Irak
الجمهورية العراقية (Al-Jumhuriyah Al-Iraqiyah) |
|||||
---|---|---|---|---|---|
|
|||||
Geslo Allahu Akbar (arapski: Bog je velik) |
|||||
Himna Mawtini |
|||||
Glavni grad | Bagdad | ||||
Službeni jezik | arapski i kurdski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Džalal Talabani | ||||
- Predsjednik Vlade | Nouri al-Maliki | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 3. listopada 1932. | ||||
Površina | 57. po veličini | ||||
- ukupno | 437.072 km2 | ||||
- % vode | 1.1 % | ||||
Stanovništvo | 44. po veličini | ||||
- ukupno (2004) | 25.374.691 | ||||
- gustoća | 59/km2 | ||||
Valuta | irački dinar (1000 filsa¹) | ||||
Pozivni broj | +964 | ||||
Vremenska zona | UTC +3 | ||||
Internetski nastavak | .iq | ||||
(1) Izvan upotrebe |
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća područje Mezopotamije između rijeka Eufrat i Tigris i susjedna planinska i pustinjska područja. Na jugoistoku kratkom obalom (58 km) izlazi na Perzijski zaljev. Na jugu graniči s Kuvajtom i Saudijskom Arabijom, na zapadu s Jordanom i Sirijom, na sjeveru s Turskom i na sjeveru i istoku s Iranom.
Stanovništvo Iraka nije etnički i vjerski homogeno, iako je Islam najzastupljenija religija i pripada mu više od 95% stanovništva. Tri dominantne zajednice su Arapi-šijiti (oko 60% stanovništva), Arapi-suniti (oko 20%) i Kurdi (oko 15%).
Sadržaj
Povijest[uredi VE | uredi]
Nakon što je vojnom akcijom srušen režim dotadašnjeg predsjednika Saddama Huseina Irak se od travnja 2003. do lipnja 2004. nalazio pod okupacijom međunarodne koalicije pod vodstvom SAD-a. Dana 28. lipnja 2004. vlast je predana privremenoj iračkoj vladi koja je 30. siječnja 2005. provela izbore za Prijelaznu skupštinu. Američke, britanske i snage nekoliko drugih zemalja i dalje su u velikom broju prisutne u Iraku i bore se protiv iračkih gerilaca koji se protive okupaciji ili teže stvaranju islamske države.
Iračko gospodarstvo se temelji na proizvodnji nafte. Proizvodnja nafte trenutno je ograničena zbog oštećenja infrastrukture za ekstrakciju i transport i nesigurnosti u zemlji.
Geografija i priroda[uredi VE | uredi]
Visoke planine, riječni krajobrazi, pustinja i uzak dio morske obale dominante su reljefne cjeline iračkoga pejzaža.
Planine[uredi VE | uredi]
Na sjeveroistoku Iraka, iz susjedne Turske, u ovu se zemlju pruža planinski lanac Taurus, a na istoku, iz smjera Irana, lanac Zagros, Iransko gorje. Ovi su planinski lanci uglavnom strmi i goli, a njihovi vrhovi premašuju visinu od 3000 metara. Prema središtu zemlje, planine postaju sve niže i prelaze u dolinu rijeka Eufrat i Tigris
Eufrat i Tigris[uredi VE | uredi]
Regija između rijeka Eufrata i Tigrisa naziva se Mezopotamija i predstavlja žitnicu bliskoistočnih zemalja. Rijeke teku kroz Irak sa sjeverozapada prema jugoistoku. Središnji dijelovi njihovih tokova natapaju polja i plantaže agruma i palmi datulja podignute na mjestu posječenih šuma u kojima su najzastupljenija bila stabla hrasta, platana, vrbe i topole. Donje tokove ovih rijeka prate močvarna područja s puno trstike koja su stanište brojnih ptica selica. Oko 150 kilometara sjeverno od ušća u Perzijski zaljev Eufrat i Tigris se spajaju u rijeku Sat al-Arab. Iračka morska obala duga je oko 60 kilometara. Na zapadu toka rijeke Eufrat reljef se postupno uspinje prelazeći u Sirijsku pustinju, koja se prostire i po susjednim zemljama. U ovom prirodnom prostoru vegetacija je pustinjska s tek pokojim grmom trave ili trnovitim trajnicama.
Klima[uredi VE | uredi]
Irak se nalazi u suhoj klimatskoj zoni. Ljeta su vruća i s malo oborina, a zime blage i vlažne. Dok u Sirijskoj pustinji mogu proći godine a da ne padne kiša, u planinskoj regiji na sjeveroistoku zemlje zimi pada snijeg. Godišnja razina padalina u ovom području prelazi 1000 milimetara, dok je u Mezopotamiji količina oborina uglavnom manja od 30 milimetara. U Bagdadu, glavnom gradu zemlje, koji je smje[ten i u njezinu središtu, prosječna temperatura u siječnju iznosi 9°C, a u srpnju 33°C. Temperaturne vrijednosti nerijetko ljeti pređu ekstremnu granicu od 50°C.
Provincije u Iraku[uredi VE | uredi]
Irak je podijeljen u 18 provincija (Arapski: muhafadhat, jednina - muhafadhah, Kurdski: پاریزگه Pârizgah). Provincije se dalje dijele u distrikte - qadhas.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Sestrinski projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Irak | |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Irak | |
Pogledajte rječničku natuknicu Irak u Wječniku, slobodnom rječniku. |
|
|
|
|
Nedovršeni članak Irak koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.