11. 11.
Izvor: Wikipedia
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
11. novembra/studenog (11. 11.) je 315. dan godine po gregorijanskom kalendaru (316. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 50 dana.
Sadržaj/Садржај
Događaji[uredi - уреди]
- 43. pne. - Oporučni glavni nasljednik i Cezarov usvojeni sin Gaj Julije Cezar Oktavijan, vojskovođa Marko Antonije i raniji vođa konjanika Aemilius Lepidus sklopili su u Bologni trojni savez - trijumvirat. Taj drugi trijumvirat u povijesti Rimskog Carstva dobio je od Senata pune ovlasti na pet godina kako bi u njegovu korist riješio građanski rat koji je izbio nakon Cezarova ubojstva.
- 1202. — započinje križarska opsada Zadra.
- 1444. — otomanska vojska pod vodstvom Murat II. pobjeđuje križare u bitci kod Varne.
- 1848. — Kod Varaždina je ban Josip Jelačić prešao Dravu.
- 1853. — uništenje otomanske flote kod Sinopa.
- 1889. — Vašington je postala 42. država SAD-a.
- 1914. — započinje Bitaka kod Lvova.
- 1918. — sklopljeno primirje između pobedničke Antante i nemačke vojske u Kompijenjskoj šumi (Francuska), čime je okončan Prvi svetski rat.
- 1940. — britanski napad kojim su u luci Taranto napadom torpednih aviona onesposobljena tri italijanska bojna broda.
- 1965. — Rodezija se proglasila nezavisnost jednostrano.
- 1975 Angola je stekla nezavisnost od Portugala.
- 1989. — Posle pada Berlinskog zida, prva stanica duhova je otvorena
.
Rođenja[uredi - уреди]
- 1821. — Fjodor Mihajlovič Dostojevski, ruski književnik, romanopisac, novelist i publicist.
- 1885 Džordž Smit Paton ( u. 1945).
- 1965. — Max Mutchnick, američki producent i scenarista
.
Smrti[uredi - уреди]
- 1855. — Søren Kierkegaard, danski filozof, teolog i književnik (r. 1813.).
- 1917. — Liliuokalani (r. 1838), posljednja havajska kraljica.
- 2004. — Jaser Arafat, palestinski političar. (r.1929).
.
Praznici i dani sećanja[uredi - уреди]
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar