1985
Izvor: Wikipedia
- Ovo je članak o godini 1985.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vijekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
Decenija: | 1950-e 1960-e 1970-e – 1980-e – 1990-e 2000-e 2010-e |
Godine: | 1982 1983 1984 – 1985 – 1986 1987 1988 |
Gregorijanski | 1985 MCMLXXXV |
Ab urbe condita | 2738 |
Islamski | 1405 – 1406 |
Iranski | 1363 – 1364 |
Hebrejski | 5745 – 5746 |
Bizantski | 7493 – 7494 |
Koptski | 1701 – 1702 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2040 – 2041 |
- Shaka Samvat | 1907 – 1908 |
- Kali Yuga | 5086 – 5087 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4621 – 4622 |
- 60 godina | Yin Drvo Vo(l) (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11985 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1985 bila je redovna godina koja počinje u utorak (link pokazuje kalendar).
- Međunarodna godina mladosti (UN)
Događaji[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- + Obavljen prvi mobilni telefonski razgovor u V. Britaniji.
- + Ukinuto ograničenje za putovanje iz Jugoslavije (odgovarajući depozit u banci).
- 13. 1. - Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.
- 14. 1. - Hun Sen došao na čelo vlade NR Kampućije (Kambodže).
- 15. 1. - Brazilski Kongres za predsjednika bira Tancreda Nevesa i time formalno završava 21-godišnji period vojne diktature.
- 23. 1. - Zbog nedostatka dokaza, odustalo se od suđenja prevodiocu Pavlušku Imširoviću, jednom od Beogradske šestorice. On objavljuje štrajk glađu u znak solidarnosti sa ostalima; još trojici (Milić, Olujić, Nikolić) optužbe snižene iz "zavere" u "neprijateljsku propagandu".
- januar - Jugoslavija optužuje Rumuniju da prekomerno koristi Đerdapsku akumulaciju, u vreme veoma niskog vodostaja Dunava.
- januar - Dobro posećena konferencija "Slovenačka nacija i kultura" u organizaciji društva književnika - suverenitet nacije će se braniti po svaku cenu.
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 4. 2. - Trojica beogradskih intelektualaca - sociolog Milan Nikolić, radio-tehničar Dragomir Olujić i Miodrag Milić - osuđeni na jednu do dve godine zatvora zbog "širenja neprijateljske propagande" (relativno blago, samo će Milić biti u zatvoru).
- 9 - 10. 2. - U Sarajevu šampionat u ženskom brzom klizanju (Allround Speed Skating), sve tri medalje uzimaju klizačice iz Istočne Nemačke.
- 12. 2. - Uhapšen Vladimir Šeks, advokat Vladimira Mijanovića, jednog od Beogradske šestorice. Odslužiće 7-mesečnu kaznu.
- 16. 2. - Izrael počinje povlačenje trupa iz Libana.
- 19. 2. - Na beogradskom Konjarniku ubijen kriminalac Ranko Rubežić - ovo se smatra prvom "sačekušom".
- 20. 2. - U Irskoj je, i pored žestokog protivljenja rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.
- 26. 2. - Jugoslavija i MMF dogovorile novi jednogodišnji stand-by kredit od 300 miliona dolara (u zamenu za ekonomska prilagođavanja u zemlji).
- 28. 2. - Privremena IRA izvela minobacački napad na jednu policijsku stanicu u Severnoj Irskoj - poginulo devet policajaca.
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1. 3. - U Urugvaju je preuzeo vlast predsednik Hulio Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj južnoameričkoj zemlji.
- 3. 3. - Zemljotres u Čileu M 8.0 - 177 mrtvih, milion bez krova.
- 7. 3. - U SAD izdata pesma We Are the World za pomoć gladnima u Etiopiji.
- 8. 3. - Auto-bomba ubila 80 ljudi u Bejrutu - meta je bio klerik Mohammad Hussein Fadlallah, osumnjičena CIA.
- 11. 3. - Mihail Gorbačov postaje generalni sekretar KPSS i de facto vođa Sovjetskog Saveza (dan nakon smrti Konstantina Černjenka).
- + Egipćani, braća Al Fajed, postali većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "Harods".
- 15. 3. - Potpredsednik Jose Sarney zbog bolesti izabranog predsjednika Nevesa preuzima dužnost šefa brazilske države (Neves umire 21. 4.).
- 16. 3. - U Bejrutu otet američki novinar Terry A. Anderson - u zatočeništvu ostaje do decembra 1991.
- 25. 3. - 57. dodela Oskara - najbolji film je "Amadeus" (dobija još sedam nagrada).
- mart - Sud u Los Angelesu odlučio da Andrija Artuković bude izručen Jugoslaviji, gde je optužen za ratne zločine u vreme NDH.
- + Godišnja inflacija u SFRJ 70,4% (skok sa 65,2% u februaru); u poslednje četiri godine troškovi života porasli oko 340%.
April/Travanj[uredi - уреди]
- 6. 4. - Nakon sudara s kamionom, autobus "Parkova" iz Mostara pao u Jablaničko jezero - poginulo 37 od 45 putnika.
- 7. 4. - Wham! je prva zapadna grupa koja nastupa u NR Kini.
- 8. 4. - U Varaždinu počinje suđenje Stjepanu Deglinu i još desetorici - Deglin optužen da je kao pripadnik ustaške grupe prokrijumčario eksploziv u zemlju (osuđeni 10. 5. na kazne do 15 godina zatvora).
- 11. 4. - Umro Enver Hodža, koji je vladao Albanijom od 1944 (nasleđuje ga Ramiz Alia).
- 12. 4. - Bomba pripisana Organizaciji Islamskog Džihada eksplodirala u restoranu El Descanso kod Madrida, koju često posećuje američko vojno osoblje - 18 mrtvih (sve Španci).
- 12. 4. - Uveče, ušla u pogon HE Đerdap 2 na Dunavu.
- 18 - 20. 4. - U Novom Sadu IX kongres Saveza književnika Jugoslavije - međunacionalna prepucavanja (npr. Miodrag Bulatović i Ciril Zlobec).
- 20. 4. - RK Metaloplastika pobedila madridski Atletiko i osvojila evropski Kup šampiona u rukometu.
- 23. 4. - Coca-Cola uvela novu formulu New Coke - potrajala samo tri meseca zbog izrazito negativnog odziva.
- 24. 4. - FK Željezničar - Videoton FC 2:1; Videoton ide u finale Kupa UEFA jer je u Sekešfehervaru pobijedio 3:1 a u Sarajevu dao gol u posljednjim minutama.
- 30. 4. - Patrijarh srpski German osvetio Hram svetog Save, u prisustvu svih srpskih arhijereja, položivši povelju o nastavku radova u novim istorijskim prilikama.
- april - MMF odobrio zajam od 300 miliona dolara Jugoslaviji i reprogram dugova. Prekinuti pregovori o dugovima sa komercijalnim zajmodavcima.
- april - XVII sednica CK SKJ - "ofanziva" protiv programa premijerke Planinc[1].
- april - Agent CIA Aldrich Ames počeo dostavljati informacije Sovjetima (uhapšen 1994).
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 1. 5. - Đorđe Martinović iz Gnjilana na Kosovu se našao kod lekara sa razbijenom flašom u anusu. On menja iskaze, organi posle višemesečne istrage ne ustanovljuju da li je povreda rezultat silovanja ili samonaneta. "Slučaj Martinović" za Srbe postaje simbol njihovog stradanja na Kosovu i nesposobnosti vlasti da ih zaštiti.
- 1. 5. - Datum izdanja novčanice od 5.000 dinara (sa likom Josipa Broza Tita); izdata prva novčanica sa novim dizajnom.
- 2. 5. - Daniel Ortega, predsednik Nikaragve, u poseti SFRJ.
- 4. 5. - U švedskom Göteborgu održano natjecanje za Pjesmu Eurovizije na kome ne sudjeluje Jugoslavija zbog petogodišnjice Titove smrti.
- 5. 5. - Ronald Reagan i Helmut Kohl na kontroverznoj pogrebnoj službi na groblju Bitburg na kome je sahranjeno i 59 elitnih SS-ovaca.
- 9. 5. - U Beogradu održana vojna Parada 85, povodom 40. godišnjice od pobede nad fašizmom.
- 10/11. 5. - Zemljotres u kopaoničkom kraju, M 5.2.
- 12. 5. - Nastavljena izgradnja Hrama Svetog Save u Beogradu.
- 13. 5. - Policija u Filadelfiji, SAD, ubacila eksplozivnu napravu u sedište crnog pokreta MOVE - 11 mrtvih, u požaru uništen 61 stan.
- 15. 5. - Rotacija u Predsedništvu: Radovan Vlajković umesto Veselina Đuranovića.
- 16. 5. - Britanski naučnici obznanili otkriće ozonske rupe nad Antarktikom.
- 19. 5. - Incident 19. maja - došlo do nereda nakon što je Hong Kong u Pekingu eliminisao Kinu iz kvalifikacija za Mundijal 1986; napadani stranci, među kojima i diplomata iz Jugoslavije.
- 20. 5. - Film „Otac na službenom putu“ jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je „Zlatnu palmu“ na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.
- 22. 5. - U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo 60, povređeno 190 ljudi.
- 23. 5. - Skupština SANU odlučila da osnuje komisiju za sastavljanje dokumenta o stanju u Jugoslaviji (v. Memorandum SANU).
- 29. 5. - Katastrofa na Heyselu - Sukob između suparničkih navijača na finalu fudbalskog Kupa evropskih prvaka završava sa smrću 38 osoba.
- 31. 5. - Milka Planinc, predsednica SIV-a, u poseti SAD.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 6. 6. - Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao veći deo snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje.
- 14. 6. - Potpisan Schengenski sporazum među pet europskih zemalja: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.
- 15. 6. - U Beogradu veliki koncert za pomoć gladnima u Africi (YU rok misija i pesma "Za milion godina").
- 17. 6. - U SAD pokrenut Discovery Channel.
- 23. 6. - Air India let 182 eksplodirao u vazduhu južno od Irske, poginulo 329 osoba.
- jun - Inflacija u Jugoslaviji 70-75%.
- + Dvojica albanskih dizača tegova prebegli tokom turneje u Jugoslaviji.
- + Vatikan zatražio da se ne ohrabruju hodočašća u Međugorje, dok lokalne crkvene vlasti ne prouče situaciju.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- jul - Milka Planinc u poseti SSSR.
- 3. 7. - Premijera filma Back to the Future u SAD.
- 4 - 5. 7.? - Kardinal Agostino Casaroli, vatikanski državni sekretar, u poseti Hrvatskoj.
- 10. 7. - Francuski tajni agenti na Novom Zelandu eksplozivom potapljaju Greenpeaceov brod Rainbow Warrior.
- 13. 7. - Rok koncerti pod nazivom „Live Aid“ u organizaciji pevača i humanitarnog radnika Boba Geldofa održani naporedo u Londonu i Filadelfiji. Preko 60 miliona dolara je bilo prikupljeno. Televizijski prenos koncerta je pratilo oko 1,5 milijardi gledalaca širom sveta.
- + Sovjetski skakač motkom Sergej Bubka prvi put u istoriji tog sporta preskočio šest metara u Parizu, čime je postigao i svetski rekord.
- + George H. W. Bush bio osam sati v. d. predsednika SAD tokom operacije predsednika Regana.
- 19. 7. - Hleb u SFRJ poskupeo 35%, skok cena i ostale hrane i energije (godišnja inflacija u junu iznosila 76%).
- 23. 7. - Firma Commodore International predstavila računar Amiga 1000 (osn. konfiguracija sa monitorom $1595).
- + Krenuo prvi kontigent Juga iz Kragujevca u Ameriku.
- 29. 7. - Alan Garsija inaugurisan za novog predsednika Perua i s 36 godina postao najmlađi šef države na svetu.
- 30. 7. - Rezolucija CK SKJ u kojima se svojim članovima preti isključenjem ako odstupaju od politike CK (pokušaj ojačanja centralnog aparata u odnosu na republike i pokrajine).
- jul - Četrdeset nealbanskih pisaca se u pismu Udruženju književnika Srbije žali na diskriminaciju u kosovskom udruženju.
- leto? - Meksikanac Roberto Salinas Price objavio knjigu "Homerova slepa publika" u kojoj tvrdi da je Troja bila u Gabeli.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- 7. 8. - Kazna Milanu Nikoliću, osuđenom u februaru, skraćena sa 1,5 godine na 8 meseci. Dragomir Olujić oslobođen kazne u istom mesecu (nisu bili u zatvoru).
- 12. 8. - U avionskoj nesreći „Boinga 747“ japanske kompanije „Jal“, na planini Osutaka blizu Tokija preživelo četvoro od 524 putnika i članova posade (najgora nesreća sa jednim avionom).
- 17. 8. - U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno sto ljudi.
- 22. 8. - Objavljeno da je otkriveno deset slučajeva AIDS-a tokom testiranja osoba s rizičnim ponašanjem u Zagrebu.
- 25. 8. - U avionskom udesu poginula Samantha Smith (13), koja se proslavila time što je napisala pismo Juriju Andropovu, koji ju je zatim pozvao u posetu SSSR, čime je postala "ambasador dobre volje" između SAD i SSSR.
- avgust - Zatvorska kazna Vojislavu Šešelju skraćena sa 4 godine na 22 meseca (uhapšen 1984, biće pušten 1986.).
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 1. 9. - Američko-francuska ekspedicija locirala Titanic.
- 3. 9. - U saobraćajnoj nesreći na putu Beograd - Novi Sad, poginuo Dragan Mance (23), fudbaler Partizana i idol Grobara.
- 19. 9. - U snažnom potresu od 8.1 u Mexico Cityu poginulo 12 000 ljudi, a ozlijeđeno njih 40 000.
- 21. 9. - Princ Aleksandar II Karađorđević se drugi put ženi u Londonu Katarinom Batis iz Atine.
- 22. 9. - Francuski premijer Loran Fabijus priznao da su francuski tajni agenti, na osnovu naređenja vlade, potopili u Novom Zelandu brod „Dugin ratnik“ organizacije „Grinpis“. „Grinpis“ vodio kampanju protiv francuskih nuklearnih proba.
- 28. 9. - Rasni neredi u londonskom Brixtonu, nakon što je policija upucala ženu u njenoj kući.
- + Jak zemljotres u području Demir Kapija - Negotino.
- septembar - Dogovoren reprogram dugova Jugoslavije komercijalnim zajmodavcima.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 1. 10. - Operacija Drvena noga - Izraelci uništili sedište PLO-a u Tunisu, poginulo do 60 Palestinaca i veći broj Tunižana.
- 4. 10. - Richard Stallman osniva Zadužbinu za slobodni softver, neprofitnu organizaciju da bi pružala logističku, pravnu i finansijsku podršku projektu GNU.
- 7. 10. - Palestinci su oteli putnički brod Achille Lauro kako bi ucjenom oslobodili 50 zatvorenika iz izraelskih zatvora. Ubijen jedan Amerikanac, invalid.
- 9. 10. - Otmičari sa Akile Laura su se predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis.
- + "Jugo" zvanično predstavljen američkom tržištu u Njujorku.
- 10. 10. - Četiri američka lovca presrela su egipatski avion sa otmičarima italijanskog putničkog broda „Akile Lauro“ i primorali ga da sleti na Siciliju, gde su otmičari uhapšeni. U avionu je bio i lider Palestinskog oslobodilačkog fronta Abu Abas,
- 12. 10. - Italijani pustili Abu Abasa da ode u Jugoslaviju. Pošto ona ima diplomatske odnose sa PLO, odbila je američke zahteve za njegovom ekstradicijom, tako da on odlazi dva dana kasnije (u Južni Jemen pa Irak).
- oktobar - Sastavljena Peticija 2016 građana Kosova i Metohije[2]
- + Milka Planinc nameravala dati ostavku zbog osporavanja ekonomskog programa[3].
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- 9. 11. - Gari Kasparov postao šahovski prvak sveta, pobedivši Anatolija Karpova 13-11.
- 13. 11. - Erupcija vulkana Nevado del Ruiz u Kolumbiji izaziva smrt 23.000 ljudi u gradu Armero.
- 16. 11. - Sastanak slovenačkih i srpskih opozicionih intelektulaca u ljubljanskoj kafani "Mrak" - nepomirljiva gledišta.
- 18. 11. - Posle 30 godina završena proizvodnja Zastave 750 - Fiće.
- 19 - 20. 11. - Ženevski samit je prvi sastanak američkog predsjednika Reagana i sovjetskog sekretara Gorbačova - glavna tema je kontrola naoružanja.
- 20. 11. - Microsoft izdaje Windows 1.0.
- 23. 11. - Abu Nidalova organizacija otela avion EgyptAir Flight 648, u napadu egipatskih trupa na Malti poginulo 60 ljudi.
- 25. 11. - Južnoafričke specijalne snage oborili Aeroflotov kargo avion iznad Angole - 21 mrtvi.
- 27. 11. - TE Ugljevik (279 MW, kod Bijeljine) u redovnom pogonu.
- novembar - Otpuštena dva producenta na zagrebačkom Omladinskom radiju (Radio 101), "nemi" protest na Trgu Republike (Trg bana Jelačića).
Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 3. 12. - Australian Open: Slobodan Živojinović pobedio John McEnroe-a u četvrtfinalu.
- 9. 12. - Bivši predsednik Argentine, general Horhe Videla, i njegov sledbenik, član vojne hunte, admiral Emilio Masera, osuđeni na doživotnu robiju zbog učešća u ratu protiv gradske gerile i političkih protivnika, tokom kojeg je nestalo 9.000 ljudi.
- + Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal.
- 16. 12. - John Gotti postaje šef mafijaške familije Gambino nakon ubistva Castellana i Bilottija u New Yorku.
- 17. 12. - George P. Shultz, državni sekretar SAD, u poseti Beogradu (nezadovoljan jugoslovenskim stavom u vezi Abu Abasa u oktobru).
- 21. 12. - Bokser Slobodan Kačar osvojio IBF titulu (na poene pobeđen Amerikanac Eddie Mustafa Muhammad u italijanskom Pezaru).
- 26. 12. - Uhapšena 94 kosovska Albanca, optuženi da pripadaju tajnoj separatističkoj grupi.
- 27. 12. - Napadi na aerodrome u Rimu i Beču, prilikom kojih teroristi Abu Nidala ubijaju 18, a ranjavaju 120 ljudi.
- + U Ruandi ubijena primatologinja Dian Fossey.
- decembar - Počelo potpisivanje tzv. Peticije 2016 (po broju prvobitnih potpisnika) među Srbima i Crnogorcima na Kosovu. Njome se traži zaštita njihovih osnovnih građanskih prava.
Nepoznat datum[uredi - уреди]
- Svjetsko stanovništvo: 4.830.979.000.
- Otkriven bakminsterfuleren (C60).
- Početak prodaje Juga u SAD po ceni do $ 3.990, najnižoj na tržištu.
- Prvak Jugoslavije u fudbalu: FK Sarajevo.
Knjige:
-
- Veselin Đuretić: "Saveznici i jugoslovenska ratna drama"
- Danko Popović: "Knjiga o Milutinu" (roman)
- Dobrica Ćosić: "Grešnik" (prvi deo trilogije "Vreme zla").
- Dimitrije Bogdanović: "Knjiga o Kosovu" (istorijska studija)
- krajem godine - zajednička sednica Savezne vlade i Predsedništva - na "ledu" antiinflacioni program i Milka Planinc[1]
- Obeleženo 1100 godina od smrti Sv. Metodija.
- Privremeno zaustavljena gradnja Zagrebačke džamije; nije data dozvola za podizanje pravoslavne crkve u Splitu.
- Rudolf Bruči napisao operu u tri čina Gilgameš (opera) povodom 125. godišnjice Srpskog narodnog pozorišta.
- Monika Seleš sa 11 godina osvaja turnir Orindž bol u Majamiju, SAD.
- Na Savetu Evropske unije u Milanu je donesena odluka da se 9. maj svake godine obeležava kao Dan Evropske unije
- Amfilohije Radović izabran je za episkopa banatskog sa sedištem u Vršcu.
- U Rumuniji zimska temperatura u stanovima ograničena na 12 °C.
1985. u temama[uredi - уреди]
- Televizija. TV serije: "Erićijada", "Ljubavne priče", "Razbibriga" (TV Beograd); "Hajdučki gaj" (TV Zagreb); "Brisani prostor", "Priče iz fabrike" (TV Sarajevo).
Rođenja[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 3. 1. - Damir Džombić, bosanskohercegovački nogometaš
- 7. 1. - Lewis Hamilton, vozač F1
- 28. 1. - Slavica Ćukteraš, srpska folk pevačica
- 29. 1. - Athina Onassis Roussel de Miranda, naslednica i sportska jahačica
- 2. 2. - Mario Grgurović, hrvatski nogometaš
- 5. 2. - Cristiano Ronaldo, portugalski fudbaler
- 19. 2. - Kosta Perović, srpski košarkaš.
- 28. 2. - Jelena Janković, srpska teniserka
- 3. 3. - Tatjana Đorđević Cica, rok pevačica
- 12. 3. - Mirela Topčić - Miralem, Miss-BiH 2002
- 12. 3. - Stromae, belgijsko-ruandski muzičar
- 17. 3. - Stanija Dobrojević, model, TV osoba
- 20. 3. - Tanja Savić, pevačica
- 26. 3. - Keira Knightley, glumica
- 28. 3. - Stanislas Wawrinka, švajcarski teniser
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 3. 4. - Leona Lewis, pevačica
- 17. 4. - Jo-Wilfried Tsonga, francuski tenisač
- 20. 4. - Pavo Marković, hrvatski vaterpolist
- 28. 4. - Neda Parmać, hrvatska pjevačica
- 2. 5. - Lily Allen, pevačica
- 7. 5. - Milan Purović, crnogorski fudbaler
- 20. 5. - Chris Froome, biciklista
- 4. 6. - Lukas Podolski, fudbaler
- 4. 6. - Bar Refaeli, model
- 10. 6. - Andy Schleck, luksemburški biciklista
- 11. 6. - Ivan Bubalo, bosanskohercegovački nogometaš
- 12. 6. - Blake Ross, kokreator Mozilla Firefox
- 12. 6. - Kendra Wilkinson, model, TV osoba
- 17. 6. - Marcos Baghdatis, kiparski teniser
- 20. 6. - Darko Miličić, srpski košarkaš
- 21. 6. - Lana Del Rey, kantautorka
- 24. 6. - Zana Novaković, bosanskohercegovačka skijašica
- 27. 6. - Svetlana Kuznjecova, teniserka
- 27. 6. - Nico Rosberg, vozač F1
- 29. 6. - Damir Bičanić, rukometaš
- 29. 6. - Nikola Rokvić, pevač
- 30. 6. - Michael Phelps, američki plivač
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 28. 7. - Brižitka Molnar, odbojkašica
- 2. 8. - Ilija Bozoljac, teniser
- 4. 8. - Lidija Bačić, hrvatska pjevačica
- 27. 8. - Nikica Jelavić, nogometaš
- 9. 9. - Luka Modrić, hrvatski nogometaš
- 17. 9. - Tomáš Berdych, češki teniser
- 28. 9. - Bojan Jambrošić, hrvatski pjevač
- 29. 9. - Dani Pedrosa, motociklista
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 2. 10. - Ivan Dodig, tenisač
- 8. 10. - Bruno Mars, kantautor, muzičar
- 10. 10. - Marina and the Diamonds, velška kantautorka
- 24. 10. - Wayne Rooney, engleski fudbaler
- 24. 10. - Andro Švrljuga, hrvatski nogometaš
- 25. 10. - Ciara, američka pevačica
- 10. 11. - Aleksandar Kolarov, fudbaler
- 11. 11. - Nina Seničar, manekenka
- 21. 11. - Carly Rae Jepsen, kantautorka
- 30. 11. - Kaley Cuoco, glumica
- 1. 12. - Janelle Monáe, američka kantautorka
- 26. 12. - Marija Jovanović, crnogorska rukometašica
- ? - Anđela Bešlić, žrtva zločina († 2002)
Smrti[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 4. 1. - Lovro Matačić, dirigent (* 1899)
- 5. 1. - Franjo Punčec, tenisač (* 1913)
- 18. 1. - Wilfrid Brambell, irski glumac (* 1912)
- 18. 1. - Mahmoud Mohammed Taha, sudanski religijski mislilac (* 1909)
- 19. 1. - Stipe Ugarković, učesnik NOB, društveno-politički radnik (* 1910)
- 26. 1. - Marija Lompar, učesnica NOB, sanitetski pukovnik JNA (* 1915)
- 11. 2. - Henry Hathaway, filmski režiser (* 1898)
- 15. 2. - Filip Bajković, društveno-politički radnik NR Crne Gore, narodni heroj (* 1910)
- 19. 2. - Ranko Rubežić, beogradski kriminalac (* 1951)
- 21. 2. - Louis Hayward, britanski glumac (* 1909)
- 22. 2. - Efrem Zimbalist, violinista (* 1890)
- 27. 2. - Ernest Dubac, hrvatski nogometaš (* 1914.)
- 27. 2. - Marko Vego, profesor, povjesničar (* 1907)
- 10. 3. - Konstantin Černjenko, šef sovjetske partije i države (* 1911)
- 10. 3. - Israel Regardie, okultista (* 1907)
- 16. 3. - Milutin Tine Živković, srpski harmonikaš (* 1918)
- 28. 3. - Marc Chagall, ruski slikar židovskog podrijetla (* 1887.)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 11. 4. - Enver Hoxha, prvi sekretar Partije rada Albanije (* 1908)
- 21. 4. - Tancredo Neves, izabrani predsednik Brazila (* 1910)
- 5. 5. - Juraj Jurjević, hrvatski književnik (* 1910.)
- 6. 5. - Julie Vega, filipinska dečja zvezda (* 1968)
- 8. 5. - Theodore Sturgeon, SF i horor pisac (* 1918)
- 9. 5. - Edmond O'Brien, glumac (* 1915)
- 9. 5. - Mate Staničić, general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* 1920)
- 12. 5. - Jean Dubuffet, likovni umetnik (* 1901)
- 15. 5. - Jackie Curtis, američka glumica (* 1947)
- 25. 5. - Ante Abramović, slikar (* 1903)
- 26. 5. - Nikola Jančić, operski pevač (* 1913)
- 18. 6. - Miloš Pavlović (fotograf) (* 1910)
- 20. 6. - Dragan Šajnović, violinista (* 1907)
- 21. 6. - Matija Vuković, srpski vajar (* 1925)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 9. 7. - Milo Cipra, skladatelj (* 1906)
- 9. 7. - Budimir Nešić, psiholog, književnik (* 1937)
- 9. 7. - Charlotte, bivša velika vojvotkinja Luksemburga (* 1896)
- jul - Miroslav Popović, književnik (* 1926)
- 16. 7. - Heinrich Böll, književnik, nobelovac (* 1917)
- 18. 7. - Milan Kovačević, novinar i putopisac ("Karavan") (* 1915)
- 21. 7. - Zoran Radmilović, srpski glumac. (* 1933.)
- 21. 7. - Aleksandar Vučo, srpski književnik. (* 1897.)
- 26. 7. - Milan Šijački, ravnogorski emigrant (* 1903)
- 7. 8. - Pavao Anđelić, historičar, arheolog (* 1920)
- 8. 8. - Louise Brooks, američka glumica (* 1906)
- 13. 8. - Slobodan Aligrudić, srpski glumac (* 1934)
- 16. 8. - Ahmed Tuzlić, filolog (* 1906)
- 25. 8. - Samantha Smith, mirovna aktivistkinja (* 1972)
- 3. 9. - Dragan Mance, fudbaler Partizana i idol Grobara. (* 1962.)
- 16. 9. - Aleksandar Rukavina, vajar i slikar (* 1934)
- 19. 9. - Italo Calvino, književnik (* 1923)
- 22. 9. - Axel Springer, nemački izdavač (* 1912)
- 30. 9. - Simone Signoret, glumica (* 1921)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 2. 10. - Rock Hudson, američki filmski i televizijski glumac (* 1925.)
- 10. 10. - Yul Brynner, američki filmski glumac (* 1920.)
- 10. 10. - Orson Welles, američki redatelj, glumac, scenarist i producent (* 1915.)
- 24. 10. - László Bíró, pronalazač hemijske olovke (* 1899)
- 27. 10. - Branko Špoljar, glumac (* 1914)
- 29. 10. - Pavle Stefanović, muzički kritičar i pisac (* 1901)
- 4. 11. - Dragoljub Aleksić, akrobata, filmski pionir (* 1910)
- 9. 11. - Marie-Georges Pascal, glumica (* 1946)
- 15. 11. - Pero Car, društveno-politički radnik SR Hrvatske, narodni heroj (* 1920)
- 17. 11. - Lon Nol, bivši predsednik kmerske Kambodže (* 1913)
- 21. 11. - Ivo Serdar, hrvatski glumac (* 1933.)
- 27. 11. - Fernand Braudel, istoričar (* 1902)
- 6. 12. - Vladimir Smirnov Volođa, general-potpukovnik JNA (* 1899)
- 7. 12. - Robert Graves, engleski pisac (* 1895.)
- 12. 12. - Anne Baxter, glumica (* 1923)
- 22. 12. - Dušan Egić, general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* 1916)
- 26. 12. - Dian Fossey, primatologinja (* 1932)
- 27. 12. - Jean Rondeau, vozač i konstruktor trkačkih automobila (* 1946)
- 28. 12. - Ivo Vinski, ekonomist, profesor (* 1915)
- 29. 12. - Borislav Blagojević, bivši rektor Beogradskog univerziteta (* 1911)
- 31. 12. - Ricky Nelson, glumac, pevač (* 1940)
- ? - Nikola Kečanin, vajar (* 1913)
- ? - Milan Mučibabić, književnik, novinar (* 1922)
- ? - Mahmut Bajraktarević, matematičar, akademik (* 1909)
Nobelova nagrada za 1985. godinu[uredi - уреди]
- Fizika: Klaus von Klitzing
- Kemija: Herbert A. Hauptman i Jerome Karle
- Fiziologija i medicina: Michael S. Brown i Joseph L. Goldstein
- Književnost: Claude Simon
- Mir: Međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata (IPPNW)
- Ekonomija: Franco Modigliani
Reference[uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 The Curse of Dead Programs
- ↑ Članak iz Naše Borbe u kome je prenet tekst peticije
- ↑ Od Novog vala do nove države - Ekonomska kriza i pokušaji stabilizacije
- Collier's Year Book za 1985 (Microsoft Encarta 2004)
- Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia (Google Books)
Spoljne veze[uredi - уреди]
- The Belgrade Trial: Consequences Beyond the Courtroom, Andrejević, OSA-RFE
- Albanian Ethnic Study Focuses On Kosovo, Louis Zanga, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Tirana Returns Kosovar Escapees To Yugoslavia, L.Zanga, OSA-RFE