1966
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | 1970. | > | >>
Gregorijanski | 1966 MCMLXVI |
Ab urbe condita | 2719 |
Islamski | 1385 – 1386 |
Iranski | 1344 – 1345 |
Hebrejski | 5726 – 5727 |
Bizantski | 7474 – 7475 |
Koptski | 1682 – 1683 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2021 – 2022 |
- Shaka Samvat | 1888 – 1889 |
- Kali Yuga | 5067 – 5068 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4602 – 4603 |
- 60 godina | Yang Vatra Konj (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11966 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1966 (MCMLXVI) bila je redovna godina koja počinje u subotu (link pokazuje kalendar).
Događaji[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- 1. 1. - Jean-Bédel Bokassa tokom novogodišnje noći izvodi vojni udar u Centralnoafričkoj Republici (zbačen predsednik David Dacko).
- 2. 1. - Počelo emitovanje Trećeg programa Radio Beograda.
- 10. 1. - Taškentska deklaracija - mirovni sporazum između Indije i Pakistana.
- 15. 1. - Krvavni vojni udar u Nigeriji, prvi u istoriji zemlje (druga vojna frakcija izvršila kontraudar dva dana kasnije).
- 17. 1. - Palomareski incident: posle sudara u vazduhu, bombarder B-52 ispustio tri male hidrogenske bombe kod Palomaresa u Španiji i jednu u more.
- 24. 1. - Indira Gandhi postaje premijer Indije.
- 26. 1. - Harold Holt je novi premijer Australije, nakon Roberta Menziesa.
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 3. 2. - Luna 9 je prva letelica koja se meko spustila na Mesec.
- 12. 2. - J.vijetnamske i j.korejske snage započinju masakre u selu Tay Vinh.
- 14. 2. - Uveden australijski dolar, umesto australijske funte.
- + Sovjetski pisci Julij Danielj i Andrej Sinjavski osuđeni na pet odn. sedam godina zbog "antisovjetskih aktivnosti".
- 23. 2. - Sirijski predsednik Amin al-Hafiz iz "panarapskog" krila partije Baas, zbačen od "velikosirijskog" krila partije na čelu sa načelnikom generalštaba Salah Jadid-om; tradicionalno vođstvo partije Baas će biti proterano, dolazi do trajnog raskola sa iračkim ogrankom.
- 24. 2. - Vojni udar u Gani, Kwame Nkrumah zbačen dok je bio u inostranstvu.
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1. 3. - Venera 3 se srušila na Veneru - prva letelica koja je dotakla drugu planetu.
- 2. 3. - Štampan prvi broj lista "Tempo", najstarijeg sportskog magazina na Balkanu.
- 3. 3. - Formirana Beogradska autobuska stanica (BAS).
- 4. 3. - John Lennon iz Beatlesa izjavio londonskim novinama "sad smo popularniji od Isusa", što će u avgustu izazvati buru u SAD.
- 5. 3. - Pesma Evrovizije 1966: pobedila austrijska numera, jugoslovenska Berta Ambrož 7.
- 8. 3. - Partizan u Beogradu pobedio prašku Spartu sa 5:0 (u Pragu bio izgubio sa 4:1) i plasirao se u polufinale Kupa Šampiona.
- + SAD najavljuju da će znatno uvećati broj vojnika u Vijetnamu.
- 11. 3. - Indonezija: predsednik Sukarno predao izvršna ovlašćenja generalu Suhartu.
- + Francuski predsednik de Gol najavio povlačenje iz NATO-a.
- 26. 3. - Demonstracije širom SAD protiv Vijetnamskog rata.
- 31. 3. - Britanski laburistički premijer Harold Wilson na izborima povećao većinu u parlamentu.
- mart - III plenum CK SKJ - smanjivanje saveznih investicija, podrška Privrednoj reformi, preduzeća mogu investirati bilo gde u SFRJ (ne samo u nerazvijenim krajevima).
April/Travanj[uredi - уреди]
- 3. 4. - Luna 10 je prva letelica u Mesečevoj orbiti.
- 18. 4. - 38. dodela Oskara, najbolji film "Moje pjesme, moji snovi".
- 21. 4. - Haile Selasije posetio Jamajku (kasnije Grounation Day rastafarijanaca).
- 27. 4. - Sastanak pape Pavla VI i sovjetskog ino-ministra Andreja Gromika u Vatikanu.
- 28. 4. - U prvom većem okršaju gerilskog rata u Rodeziji ubijeno 7 gerilaca.
- 29. 4. - U Vijetnamu se nalazi 250.000 američkih vojnika.
- 30. 4. - Anton LaVey u San Franciscu osnovao Crkvu Satane.
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 3. 5. - Prvi broj časopisa "Džuboks".
- 11. 5. - Finale Kupa šampiona 1966. u Briselu: Real Madrid - FK Partizan 2:1.
- 15. 5. - Indonezija poziva Maleziju na mirovne pregovore (28. 5. proglašen kraj Konfrontasi-ja).
- 16. 5. - "Obaveštenje od 16. maja" označava početak Kulturne revolucije u Kini.
- 16. 5. - The Beach Boys izdaju album Pet Sounds a Bob Dylan Blonde on Blonde.
- 20. 5. - Prstenasto pomračenje Sunca, u Jugoslaviji prekriveno 70-90% diska[1].
- 26. 5. - Gvajana nezavisna od Britanaca.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 1. 6. - Kraj The Dick Van Dyke Show-a.
- + DR Kongo: bivši premijer Évariste Kimba i trojica ministara obešeni pred 50.000 gledalaca (osuđeni za planiranje puča).
- 2. 6. - Surveyor 1 je prva američka letelica koja se mekano spustila na Mesec.
- 13. 6. - U slučaju Miranda v. Arizona Vrhovni sud SAD presudio da policija mora informisati osumnjičenog o njegovim pravima pre ispitivanja (You have the right to remain silent itd.).
- 14. 6. - Ukinut Index librorum prohibitorum.
- 16. 6. - Sednica Izvršnog Komiteta CK SKJ - razmotrena pitanja "izvesnih deformacija" u radu nekih organa Državne bezbednosti, formirana partijsko-državna komisija za ispitavanje problema.
- 16. 6. - Osnovan Kajakaški savez Jugoslavije.
- 16-22. 6. - Svetsko prvenstvo u rvanju u Ohaju, Stevan Horvat osvojio zlatnu medalju.
- 25. 6. - Jugoslavija i Vatikan obnovili diplomatske odnose.
- 30. 6. - Richard Helms dolazi na čelo CIA-e.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 1. 7. - IV plenum CK SKJ na Brionima ("Brionski plenum" - sukob oko pitanja decentralizacije) -
- Tito: "deformacije" SDB stvorile sistem koji je pritiskao čitavo društvo (stagnacija i nesprovođenje odluka donetih na plenumima i kongresima);
- Izveštaj Komisije (formirane 16. 6.): DB je monopol pojedinaca, postoje tendencije da se postavi iznad društva, korišćeno prisluškivanje ljudi i ustanova, filtriranje informacija za funkcionere;
- Odluka: reorganizacija organa Državne bezbednosti, Svetislav Stefanović isključen iz CK i partije, prihvaćena Rankovićeva ostavka na sve funkcije.
- Mijalko Todorović izabran za sekretara CK, Milentije Popović za člana Izvršnog komiteta, Dobrivoje Radosavljević kooptiran za člana CK SKJ.
- 4. 7. - U SAD stupio na snagu Zakon o slobodi informacija.
- + Opšta mobilizacija u Severnom Vijetnamu.
- 13/14. 7. - Richard Speck ubio osam medicinskih sestara-studentkinja u Čikagu.
- 11 - 30. 7. - Svetsko prvenstvo u Engleskoj pripada domaćinu.
- 15. 7. - Sednica svih pet veća Savezne skupštine, aklamacijama prihvaćena ostavka Aleksandra Rankovića i izbor Koče Popovića za potpredsednika Jugoslavije.
- 21. 7. - Raspušten partijski komitet u sekretarijatu inostranih poslova (navodno mesto koncentracije Rankovićevih snaga)[2].
- 29. 7. - Pobuna severnjačkih oficira u Nigeriji, ubijen vojni šef države Johnson Aguiyi-Ironsi - nasleđuje ga Yakubu Gowon.
- + Bob Dylan povređen u motociklističkoj nesreći blizu doma u Woodstocku, New York.
- 30. 7. - Kontroverzno finale Svetskog kupa: Engleska-Nemačka 4:2 posle produžetaka (sporan treći engleski gol) - jedina titula za Englesku.
- jul - Indira Gandhi sa Titom na Brionima.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- 1. 8. - Charles Whitman ubio 13 ljudi snajperom sa kule svog Univerziteta Teksasa u Austinu.
- 5. 8. - Počela gradnja Svjetskog Trgovačkog Centra ("prva lopata").
- + Martin Luther King, Jr. pogođen kamenom u Čikagu dok je vodio marš za građanska prava.
- + Bitlsi izdali album Revolver.
- 11. 8. - John Lennon se u Čikagu izvinjava zbog opaske "popularniji od Isusa".
- 14. 8. - Lunar Orbiter 1 je prvi američki orbiter oko Meseca.
- 15. 8. - Sirijsko-izraelski okršaj na Galilejskom jezeru.
- 19. 8. - Zemljotres u Vartou, istočna Turska - 2394 mrtvih (kraj je i u martu bio pogođen katastrofalnim zemljotresom).
- 26. 8. - Prvi veći okršaj između SWAPO-a i južnoafričkih snaga u Namibiji (početak Južnoafričkog graničnog rata).
- + De Golova poseta Francuskoj Somalskoj Obali (danas Džibuti) praćeni neredima - de Gol naređuje novi referendum o statusu.
- 29. 8. - Poslednji živi komercijalni koncert The Beatles-a održan u Candlestick Park-u, San Francisco (sviraće još samo na krovu Apple Corps-a januara 1969).
- 30. 8. - 4. 9. - Evropsko prvenstvo u atletici u Budimpešti, Vera Nikolić osvojila zlatnu medalju (800m).
- 31. 8. - The Doors-i snimili istoimeni album (izdaće ga u januaru).
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 1. 9. - Pad aviona kompanije Britannia Airways kod Ljubljane, 98 mrtvih.
- + Ralph H. Baer došao na ideju za videoigre.
- 5. 9. - Izvršni komitet CK SK Srbije usvojio izveštaj Komisije za ispitivanje zloupotreba u SDB: Služba zatvorena prema društvu, opterećena pretenzijama da prati, ocenjuje i utiče na celokupni društveni život (opsežno i tendenciozno praćenje "antisocijalističkih pojava" u Beogradu i politika diskriminacije prema narodnostima).
- 6. 9. - U parlamentu u Capetownu izboden na smrt južnoafrički premijer Hendrik Frensch Verwoerd.
- 8. 9. - Na američkoj TV-mreži NBC emitirana The Man Trap, prva epizoda TV-serije Zvjezdane staze.
- 14-16. 9. - Šesta, proširena, sednica CK SK Srbije - "oštra" osuda "birokratsko-nacionalističke prakse, političkih zloupotreba, deformacija u SDB..." - iz partije isključeni Vojin Lukić i Života Savić, predloženo da se isključi i Ranković.
- 19. 9. - Osnovana Matematička gimnazija u Beogradu.
- 19-25. 9. - Svetsko prvenstvo u gimnastici u Dortmundu, zlatna medalja za Miroslava Cerara.
- 30. 9. - Bocvana nezavisna od V. Britanije (raniji naziv Protektorat Bečuanalend).
- + Baldur von Schirach i Albert Speer pušteni iz zatvora.
- septembar - Mihajlo Mihajlov osuđen na godinu dana zatvora (pokušaj izdavanja časopisa)[2].
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 15. 10. - U SAD osnovana Partija Crnih pantera, revolucionarna levičarska organizacija crnaca.
- oktobar - Tito i Gamal Abdel Naser u Indiji, razgovori o nesvrstanosti[2].
- oktobar - Predstavljena prva Toyota Corolla.
- 4. 10. - Lesoto nezavisan od V. Britanije (raniji naziv Basutoland).
- 6. 10. - LSD zabranjen u SAD, uključujući i naučna istraživanja.
- 26. 10. - NATO premešta sedište iz Pariza u Brisel.
- 27. 10. - Generalna skupština UN opoziva mandat Južne Afrike u Namibiji.
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- 4. 11. - Katastrofalna poplava reke Arno u Firenci.
- 5. 11. - Trideset osam afričkih država traži od V. Britanije da upotrebi silu protiv odmetnute bele vlade u Rodeziji.
- Midterm izbori u SAD: Edward Brooke iz Massachusettsa je prvi crnac u Senatu SAD od Rekonstrukcije; glumac Ronald Reagan izabran za guvernera Kalifornije.
- 9. 11. - Sreli se John Lennon i Yoko Ono.
- 13. 11. - Incident u Samuu - izraelski napad na selo Samu na jordanskoj Zapadnoj Obali.
- 14. 11. - Otvoren prvi butik u Beogradu, "Eva".
- 27. 11. - Početak rada HE Bajina Bašta (365 MW), najvećeg objekta na Drini (predsednik Tito je svečano pustio u rad).
- 30. 11. - Barbados nezavisan od V. Britanije.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 6. 12. - Bitlsi počinju snimanje albuma Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band.
- 8. 12. - Prilikom havarije grčkog feribota "Heraklion", koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.
- 8. 12. - Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo je 28 zemalja, uključujući SSSR i SAD.
- 9. 12. - Predsednik Tito pomilovao od krivičnog gonjenja Rankovića, Stefanovića i još 16 članova grupe koja je "protivustavno delovala i zloupotrebila službene funkcije i ovlašćenja SDB".
- 22. 12. - Nakon neuspešnih pregovora sa britanskom vladom, premijer Rodezije Ian Smith izjavljuje da je ova već republika.
- 26. 12. - Maulana Karenga kreirao praznik Kwanzaa za afričke Amerikance.
- 30. 12. - SAD suspendovale prodaju viška hrane (program "Hrana za mir") Jugoslaviji, jer ova trguje sa Severnim Vijetnamom.
- 31. 12. - Milovan Đilas pušten iz zatvora (gde je bio od 1962).
- + Mobutuova vlada u DR Kongu preuzima belgijsku rudarsku firmu Union Minière du Haut Katanga.
- decembar - Milicija rasteruje protest protiv Vijetnamskog rata u Beogradu.
Tokom/tijekom godine[uredi - уреди]
- Nikica Marinović u Londonu proglašena najlepšom Evropljankom i drugom pratiljom mis sveta.
- Velibor Vasović otišao iz Partizana u amsterdamski AFC Ajax.
- SFRJ: Petogodišnji plan privrednog i društvenog razvoja (razrada privredne reforme iz 1965).
- Trgovački sporazum Jugoslavije sa Iranom i Poljskom.
- Svetsko prvenstvo u veslanju na Bledu.
- Približno ove godine neka osoba iz Konga donela sa sobom virus HIV na Haiti (prvi slučaj u Amerikama; procenjeno 2007).
- Otkrivena dugoročna potencijacija, mogući ćelijski/stanični mehanizam učenja i pamćenja (Terje Lømo u Oslu).
U toku[uredi - уреди]
- SFRJ: Ekonomska reforma od 1965.
1966. u temama[uredi - уреди]
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Petar Stambolić
- Predsednik Savezne skupštine: Edvard Kardelj
- Nove države (Lesoto je menjao zastavu):
- Televizija. TV serije: "Crni sneg", "Laku noć deco" (1966-67), "Ljudi i papagaji" (TV Beograd).
Rođenja[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1. 1. - Ivica Dačić, premijer Srbije
- 6. 1. - Zvonimir Mršić, hrvatski političar
- 6. 1. - Ipče Ahmedovski, pevač († 1994)
- 17. 1. - Ljupčo Georgijevski, premijer Makedonije
- 19. 1. - Stefan Edberg, teniser
- 23. 1. - Dragana Mrkić, glumica
- 29. 1. - Romário, fudbaler
- 1. 2. - Laurent Garnier, tehno-producent, DJ
- 5. 2. - Rok Petrovič, skijaš († 1993)
- 6. 2. - Rick Astley, kantautor, muzičar
- 8. 2. - Hristo Stoičkov, fudbaler
- 14. 2. - Denis Latin, novinar
- 18. 2. - Zoran Begić, bosanskohercegovački pjevač
- 19. 2. - Enzo Scifo, fudbaler
- 20. 2. - Perica Bukić, hrvatski vaterpolist i političar
- 20. 2. - Cindy Crawford, model
- 21. 2. - Dejan Brđović, odbojkaš, trener
- 22. 2. - Luca Marchegiani, golman
- 24. 2. - Billy Zane, glumac, producent
- 25. 2. - Téa Leoni, glumica, producent
- 28. 2. - Jovan Vraniškovski, arhiepiskop ohridski SPC
- 1. 3. - Zack Snyder, režiser, producent, scenarista
- 19. 3. - Anja Rupel, pevačica
- 24. 3. - Braća Teofilovići, pevači
- 27. 3. - Žarko Paspalj, srpski košarkaš
- 29. 3. - Krasimir Balakov, fudbaler
- 30. 3. - Simo Mraović, književnik († 2008)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 8. 4. - Zehrudin Isaković, bosanskohercegovački novinar i režiser
- 9. 4. - Cynthia Nixon, američka glumica
- 11. 4. - Lisa Stansfield, kantautorka, glumica
- 15. 4. - Samantha Fox, model, pevačica
- 7. 5. - Marta Savić, pevačica
- 8. 5. - Cláudio Taffarel, golman
- 12. 5. - Stephen Baldwin, glumac
- 13. 5. - Alison Goldfrapp, muzičarka, pevačica
- 21. 5. - Zvezdan Terzić, fudbaler, predsednik FSS
- 24. 5. - Eric Cantona, fudbaler
- 26. 5. - Helena Bonham Carter, glumica
- 26. 5. - Ivo Nakić, košarkaš
- 28. 5. - Miljenko Jergović, novinar, književnik
- 30. 5. - Thomas Häßler, fudbaler
- 13. 6. - Nebojša Medojević, crnogorski političar
- 14. 6. - Indira Radić, pevačica
- 16. 6. - Janet Jackson, pevačica, glumica
- 16. 6. - Jan Železný, bacač koplja
- 17. 6. - Christy Canyon, glumica
- 21. 6. - Ivan Tasovac, pijanista, dir. Beogradske filharmonije
- 22. 6. - Jagoš Marković, pozorišni reditelj
- 22. 6. - Emmanuelle Seigner, glumica
- 25. 6. - Dikembe Mutombo, košarkaš
- 27. 6. - J. J. Abrams, režiser, scenarista
- 28. 6. - John Cusack, glumac
- 30. 6. - Mike Tyson, bokser
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 5. 7. - Claudia Wells, glumica
- 5. 7. - Gianfranco Zola, fudbaler
- 6. 7. - Brian Posehn, glumac, komičar
- 20. 7. - Enrique Peña Nieto, predsednik Meksika
- 21. 7. - Sarah Waters, britanska spisateljica
- 7. 8. - Jimmy Wales, osnivač i predsjednik Wikimedia udruženja
- 11. 8. - Luke Perry, američki glumac
- 14. 8. - Halle Berry, američka glumica
- 1. 9. - Tim Hardaway, košarkaš
- 2. 9. - Salma Hayek, glumica
- 2. 9. - Olivier Panis, vozač F1
- 9. 9. - Bojana Lekić, novinarka
- 9. 9. - Adam Sandler, glumac, komičar
- 9. 9. - Osman Hadžić, pevač
- 13. 9. - Filip Šovagović, glumac, reditelj
- 15. 9. - Dejan Savićević, fudbaler
- 16. 9. - Nikola Pejaković, glumac, reditelj, scenarista
- 27. 9. - Jovanotti, italijanski reper
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 1. 10. - George Weah, fudbaler, liberijski političar
- 9. 10. - David Cameron, britanski premijer
- 13. 10. - Baja Mali Knindža (Mirko Pajčin), srpski pevač
- 13. 10. - Buba Miranović, pevačica
- 14. 10. - Savanna Samson, glumica
- 19. 10. - Gorčin Stojanović, pozorišni i filmski reditelj
- 19. 10. - Tatjana Pujin, glumica
- 22. 10. - Valeria Golino, glumica
- 23. 10. - Alessandro Zanardi, vozač F1
- 24. 10. - Roman Abramovič, tajkun
- 27. 10. - Marko Perković Thompson, hrvatski glazbenik
- 27. 10. - Matt Drudge, konzervativni komentator i sakupljač vesti
- 30. 10. - Zoran Milanović, premijer Hrvatske
- 30. 10. - Abu Musab al-Zarkavi, terorista, gerilac
- 2. 11. - Dubravko Šimenc, hrvatski vaterpolist
- 2. 11. - David Schwimmer, američki glumac
- 8. 11. - Gordon Ramsay, TV kuvar
- 16. 11. - Christian Lorenz, klavijaturista Rammstein-a
- 17. 11. - Sophie Marceau, glumica
- 23. 11. - Vincent Cassel, glumac
- 27. 11. - Vladimir Gudelj, fudbaler
- 30. 11. - Mika Salo, vozač F1
- 8. 12. - Les Ferdinand, fudbaler
- 8. 12. - Sinéad O'Connor, kantautorka
- 13. 12. - Jurij Zdovc, košarkaš, trener
- 18. 12. - Gianluca Pagliuca, golman
- 19. 12. - Alberto Tomba, skijaš
- 21. 12. - Kiefer Sutherland, glumac, režiser
- 28. 12. - Kaliopi, pevačica
- ? - Davor Lešić, hrvatski operni pjevač
- ? - Srđan Aleksić, poginuo braneći sugrađanina († 1993)
- ? - Radmila Misić, pevačica
Smrti[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1. 1. - Vincent Auriol, bivši predsednik Francuske (* 1884)
- 11. 1. - Alberto Giacometti, skulptor, slikar (* 1901)
- 11. 1. - Lal Bahadur Shastri, premijer Indije (* 1904)
- 16. 1. - Čedomir Minderović, književnik, borac, diplomata (* 1912)
- 14. 1. - Sergej Koroljov, raketni naučnik (* 1907)
- 23. 1. - Tomica Popović, general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* 1915)
- 31. 1. - Dragiša Nedović, muzičar, kompozitor, tekstopisac (* 1916)
- 1. 2. - Buster Keaton, američki redatelj i glumac (* 1895.)
- 1. 2. - Hedda Hopper, trač-kolumnistkinja (* 1885)
- 13. 2. - Elio Vittorini, talijanski književnik (* 1908.)
- 20. 2. - Chester W. Nimitz, admiral flote SAD (* 1885)
- 24. 2. - Božin Simić, političar, diplomata (* 1881)
- 5. 3. - Ana Ahmatova, pesnikinja (* 1889)
- 12. 3. - Dušan Kveder, borac, društveno-politički radnik, narodni heroj (* 1915)
- 19. 3. - Marta Pospišil-Griff, operna pjevačica (* 1892)
- 27. 3. - Helen Menken, glumica (* 1901)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 3. 4. - Battista Farina Pininfarina, dizajner automobila (* 1893)
- 10. 4. - Evelyn Waugh, književnik (* 1903)
- 13. 4. - Abdul Salam Arif, pukovnik, predsednik Iraka (* 1921)
- 21. 4. - Josef Dietrich, general SS (* 1892)
- 7. 5. - Stanisław Jerzy Lec, satiričar, aforističar (* 1909)
- 20. 6. - Georges Lemaître, sveštenik, astrofizičar (* 1894)
- 25. 6. - Orestije Krstić, srpski pilot, šumar (* 1894)
- 30. 6. - Giuseppe Farina, prvi šampion Formule 1 (* 1906)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 2. 7. - Jovan Šangajski, episkop Šangaja, San Franciska, svetac (* 1896)
- 9. 7. - Marija Petković, hrvatska časna sestra (* 1892.)
- 23. 7. - Montgomery Clift, glumac (* 1920)
- 26. 7. - Aleksandar Simić, specijalista-radiolog (* 1899)
- 3. 8. - Lenny Bruce, komičar, satiričar (* 1925)
- 23. 8. - Ivan Sarić, pionir avijacije (* 1876)
- 24. 8. - Tadeusz Komorowski, poljski komandant i političar u egzilu (* 1895)
- 26. 8. - Lazar Vučković, pesnik (* 1937)
- 6. 9. - Margaret Sanger, aktivistkinja kontrole rađanja (* 1879)
- 6. 9. - Hendrik Verwoerd, premijer Južne Afrike (* 1901)
- 7. 9. - Nektarije Krulj, mitropolit dabrobosanski (* 1879)
- 14. 9. - Cemal Gürsel, general, predsednik Turske (* 1895)
- 21. 9. - Paul Reynaud, francuski političar (* 1878)
- 26. 9. - Milan Dedinac, književnik, dramaturg, pozorišni kritičar (* 1902)
- 28. 9. - André Breton, književnik, osnivač nadrealizma (* 1896)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 3. 10. - Rolf Maximilian Sievert, medicinski fizičar (* 1896)
- 7. 10. - Uroš Ružičić, lekar, akademik (* 1891)
- 18. 10. - Elizabeth Arden, kozmetičarka, preduzetnica (* 1884)
- 31. 10. - Šime Poduje, nogometaš (* 1905)
- 1. 11. - Petar Radaković, nogometaš (* 1937)
- 4. 11. - Dietrich von Choltitz, poslednji nacistički komandant Pariza (* 1894)
- 8. 11. - Bernhard Zondek, ginekolog, pronalazač prvog uspešnog testa na trudnoću (* 1891)
- 10. 11. - Kata Pejnović, borac, društv-polit. radnica, narodni heroj (* 1899)
- 17. 11. - Pavle Vujević, geograf, meteorolog, akademik (* 1881)
- 23. 11. - Grigor Vitez, hrvatski pjesnik, dječji pisac, prevoditelj (* 1911.)
- 27. 11. - Dragoslav Stranjaković, istoričar (* 1901)
- 15. 12. - Walt Disney, američki crtač animiranog filma i producent (* 1901.)
- ? - Milan Dedinac, pesnik (* 1902)
- ? - Živorad Nastasijević, slikar (* 1893)
Nobelova nagrada za 1966. godinu[uredi - уреди]
- Fizika: Alfred Kastler
- Kemija: Robert S. Mulliken
- Fiziologija i medicina: Peyton Rous i Charles Brenton Huggins
- Književnost: Samuel Agnon i Nelly Sachs
- Mir: nije dodijeljena
Reference[uredi - уреди]
- ↑ Annular Solar Eclipse of 1966 May 20, NASA
- ↑ 2.0 2.1 2.2 Collier's Year Book za 1966 (Microsoft Encarta 2004)
Spoljne veze[uredi - уреди]
- Grlom u jagode 1966, YouTube
- Brionski plenum - pad grupe A.Rankovića. Reorganizacija federacije, Tematska zbirka dokumenata, Branko Petranović, Momčilo Zečević
- Yugoslav State Security Service Purged; had Links to Moscow?, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavia: before and after the Purge of Aleksandar Rankovic -- Part II, S.Stanković, OSA-RFE
- Koca Popovic: a Tough Eastern Proletarian Raised by Western Governesses, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-Bulgarian Dispute Over Macedonian Language, S.Stanković, OSA-RFE
- Former Yugoslav Ambassador in Bulgaria Rehabilitated, S.Stanković, OSA-RFE
- Central Committee Plenums of Yugoslavia's Six Republics Approve Purge of Rankovic & Party Reforms, OSA-RFE
- Greater Rights For Voters in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Communist Court Punishes Atheist Poet for Offending Religious Feelings, S.Stanković, OSA-RFE
- Position Of The Church In Yugoslavia's Self-Management System, S.Stanković, OSA-RFE
- Sofia Loren Vs. Karl Marx; Papsi-Cola Vs. Slivovitz, S.Stanković, OSA-RFE
- Free Purchase of Tractors to Be Allowed Private Peasants, S.Stanković, OSA-RFE