1965
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | > | >>
Gregorijanski | 1965 MCMLXV |
Ab urbe condita | 2718 |
Islamski | 1384 – 1385 |
Iranski | 1343 – 1344 |
Hebrejski | 5725 – 5726 |
Bizantski | 7473 – 7474 |
Koptski | 1681 – 1682 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2020 – 2021 |
- Shaka Samvat | 1887 – 1888 |
- Kali Yuga | 5066 – 5067 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4601 – 4602 |
- 60 godina | Yin Drvo Zmija (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11965 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1965 (MCMLXV) bila je redovna godina koja počinje u petak (link pokazuje kalendar).
Događaji[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- 4. 1. - Predsednik SAD Lindon Džonson u govoru o stanju nacije objavljuje svoj program "Veliko društvo" (eliminacija siromaštva i rasne nepravde).
- 21. 1. - Radivoj Korać (OKK Beograd) dao 99 koševa Asviku iz Stokholma u Hali sportova na sajmištu.
- 24. 1. - Umro Winston Churchill.
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 6. 2. - Sovjetski premijer Aleksej Kosigin stigao u posetu Hanoju.
- 6/7. 2. - Viet Cong izveo napad na logor Holloway, poginulo osam američkih vojnika.
- 7 - 24. 2. - Operacija Flaming Dart, američki vazdušni udari na Severni Vijetnam (odmazda za napad na Camp Holloway).
- 15. 2. - Inaugurirana nova zastava Kanade.
- 18. 2. - Gambija nezavisna od Velike Britanije.
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 2. 3. - Počinje Operacija Rolling Thunder, kampanja bombardovanja Severnog Vijetnama koja traje do novembra 1968 (strateški neuspeh SAD).
- 7. 3. - Državna policija brutalno razbila marš aktivista za ljudska prava u Selmi, Alabama.
- 8. 3. - U Južni Vijetnam kod Da Nanga stiže 3.500 američkih marinaca - prve borbene trupe (vojni savetnici prisutni već godinama).
- 9. 3. - Dr. Martin Luther King, Jr. drži molitvenu službu na mostu u Selmi, beli suprematisti tokom dana pretukli belog sveštenika u gradu, koji umire dva dana kasnije.
- 18. 3. - Aleksej Leonov hodao svemirom 12 minuta, napustivši Voshod 2.
- 20. 3. - Pesma Evrovizije 1965 - luksemburška numera na prvom mestu, jugoslovenski predstavnik Vice Vukov 12.
- 21. 3. - Marševi od Selme do Montgomeryja: Martin Luther King, Jr. vodi 3.200 aktivista iz Selme u Montgomery, glavni grad Alabame (25. 3. ih stiže 25.000).
- 22. 3. - Nicolae Ceaușescu postao prvi sekretar Rumunske KP.
- 23. 3. - Gemini 3 nosi prvu američki dvočlanu posadu u orbitu.
- 30. 3. - Pogreb Viole Liuzzo, domaćice iz Detroita koju su ubili Klanovci nakon marša Selma-Montgomery.
- 30. 3. - Ispred američke ambasade u Sajgonu eksplodirala auto-bomba, poginulo dvoje Amerikanaca i 19 Vijetnamaca.
- mart - Sastanak predstavnika 14 nesvrstanih zemalja u Beogradu poziva na dogovorno rešenje vijetnamskog konflikta (SAD pozdravljaju, Kina osuđuje "Titoističku kliku")[1].
April/Travanj[uredi - уреди]
- 4. 4. - Donet Zakon o radio-difuznim ustanovama SFRJ.
- 5. 4. - 37. dodela Oskara: My Fair Lady osam nagrada, uključujući za najbolji film, pet za Mary Poppins (Julie Andrews najbolja glumica).
- 6. 4. - Lansiran satelit Intelsat I (Early Bird)
- 8. 4. - Počinju čarke između indijskih i pakistanskih snaga u Kašmiru.
- 9. 4. - Otvoren Astrodome u Houstonu, Texas, prvi stadion sa kupolom.
- 18. 4. - Posvećena makedonska crkva Sv. Klimenta Ohridskog u Torontu.
- 23. 4. - Marko Nikezić sekretar inostranih poslova umesto Koče Popovića[2].
- 24. 4. - Pobuna protiv vojne vlasti u Dominikanskoj Republici, traži se povratak predsednika Juana Boscha svrgnutog 1963 - dolazi do građanskog rata.
- 24. 4. - Che Guevara stigao u Kongo gde je u toku Pobuna Simba (otići će u novembru, bolestan i razočaran).
- 28. 4. - Američka okupacija Dominikanske Republike (1965-66): američke trupe poslate kako bi se "sprečila nova Kuba".
- 29. 4. - Australija šalje pešadijski bataljon u Južni Vijetnam (stižu 2. 6.).
- 30. 4. - Mihajlo Mihajlov osuđen u Zadru na devet meseci zbog osude sovjetskih konc-logora[3], Vrhovni sud Hrvatske promenio u pet meseci uslovno[1].
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 1. 5. - Pomorski okršaj Republike Kine i NR Kine kod ostrva Dongyin - obe strane tvrde da su pobedile.
- 12. 5. - Zapadna Nemačka i Izrael uspostavili diplomatske odnose.
- 17. 5. - Predsednik Indonezije Sukarno podržao predlog komunista da se osnuju oružane snage seljaka i radnika, ali vojska to odbacuje.
- 21. 5. - Na Berkliju počinje najveći Teach-in (obrazovni forum) i protest protiv rata u Vijetnamu; osnovan Vietnam Day Committee, koalicija grupa koja će organizovati više manifestacija protiv rata.
- 25. 5. - Revanš Ali - Liston - nova Alijeva pobeda, "fantomskim udarcem".
- maj - jun - Obilne kiše i poplave oko Dunava i drugih reka, čije je efekte predsednik Tito uporedio sa zemljotresom u Skoplju 1963.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 3. 6. - Gemini 4: Edward Higgins White je prvi Amerikanac koji hoda svemirom.
- 7. 6. - Eksplozija metana u rudniku uglja u Kaknju, poginulo 128 rudara.
- 9-13. 6. - Viet Cong nanosi gubitke u bici za Dong Xoai u Južnom Vijetnamu.
- 18. 6. - 1. 7. - Predsednik Tito u poseti SSSR.
- 19. 6. - Alžirski predsednik Ahmed Ben Bella zbačen od Houari Boumediene-a.
- jun - Pokušaj ubistva Andrije Klarića, jugoslovenskog konzula u Minhenu (uhapšeno sedam hrvatskih emigranata).
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 1. 7. - Hrvatski emigranti ranili bivšeg jugoslovenskog diplomatu Berislava Diderića, njegovu ženu i kćerku, koji žive u egzilu u Zap. Nemačkoj.
- 14. 7. - Mariner 4 proleće pored Marsa, poslaće prve fotografije neke planete na Zemlju.
- 15. 7. - Grčki kralj Konstantin smenio vladu Jorgosa Papandreua.
- 19. 7. - Inauguriran tunel Mont Blanc, dužine 11,6 km.
- 24. 7. - Jedan američki F-4 Phantom je prvi avion oboren PVO raketom iznad Vijetnama.
- 25. 7. - Bob Dylan "prešao na elektriku" na Newport Folk Festival-u, kulminacija tzv. "električne kontroverze".
- 26. 7. - Maldivi nezavisni od V. Britanije.
- 26. 7. - Za američki dolar 1250 jugoslovenskih dinara (umesto 750), što izaziva poskupljenja. Stupanje na snagu privredne reforme, sa smanjivanjem državne intervencije i unošenjem tržišnih elemenata, uz sporazum sa MMF i puno članstvo u GATT. Očekuje se otpuštanje velikog broja radnika[1].
- 28. 7. - Vijetnamski rat: američki predsednik Džonson najavljuje slanje 44 bataljona u Vijetnam (povećanje sa 75.000 na 125.000 vojnika) i povećanje mesečne regrutacije sa 17.000 na 35.000.
- 30. 7. - Džonsonov Rat siromaštvu: Zakon o socijalnoj sigurnosti ustanovljava programe zdravstvenog osiguranja Medicare (stari i invalidi) i Medicaid (siromašni).
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- 1. 8. - Denominacija dinara: 100 (starih) dinara postaje 1 novi dinar.
- 6. 8. - Predsednik SAD Džonson potpisao Zakon o glasačkim pravima (odgovor na martovske događaje u Selmi, Alabama).
- 9. 8. - Singapur isključen iz Malezije (zbog rasnih nereda).
- 11-15. 8. - Rasni neredi u Los Angeleskom Wattsu - 34 mrtvih i 40 miliona dolara štete.
- 15. 8. - Bitlsi sviraju pred 55.000 ljudi na njujorškom Shea Stadium-u.
- 18. 8. - Operation Starlite, američki marinci uništili vijetkongovsko uporište na poluostrvu Van Tuong, provincija Quang Ngai.
- 19. 8. - Aušvički proces u Frankfurtu: 66 bivših SS-ovaca dobilo doživotne kazne.
- 30. 8. - Bob Dylan izdao uticajni album Highway 61 Revisited.
- avgust-septembar - Indo-pakistanski rat 1965. (Drugi kašmirski rat).
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 6. 9. - Pakistanska armija odbranila Lahore i još neke tačke (danas Dan odbrane u Pakistanu).
- 7. 9. - Južnovijetnamske i američke snage počinju Operation Piranha na poluostrvu Batangan.
- 14. 9. - Počinje četvrti i konačni period Drugog vatikanskog koncila.
- 28. 9. - Počela erupcija vulkana Taal na filipinskom Luzonu, stotine mrtvih.
- 29. 9. - Fidel Castro iznenada objavljuje da svi koji to žele mogu otići u Ameriku, preko luke Camarioca (10. 10. - 15. 11.).
- septembar - Početak umerene ekonomske reforme u SSSR ("Kosiginova reforma").
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 30. 9./1. 10. - Šestorica generala oteta i ubijena u Jakarti, Indonezija - "Pokret 30. septembra" tvrdi da želi sprečiti CIA-in puč protiv Sukarna.
- 1 - 2. 10. - General Suharto suzbio pobunu u Džakarti, za koju je okrivljena komunistička partija - tokom meseca počinju masovna ubijanja komunista.
- 3. 10. - Kastro objavio da je Che Guevara dao ostavku na funkcije i napustio zemlju.
- 8. 10. - Indonežanska vojska organizovala demonstracije u Džakarti, spaljeno sedište Indonežanske KP.
- 9. 10. - Južnokorejska brigada stiže u Južni Vijetnam.
- 11. 10. - Myra Hindley uhapšena zbog Moors ubistava, četiri dana nakon partnera Iana Brady-ja.
- 20. 10. - Otvorena zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.
- 27. 10. - Vojni diktator Brazila Humberto de Alencar Castelo Branco ukinuo postojeće partije i vratio sebi vanredna ovlašćenja.
- 28. 10. - Papa Pavao VI. objavio da Židovi nisu kolektivno odgovorni za Isusovu smrt.
- 29. 10. - Marokanski političar Mehdi Ben Barka ("marokanski Če Gevara") nestao u Parizu.
- 30. 10. - Američki marinci odbili jak napad kod Da Nanga.
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- 2. 11. - Kveker Norman Morrison se zapalio ispred Pentagona, protestujući protiv Vijetnamskog rata.
- 6. 11. - Počinju "Letovi slobode": SAD i Kuba dogovorili vazdušni prevoz za Kubance koji žele otići (traje do 1974?).
- 8. 11. - Formiran Britanski teritorij Indijskog oceana.
- 8. 11. - Days of our Lives kreće u SAD.
- 8-12. 11. - Italijanski premijer Aldo Moro posetio Jugoslaviju.
- 9. 11. - Nestanak struje (blackout) na severoistoku SAD i delu Kanade.
- 10. 11. - Počeo sa radom Treći program Radio Beograda, posvećen kulturi i umetnosti.
- 11. 11. - Beli režim u Južnoj Rodeziji (Zimbabve) jednostrano proglasio nezavisnost od Velike Britanije - niko ih ne priznaje, padaju pod sankcije UN.
- 14 - 18. 11. - Bitka za Ia Drang, prvi veći okršaj regularnih snaga SAD i Severnog Vijetnama, obe strane tvrde da su pobedile.
- 24. 11. - Kongo: general Mobutu zbacio predsednika Kasa-Vubua (ostaje na vlasti do 1997).
- 26. 11. - Lansiranjem satelita Astérix 1 Francuska postaje treća zemlja koja je to samostalno uradila (šesta zemlja koja je slala satelit).
- 27. 11. - Desetine hiljada protestuju protiv Vijetnamskog rata ispred Bele kuće i Vašingtonovog spomenika.
- 27. 11. - Prvi Acid test u Santa Cruzu, Kalifornija.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 7. 12. - Katoličko-pravoslavna zajednička deklaracija 1965. - povučene uzajamne ekskomunikacije iz 1054.
- 19. 12. - Charles de Gaulle reizabran za predsednika Francuske (pobedio Mitterranda sa 55 prema 45% glasova).
- 21. 12. - Sovjetski naučnici osudili Staljinovog pseudonaučnika Trofima Lisenka.
- 22. 12. - Premijera filma "Doktor Živago".
- 30. 12. - Ferdinand Marcos postaje predsednik Filipina (ostaje do 1986).
- 31.12./1. 1. - Jean-Bédel Bokassa tokom novogodišnje noći izvodi vojni udar u Centralnoafričkoj Republici.
Tokom godine[uredi - уреди]
- Planeta ima 3.334.874.000 stanovnika.
- Miloš Crnjanski se iz Londona vratio u Jugoslaviju.
- Savezno izvršno veće donelo odluku da jugoslovenski građani mogu putovati u inostranstvo bez izlaznih viza.
- Izgrađena HE Senj [1], kao i HE Dubrovnik [2].
- Zaplovio naš najstariji trajekt "Sveti Stefan" (u saobraćaju do 1997).
- Branko Vukelić, pripadnik obaveštajne grupe Riharda Zorgea u Japanu tokom rata, dobio sovjetskim Ordenom otadžbinskog rata prvog reda.
1965. u temama[uredi - уреди]
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Petar Stambolić
- Predsednik Savezne skupštine: Edvard Kardelj
- Nove države (Rodezija, današnji Zimbabve, nije bila priznata):
- Televizija. TV serije: "Licem u naličje", "Hiljadu zašto?" (TV Beograd); "Dileme" (TV Zagreb).
Rođenja[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 4. 1. - Julia Ormond, glumica
- 5. 1. - Vinnie Jones, fudbaler, glumac
- 5. 1. - Patrik Sjöberg, skakač u vis
- 9. 1. - Bisera Boškailo, bosanskohercegovačka književnica i prevodilac
- 9. 1. - Haddaway, pevač
- 9. 1. - Joely Richardson, glumica
- 14. 1. - Šamil Basajev, terorista († 2006)
- 15. 1. - James Nesbitt, glumac
- 16. 1. - Goca Božinovska, pevačica
- 19. 1. - Andrija Mandić, političar u Crnoj Gori
- 27. 1. - Alan Cumming, glumac
- 29. 1. - Dominik Hašek, hokejaški golman
- 1. 2. - Fuad Kovač, bosanskohercegovački književnik i novinar
- 1. 2. - Brandon Lee, glumac († 1993)
- 1. 2. - Sherilyn Fenn, glumica
- 1. 2. - Stéphanie de Monaco, princeza
- 1. 2. - Ranko Zidarić, glumac
- 5. 2. - Gheorghe Hagi, fudbaler
- 7. 2. - Chris Rock, glumac, komičar
- 9. 2. - Velimir Perasović, hrvatski košarkaš i košarkaški trener
- 15. 2. - Nebojša Bakočević, glumac
- 18. 2. - Dr. Dre, reper, producent
- 22. 2. - Esad Plavi, pjevač
- 22. 2. - Jasmin Muharemović, pjevač
- 23. 2. - Michael Dell, osnivač Dell Inc.
- 24. 2. - Kristin Davis, glumica
- 26. 2. - Zoran Radosavljević, pilot RV VJ († 1999)
- 3. 3. - Dragan Stojković Piksi, srpski fudbaler, Zvezdina zvezda
- 13. 3. - Vesna Trivalić, srpska glumica
- 13. 3. - Mario Kopić, filozof, publicist
- 14. 3. - Darinko Kosor, hrvatski političar
- 25. 3. - Sarah Jessica Parker, glumica, producent
- 28. 3. - Srđan Todorović Žika, srpski glumac i muzičar
- 30. 3. - Piers Morgan, novinar
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 1. 4. - Božidar Đelić, srpski političar
- 4. 4. - Robert Downey, Jr., glumac
- 9. 4. - Paulina Porizkova, model, glumica
- 14. 4. - Borut Bilač, atletičar
- 16. 4. - Jovan Ćulibrk, vikarni episkop lipljanski
- 1. 5. - Maja Maršićević Tasić, novinarka, političar († 2001)
- 2. 5. - Slobodan Vuksanović, srpski političar
- 10. 5. - Linda Evangelista, supermodel
- 16. 5. - Mehmet Murat İldan, turski pisac
- 16. 5. - Krist Novoselic, basista "Nirvane"
- 25. 5. - Yahya Jammeh, predsednik Gambije
- 27. 5. - Pat Cash, teniser
- 31. 5. - Brooke Shields, glumica, model
- 1. 6. - Nigel Short, šahista
- 2. 6. - Franjo Arapović, košarkaš
- 4. 6. - Mick Doohan, motociklista
- 7. 6. - Damien Hirst, umetnik
- 7. 6. - Dragan Primorac, genetičar, ministar u vladi RH
- 9. 6. - Zorana Pavić, pevačica
- 10. 6. - Elizabeth Hurley, glumica, model
- 11. 6. - Davor Moravek, hrvatski liječnik i pisac
- 19. 6. - Mirsad Tuka, bosanskohercegovački glumac
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 6. 7. - Teofil Pančić, novinar, kolumnista
- 9. 7. - Anthony Romero, američki advokat i aktivista
- 10. 7. - Mitar Mrkela, fudbaler
- 18. 7. - Eva Ionesco, glumica, režiser
- 19. 7. - Zvezdan Jovanović, pripadnik JSO
- 23. 7. - Slash (glazbenik), gitarista Guns N' Roses
- 31. 7. - J. K. Rowling, književnica, tvorac Harry Potter-a
- 1. 8. - Sam Mendes, filmski režiser
- 2. 8. - Refik Šabanadžović, fudbaler
- 6. 8. - Stéphane Peterhansel, reli-vozač
- 11. 8. - Viola Davis, glumica
- 14. 8. - Emmanuelle Béart, glumica
- 14. 8. - Terry Richardson, fotograf
- 19. 8. - Kyra Sedgwick, glumica
- 24. 8. - Reggie Miller, košarkaš
- 28. 8. - Shania Twain, country kantautorka
- 2. 9. - Lennox Lewis, bokser
- 3. 9. - Charlie Sheen, glumac
- 6. 9. - Predrag J. Marković, istoričar
- 7. 9. - Darko Pančev, fudbaler
- 11. 9. - Bašar al-Asad, predsednik Sirije
- 11. 9. - Moby, muzičar
- 14. 9. - Dmitrij Medvedev, premijer, predsednik Rusije
- 19. 9. - Gilles Panizzi, reli-vozač
- 21. 9. - Cheryl Hines, glumica, režiser
- 22. 9. - Dan Bucatinsky, američki glumac
- 25. 9. - Scottie Pippen, košarkaš
- 26. 9. - Petro Porošenko, predsenik Ukrajine
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 4. 10. - Dragan Jovanović, srpski glumac
- 10. 10. - Chris Penn, američki filmski glumac († 2006)
- 14. 10. - Steve Coogan, glumac, komičar
- 17. 10. - Amir Kazić Leo, bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike
- 20. 10. - Arijana Čulina, glumica
- 2. 11. - Nataša Mićić, v.d. predsednika Srbije
- 6. 11. - Greg Graffin, pevač Bad Religion
- 10. 11. - Jonas Åkerlund, režiser video spotova
- 11. 11. - Max Mutchnick, američki producent i scenarista
- 12. 11. - Bojan Suđić, srpski dirigent
- 17. 11. - Goran Grgić, glumac
- 19. 11. - Laurent Blanc, fudbaler, trener
- 19. 11. - Slobodan Milosavljević, srpski političar
- 21. 11. - Björk, kantautorka, muzičar
- 21. 11. - Alexander Siddig, glumac
- 23. 11. - Rodion Gataulin, skakač motkom
- 23. 11. - Lidija Bajuk, pjesnikinja, kantautorica
- 26. 11. - Željko Jovanović, hrvatski političar
- 30. 11. - Ben Stiller, glumac, komičar
- 3. 12. - Katarina Witt, klizačica
- 14. 12. - Aljoša Asanović, nogometaš
- 17. 12. - Damir Uzunović, bosanskohercegovački književnik
- 17. 12. - Jasna Šekarić, sportski strelac
- 18. 12. - Igor Milanović, vaterpolista
- 31. 12. - Gong Li, glumica
- ? - Niko Barun, ilustrator
- ? - Vladimir Arsenijević, književnik
- ? - Maja Žeželj, TV voditeljka
- ? - Saša Radulović, srpski ekonomista, političar
- ? - Edin Karamazov, lautaš
Smrti[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 4. 1. - T. S. Eliot, književnik, nobelovac (* 1888)
- 10. 1. - Vlastimir Pavlović Carevac, srpski violinista (* 1895)
- 11. 1. - Paun Meždinović, pronalazač bakarne rude u Boru (* 1887)
- 14. 1. - Jeanette MacDonald, pevačica, glumica (* 1903)
- 24. 1. - Winston Churchill, britanski državnik, nobelovac za književnost (* 1874)
- 28. 1. - Maxime Weygand, francuski general (* 1867)
- 15. 2. - Nat King Cole, pevač, džez-pijanista (* 1919)
- 21. 2. - Malcolm X, američki crnački aktivist i revolucionar (* 1925.)
- 23. 2. - Stan Laurel, glumac, komičar (* 1890)
- 4. 3. - Ante Antić, franjevac, svećenik (* 1893)
- 6. 3. - Margaret Dumont, glumica (* 1882)
- 13. 3. - Fan S. Noli, pesnik, bivši premijer Albanije (* 1882)
- 14. 3. - Stanko Premrl, slovenski skladatelj (* 1880)
- 18. 3. - Faruk I, bivši kralj Egipta (* 1920)
- 19. 3. - Gheorghe Gheorghiu-Dej, lider Rumunije (* 1901)
- 25. 3. - Viola Liuzzo, aktivistkinja za ljudska prava (* 1925)
- 29. 3. - Zlatko Baloković, violinista (* 1895)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 7. 4. - Dragiša Brašovan srpski arhitekta (* 1887)
- 13. 4. - Aleksandar Ehrmann, bivši industrijalac, filantrop (* 1879)
- 16. 4. - Sydney Chaplin, glumac, Charliejev brat i menadžer (* 1885)
- 21. 4. - Edward Victor Appleton, fizičar, nobelovac (* 1892)
- 27. 4. - Edward R. Murrow, RTV novinar (* 1908)
- 18. 5. - Eli Cohen, izraelski špijun u Siriji (* 1924)
- 21. 5. - Geoffrey de Havilland, pionir avijacije i konstruktor (* 1882)
- 29. 5. - Milan Zloković, arhitekta (* 1898)
- 14. 6. - Hasan Brkić, bh. društveno-politički radnik, narodni heroj (* 1913)
- 20. 6. - Bernard Baruch, finansijer, predsednički savetnik (* 1870)
- 22. 6. - David O. Selznick, filmski producent (* 1902)
- 22. 6. - Petar Šain, slikar (* 1885)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 7. 7. - Moshe Sharett, bivši premijer Izraela (* 1894)
- 14. 7. - Pavle Beljanski, pravnik, diplomata, kolekcionar (* 1892)
- 14. 7. - Adlai Stevenson II, američki političar (* 1900)
- 19. 7. - Syngman Rhee, prvi predsednik Južne Koreje (* 1875)
- 27. 8. - Le Corbusier, francuski arhitekt švicarskog porijekla (* 1887.)
- 4. 9. - Albert Schweitzer, alzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik (* 1875.)
- 8. 9. - Dorothy Dandridge, glumica, pevačica (* 1922)
- 16. 9. - Fred Quimby, producent crtanih filmova (* 1886)
- 27. 9. - Clara Bow, glumica (* 1905)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 11. 10. - Dorothea Lange, fotograf (* 1895)
- 26. 10. - Sylvia Likens, žrtva zločina (* 1949)
- 4. 11. - Krsto Odak, skladatelj (* 1888)
- 13. 11. - Vladimir Petković, arheolog i istoričar umetnosti, srpski akademik (* 1874)
- 24. 11. - Abdullah Al-Salim Al-Sabah, prvi emir Kuvajta (* 1895)
- 25. 11. - Myra Hess, pijanistkinja (* 1890)
- 10. 12. - Dimitrije Sergejevski, arheolog (* 1886)
- 11. 12. - Đuro Tiljak, hrvatski slikar (* 1895.)
- 16. 12. - William Somerset Maugham, engleski pripovjedač i dramatičar (* 1874.)
- 24. 12. - Risto Stefanović, društveno-politički radnik (* 1886)
- ? - Josip Mikl, konstruktor aviona (* 1885)
- ? - Vojislav Milojević, general kraljevske vojske (* 1873)
- ? - Budimir Hristodulo, arhitekta (* 1892)
Nobelova nagrada za 1965. godinu[uredi - уреди]
- Fizika: Richard Feynman, Julian Schwinger i Shinichiro Tomonaga
- Kemija: Robert B. Woodward
- Fiziologija i medicina: François Jacob, André Lwoff i Jacques Lucien Monod
- Književnost: Mihail Šolohov
- Mir: UNICEF - Dječja fondacija UN-a
Reference[uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 Collier's Year Book za 1965 (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ Marko Nikezic -- New Yugoslav Foreign Minister, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ Tito and Mihajlov -- Facts are Merciless, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
Spoljne veze[uredi - уреди]
- Grlom u jagode 1965, YouTube
- Yugoslavia's Self-Management System: Fifteen Years After, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- 20th Anniversary of Radio Prishtina, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Professor Mihajlov's Moscow Summer and Belgrade Winter, S.Stanković, OSA-RFE
- Marko Nikezic -- New Yugoslav Foreign Minister, S.Stanković, OSA-RFE
- Slovenian Poet: Against Socialism a La Louis XIV, S.Stanković, OSA-RFE