Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 143.871 članak. I Vi možete uređivati Wikipediju! Glazba Povijest Znanost Zemljopis Tehnologija Životopisi Matematika Umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Banovina Hrvatska je bila kratkotrajna autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije. Njen nastanak je rezultat suradnje hrvatskih političkih vođa s vođama Srba Prečana i prinudnog napuštanja koncepta centralizma od strane srbijanskih političara i dvora. Stvorena je na temelju političkog sporazuma između predsjednika jugoslavenske vlade Dragiše Cvetkovića i vođe HSS-a Vladka Mačeka, uz sudjelovanje predstavnika prečanske Samostalne demokratske stranke (koja sa HSS-om činila Seljačko-demokratsku koaliciju) i uz podršku regenta kneza Pavla Karađorđevića. Zakonski počinje postojati donošenjem Uredbe o Banovini Hrvatskoj 26. kolovoza 1939. Poznata je kao "mačekovsko rješenje hrvatskoga pitanja". Hrvatskoj je utvrđen teritorij te njezine ovlasti, koje su uključivale poljoprivredu, trgovinu, industriju, šume, rudnike, građevine, socijalnu politiku i zdravstvo, prosvjetu, unutarnju upravu, a kasnije i sudstvo i oružništvo. Banovina je imala veliko značenje, budući da je njome obnovljena hrvatska državnost, izgubljena 1918., konsolidiran je nacionalni prostor, a zadobivena je i toliko željena autonomija od Beograda. Po prvi put još od Srednjeg vijeka, većina hrvatskog naroda se našla u jednoj teritorijalnoj jedinici. Hrvati su dočekali stvaranje Banovine kao prvi korak prema hrvatskoj nezavisnosti. Ustrojem Banovine Hrvatske pokrenuto je pitanje preuređenja Jugoslavije na federativnim načelima, ali je u samom začetku došlo do iskazivanja nepomirljivih suprotnosti između Mačeka i srbijanskih političara glede postupaka za nastavak promjena i broja budućih federalnih jedinica....	Arhiv  Novosti 4. ožujka - U Zagrebu je u 42. godini preminula televizijska i kazališna glumica Maja Petrin. 3. ožujka - Na Međunarodnom sudu pravde u Haagu počela je usmena rasprava u postupku u kojemu se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid u Domovinskome ratu. Tužbu za genocid Hrvatska je podnijela protiv SRJ, sada Srbije 1999. godine 1. ožujka - Na Zimskom bacačkom prvenstvu Hrvatske u Parku mladeži u Splitu, Sandra Perković postavila je novi hrvatski rekord u bacanju diska s rezultatom 70,51 m, što je ujedno i najbolji rezultat u svijetu posljednje 22 godine. 22. veljače - Hrvatica iz Gradišća Julia Dujmović osvojila na OI zlato za Austriju u snowboardingu u paralelnom slalomu. 20. veljače - Svećenik zagrebačke nadbiskupije i prebendar Zbora prebendara prvostolne crkve Zagrebačke, prof. dr. Adalbert Rebić umro je u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu u 78. godini života i 50. godini svećeništva. 14. veljače - Na XXII. Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju hrvatski skijaš Ivica Kostelić osvojio je srebrnu medalju u disciplini super kombinacija. 13. veljače - U Zagrebu je u umro hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i pijanist zabavne glazbe Stjepan Mihaljinec. 9. veljače - Hrvatski tenisač Marin Čilić osvojio je 4. put teniski turnir Zagreb Indoors.
Arhiv  Izabrana slika Bjelouška	Arhiv  Na današnji dan 6. ožujka - imendani: Koleta, Zvjezdana, Vitomir; Dan neovisnosti u Gani (1957.) 1475. - Rodio se talijanski slikar i arhitekt Michelangelo Buonarroti, autor kipa Davida (na slici) i stropa Sikstinske kapele. 1658. - U Dubrovniku je umro barokni pjesnik Ivan Bunić Vučić. 1869. - Dmitrij Ivanovič Mendeljejev predstavio je Ruskom kemijskom društvu prvi periodni sustav elemenata. 1899. - Bayer je registrirao aspirin kao zaštitni znak. Nedavni dani: 5. ožujka – 4. ožujka – 3. ožujka
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskom jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj - za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž - za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić - stranica za raspravu, pitanja i razgovor Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka pisanju najtraženijih članaka željenih članaka 1000 članaka koje treba imati svaka Wikipedija
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Hrvatski rječnik Meta-Wiki Koordinacija Wikimedija projekta