktnom komandom Vrhovnog štaba, kao prva eksteritorijalna jedinica (objavljeno 22. 12., što će biti Dan Armije).
- 22. 12. - Italijani i domobrani se probili u blokiranu Bileću (bila odsečena od 3. 12.).
- 23. 12. - Japanci iz drugog pokušaja zauzimaju otok Wake.
- 24. 12. - Nemačka Vrhovna komanda ponudila bugarskom ministarstvu rata da okupira deo Nedićeve Srbije (dogovor postignut tri dana kasnije).
- 25. 12. - Japanska armija u Drugom svetskom ratu okupirala Hong Kong posle 17 dana opsade.
- 25. 12. - "Misa za Dalmaciju" i antiitalijanski protesti u Zagrebu[1] .
- 26. 12. - Suočen s napredovanjem japanskih snaga u Drugom svetskom ratu ka Manili, američki general Daglas Makartur proglasio je filipinsku prestonicu "otvorenim gradom". Uprkos tome u Manili su 1941, 1942. i 1945. vođene teške borbe američkih i japanskih jedinica, tokom kojih su porušeni mnogi delovi grada.
- 28. 12. - Na četničkoj konferenciji u Vlasenici prihvaćeni nemački i Nedićevi uslovi.
- decembar '41. - maj '42. - "Lijeva skretanja" - partizanski progon neistomišljenika u Crnoj Gori.
Kroz godinu[uredi - уреди]
Rođenja[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- 1. 1. - Eva Ras, glumica, književnica, slikarka
- 6. 1. - Nedžad Salković, pjevač
- 8. 1. - Graham Chapman, engleski komičar (Monty Python) († 1989.)
- 9. 1. - Joan Baez, američka pjevačica folka
- 14. 1. - Faye Dunaway, američka glumica
- 14. 1. - Milan Kučan, predsednik Slovenije
- 21. 1. - Plácido Domingo, španski tenor
- 24. 1. - Slobodanka Caca Aleksić, reditelj, upravnik i umetnički direktor Pozorišta Puž
- 26. 1. - Scott Glenn, glumac
- 30. 1. - Richard Cheney, potpredsjednik SAD
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 1. 2. - László Végel, književnik
- 8. 2. - Nick Nolte, glumac
- 15. 2. - Ružica Meglaj Rimac, košarkašica († 1996)
- 16. 2. - Kim Jong-il, Vrhovni vođa DNR Koreje († 2011)
- 27. 2. - Paddy Ashdown, britanski političar, Visoki predstavnik za BiH
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1. 3. - Zvjezdan Linić, hrvatski katolički svećenik
- 3. 3. - Vlado Milunić, češki arhitekt hrvatskog porijekla
- 3. 3. - Nedeljko Bilkić, pevač
- 4. 3. - Josip Kopjar, hrvatski katolički svećenik († 2004.)
- 4. 3. - Adrian Lyne, filmski režiser
- 5. 3. - Petar Bokun, neuropsihijatar († 2011)
- 12. 3. - Josip Skoblar, nogometaš
- 16. 3. - Bernardo Bertolucci, talijanski filmski redatelj i scenarist
- 15. 3. - Dušan Golumbovski, srpski glumac
- 19. 3. - Jozo Zovko, svećenik franjevac
- 22. 3. - Bruno Ganz, švicarski glumac
- 26. 3. - Richard Dawkins, etolog, evolucionarni biolog, pisac
- 27. 3. - Miki Jevremović, srpski pevač
- 27. 3. - Ivan Gašparovič, predsednik Slovačke
April/Travanj[uredi - уреди]
- 4. 4. - Petar Kralj, srpski glumac († 2011)
- 7. 4. - Gorden Kaye, glumac
- 12. 4. - Bobby Moore, fudbaler, trener († 1993)
- 14. 4. - Julie Christie, glumica
- 16. 4. - Neda Spasojević, srpska glumica († 1981)
- 20. 4. - Mustafa Hasanagić, fudbaler i trener
- 20. 4. - Ryan O'Neal, glumac
- 24. 4. - Richard Holbrooke, američki diplomat, novinski urednik i profesor († 2010.)
- 28. 4. - Ann-Margret, glumica, pevačica
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 3. 5. - Nona Gaprindašvili, šahistkinja, svetska prvakinja
- 6. 5. - Ivica Osim, fudbaler, trener
- 11. 5. - Esad Jogić, bosanskoherceovački novinar i književnik
- 11. 5. - Tatjana Ljujić-Mijatović, član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine
- 11. 5. - Eric Burdon, pevač Animals-a
- 13. 5. - Ritchie Valens, kantautor († 1959)
- 13. 5. - Ana Karić, glumica († 2014)
- 19. 5. - Nora Ephron, novinarka, scenaristkinja, književnica († 2012)
- 23. 5. - Mišo Broz, hrvatski diplomata, Josipov sin
- 24. 5. - Bob Dylan, američki pevač, tekstopisac i muzičar
- 24. 5. - Vladimir Cvetković, košarkaš, generalni sekretar FK Crvena Zvezda
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 1. 6. - Dragoljub Ojdanić, načelnik Generalštaba VJ
- 2. 6. - Charlie Watts, bubnjar The Rolling Stones
- 2. 6. - Stacy Keach, glumac
- 7. 6. - Stanislava Pešić, srpska glumica († 1997)
- 9. 6. - Jon Lord, klavijaturista Deep Purple († 2012)
- 12. 6. - Chick Corea, džez pijanista
- 19. 6. - Václav Klaus, predsednik Češke Republike
- 27. 6. - Krzysztof Kieślowski, filmski režiser († 1996)
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 9. 7. - Helena Buljan, hrvatska glumica
- 10. 7. - Stephen Jay Gould, američki paleontolog, evolucionarni biolog, i povjesničar znanosti († 2002.)
- 14. 7. - Mišo Kovač, hrvatski pjevač zabavne muzike
- 21. 7. - Veljko Rogošić, hrvatski plivač († 2012)
- 23. 7. - Miroslav Jokić, reditelj i glodur Dramskog programa RBg.
- 25. 7. - Timothy John Byford, režiser, scenarista, glumac († 2014)
- 29. 7. - Toma Fila, advokat
- 30. 7. - Paul Anka, kantautor
- 30. 7. - Dragomir Stanojević, Bata Kameni, kaskader
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- 3. 8. - Martha Stewart, TV osoba, preduzetnica
- 3. 8. - Srboljub Milin, glumac
- 10. 8. - Ilija Zovko, glumac († 2009)
- 14. 8. - Vida Ognjenović, poz. reditelj, književnica
- 20. 8. - Slobodan Milošević, predsednik Srbije i SRJ († 2006)
- 27. 8. - Cesária Évora, pevačica († 2011)
- 29. 8. - Boro Drljača, pevač
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 9. 9. - Otis Redding, kantautor († 1967)
- 9. 9. - Dennis Ritchie, tvorac jezika C i ko-kreator Unix-a († 2011)
- 14. 9. - Bogdan Tirnanić, novinar, filmski kritičar († 2009)
- 19. 9. - Mama Cass, članica grupe The Mamas & the Papas († 1974)
- 24. 9. - Linda McCartney, fotografkinja, muzičarka, Paulova supruga († 1998)
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 3. 10. - Chubby Checker, kantautor
- 4. 10. - Anne Rice, američka horor-spisateljica
- 8. 10. - Jesse Jackson, aktivista za ljudska prava
- 10. 10. - Slobodan Vučetić, sudija ustavnog suda Srbije
- 10. 10. - Peter Coyote, glumac
- 11. 10. - Dragan Dragojlović, ekonomista, književnik, ministar vera Srbije
- 13. 10. - Paul Simon, kantautor, muzičar
- 23. 10. - Nesim Tahirović, bosanski slikar
- 24. 10. - Stipan Blažetin, hrvatski književnik († 2001.)
- 26. 10. - Kosta Čavoški, srpski pravnik, političar
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- 5. 11. - Art Garfunkel, pevač, glumac
- 15. 11. - Ilija Jorga, srpski lekar, karatista, svetski šampion
- 20. 11. - Živko Nikolić, filmski reditelj i scenarista († 2001)
- 23. 11. - Franco Nero, italijanski glumac
- 23. 11. - Budimir Košutić, profesor Pravnog fak. u Bg., diplomata
- 26. 11. - Željko Sabol, hrvatski književnik († 1991.)
- 27. 11. (ili 27. 12.?) - Dunja Lango Figenvald Puletić, spikerka, novinarka
- 28. 11. - Laura Antonelli, italijanska glumica
- 30. 11. - Jova Radovanović, muzičar, jedan od sedmorice mladih (ili rođen 1940?)
Decembar/Studeni[uredi - уреди]
- 9. 12. - Beau Bridges, glumac
- 15. 12. - Vladan Živković, glumac
- 31. 12. - Alex Ferguson, fudbaler, menadžer
Kroz godinu[uredi - уреди]
- Mustafa Imamović, historičar
Smrti[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- 4. 1. - Henri Bergson, francuski filozof, nobelovac za književnost (* 1859.)
- 5. 1. - Amy Johnson, avijatičarka (* 1903)
- 8. 1. - Robert Baden Powell, osnivač svjetskog izviđačkog (skautskog) pokreta (* 1857.)
- 10. 1. - Joe Penner, glumac i komičar (* 1904)
- 11. 1. - Emanuel Lasker, matematičar, bivši svetski prvak u šahu (* 1868)
- 13. 1. - James Joyce, irski književnik (* 1882.)
- 23. 1. - Franjo Hanaman, hrvatski izumitelj (* 1878.)
- 29. 1. - Ioannis Metaxas, grčki general i diktator (* 1871)
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 4. 2. - Ivo Kozarčanin, hrvatski književnik (* 1911)
- 7. 2. - Velimir Deželić stariji, književnik, leksikograf (* 1864)
- 18. 2. - Miron Nikolić, episkop pakrački (* 1846)
- 21. 2. - Frederick Banting, kanadski lekar, nobelovac (* 1891)
- 22. 2. - Đuro Arnold, hrvatski filozof, pjesnik (* 1853)
- 28. 2. - Alfonso XIII, bivši kralj Španije (* 1886)
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 6. 3. - Gutzon Borglum, skulptor (* 1867)
- 6. 3. - Vladimir Šterk, jugoslavenski arhitekt (* 1891)
- 7. 3. - Günther Prien, nemački podmorničar (* 1908)
- 8. 3. - Sherwood Anderson, američki književnik (* 1876.)
- 11. 3. - Miloš Savčić, industrijalac, bivši gradonačelnik Beograda (* 1865)
- 15. 3. - Alexej von Jawlensky, njemački slikar ruskog porijekla (* 1864)
- 17. 3. - Joachim Schepke, nemački podmorničar (* 1912)
- 28. 3. - Virginia Woolf, britanska književnica (* 1882.)
- 31. 3. - Lujo Bakotić, pravnik, diplomata, prevodilac (* 1867)
April/Travanj[uredi - уреди]
- 1. 4. - Simeon Dajbapski, jeromonah, svetac (* 1854)
- 3. 4. - Pál Teleki, premijer Mađarske (* 1879)
- 5. 4. - Nigel Gresley, inženjer brzih parnih lokomotiva (* 1876)
- 6. 4. - Miloš Žunjić, vojni pilot JKRV (* 1907)
- 6. 4. - Franc Kulovec, slovenački političar, novinar, duhovnik (* 1884)
- 7. 4. - Miho Klavora, vojni pilot JKRV (* 1905)
- 9. 4. - Henrik Fingerhut, spiker Radio Beograda (* 1910)
- 12. 4. - Vladimir Ćorović, istoričar, akademik SANU, bivši rektor BU (* 1885)
- 13. 4. - Annie Jump Cannon, astronomica (* 1863)
- 17. 4. - Vladimir Ćorović, srpski istoričar (* 1885)
- 17. 4. - Milan Spasić, oficir kraljevske mornarice (* 1909)
- 17. 4. - Sergej Mašera, oficir kraljevske mornarice (* 1912)
- 18. 4. - Ivan Hribar, bivši gradonačelnik Ljubljane (* 1851)
- 30. 4. - Edwin S. Porter, američki pronalazač i filmski režiser (* 1870.)
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 5. 5. - Platon, episkop banjalučki, sveštenomučenik (* 1874)
- 7. 5. - James George Frazer, antropolog (* 1854)
- 8. 5. - Natalija Obrenović, bivša srpska kraljica (* 1859)
- 18. 5. - Milka Trnina, hrvatska operna pjevačica (* 1863.)
- 27. 5. - Günther Lütjens, nemački admiral (* 1889)
- 30. 5. - Prajadhipok, Rama VII, kralj Sijama/Tajlanda (* 1893)
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 1. 6. - Hugh Walpole, književnik (* 1884)
- 2. 6. - Lou Gehrig, igrač bejzbola (* 1903)
- 4. 6. - Wilhelm II, bivši njemački car (* 1859)
- 6. 6. - Louis Chevrolet, automobilista, osnivač kompanije (* 1878)
- 11. 6. - Mustafa Golubić, agent NKVD, heroj SSSR (* 1889)
- 29. 6. - Ignacy Jan Paderewski, pijanista, bivši premijer Poljske (* 1860)
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 7. 7. - Bogdan Lončar, žandarmerijski narednik (* 1907)
- 9. 7. - Božidar Adžija, hrvatski političar i publicist (* 1890.),
- 9. 7. - Otokar Keršovani, hrvatski publicist (* 1902.)
- 9. 7. - Ognjen Prica, narodni heroj (* 1899)
- 10. 7. - Valerijan Pribićević, vikarni episkop sremski (* 1870)
- 11. 7. - Arthur Evans, arheolog (* 1851)
- jul - Aleksandar Savić, učesnik NOB (* 1923)
- 17. 7. - August Cesarec, hrvatski književnik (* 1893.)
- 17. 7. - Pavle Bihali, književnik i izdavač (* 1898)
- 31. 7. - Sonja Marinković, narodni heroj (* 1916)
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- 6. 8. - Sveti mučenici prebilovački, žrtve ustaša
- 7. 8. - Rabindranath Tagore, indijski pisac i filozof, nobelovac (* 1861)
- 8. 8. - Branko Krsmanović, španski borac, narodni heroj (* 1915)
- 14. 8. - Paul Sabatier, francuski hemičar, nobelovac (* 1854)
- 14. 8. - Maksimilijan Kolbe, svetac (* 1894)
- 15. 8. - Pavle Pap Šilja, narodni heroj (* 1914)
- 15. 8. - Matija Vidaković, španski borac, narodni heroj (* 1907)
- kolovoz - Pavle Bastajić, revolucionar (* 1890)
- avgust - Sava, episkop gornjokarlovački, sveštenomučenik (* 1884)
- 19. 8. - Isidor Baruh, narodni heroj (* 1910)
- 31. 8. - Veselin Misita, potpukovnik JVuO (* 1904)
- 31. 8. - Marina Cvetajeva, pesnikinja (* 1892)
- 31. 8. - Željko Selinger, liječnik, humanist (* 1903)
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 5. 9. - Slavko Munćan, narodni heroj (* 1910)
- 11. 9. - Marija Spiridonova, ruska revolucionarka (* 1884)
- septembar - Đuro Strugar, narodni heroj (* 1912)
- septembar - Mihalj Servo, narodni heroj (* 1900)
- 18. 9. - Fred Karno, pozorišni impresario (* 1866)
- 19. 9. - Marijana Gregoran, narodni heroj (* 1921)
- 25. 9. - Rade Jovanović (narodni heroj) (* 1904)
- 26. 9. - Živojin Balugdžić, diplomata (* 1868)
- 28. 9. - Radojka Lakić, narodni heroj (* 1917)
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 5. 10. - Louis Brandeis, bivši sudija Vrhovnog suda SAD (* 1856)
- 6. 10. - David Pajić, narodni heroj (* 1911)
- 14. 10. - Bajram Šabani, narodni heroj (* 1922)
- 15. 10. - August Heler, austrijski učesnik NOB
- oktobar - Pavao Wertheim, jugoslavenski zoolog (* 1910)
- 17. 10. - Mahmut Bušatlija, narodni heroj (* 1915)
- 20. 10. - Marko Orešković, španski borac, narodni heroj (* 1895)
- 20. 10. - Aleksej Jelačić, istoričar, publicista (* 1892)
- 20. 10. - Ljubiša Miodragović, narodni heroj (* 1913)
- 25. 10. - Robert Delaunay, slikar (* 1885)
- 29. 10. - Milan Blagojević, španski borac, narodni heroj (* 1905)
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- 6. 11. - Jovan Deroko, kapetan JVuO (* 1912)
- novembar - Mitar Trifunović, revolucionar, narodni heroj (* 1880)
- 17. 11. - Ernst Udet, nemački letački as iz I sv. rata (* 1896)
- 18. 11. - Walther Hermann Nernst, nemački hemičar, nobelovac (* 1864)
- 18. 11. - Josip Kraš, narodni heroj (* 1900)
- 18. 11. - Veljko Dugošević, narodni heroj (* 1910)
- 22. 11. - Werner Mölders, nemački letački as (* 1913)
- 27. 11. - Nada Purić, narodni heroj (* 1903)
- 29. 11. - Živojin Pavlović, komunistički disident (* 1898)
- 29. 11. - Dragojlo Dudić, predsednik GNOO Srbije, narodni heroj (* 1887)
- 29. 11. - Dušan Jerković, narodni heroj (* 1914)
Decembar/Studeni[uredi - уреди]
- 2. 12. - Edward Rydz-Śmigły, maršal Poljske (* 1886)
- 9. 12. - Eduard von Böhm-Ermolli, austrougarski i nemački feldmaršal (* 1856)
- 11. 12. - Ratko Mitrović, narodni heroj (* 1913)
- 15. 12. - Drinske mučenice, pet časnih sestara Družbe kćeri Božje ljubavi, koje su ubili četnici
- decembar - Roman Filipčev, jugoslovenski revolucionar, učesnik španskog i Velikog otadžbinskog rata (* 1895)
- 17. 12. - Miloš Matijević Mrša, narodni heroj (* 1902)
- 17. 12. - Vukica Mitrović, narodni heroj (* 1912)
- 17. 12. - Aleksandar Mišić, major JVuO (* 1891)
- 20. 12. - Sima Pogačarević Simpo, narodni heroj (* 1908)
- 29. 12. - Rajka Baković, narodni heroj (* 1920)
Kroz godinu[uredi - уреди]
- Geca Kon, izdavač (* 1873)
- Petar Zimonjić, mitropolit dabrobosanski, sveštenomučenik (* 1866)
- Žiga Hirschler, skladatelj, glazbeni kritičar (* 1894)
- Ivica Hiršl, bivši gradonačelnik Koprivnice (* 1905)
- Teofan Kosanović, iguman Gomirja (* 1881)
Nobelove nagrade[uredi - уреди]
- Nisu dodijeljene nagrade
Vidi takođe:[uredi - уреди]
- Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji
- Hronologija ustaških zločina 1941.
- Hronologija NOB-a 1941. godina
- Godišnji kalendar
Literatura/Spoljne veze[uredi - уреди]
- Istorijska čitanka 4, Drugi svetski rat [1]
- Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945, događaji 1941, partizanska perspektiva: januar, februar, mart, april, maj, jun, jul, avgust, septembar, oktobar, novembar, decembar (ima dosta slovnih grešaka).